Nasilje može imati ozbiljan i dugotrajan utjecaj na psihološki razvoj i formiranje ličnosti. ➡️Djeca koja su izložena nasilju, bilo da su žrtve ili svjedoci, često se suočavaju s emocionalnim, kognitivnim i socijalnim izazovima. ➡️Traumatična iskustva mogu narušiti osnovne pretpostavke sigurnosti, povjerenja i stabilnosti koje su ključne za zdrav emocionalni razvoj.

Djetinjstvo je razdoblje brzog i složenog razvoja kroz koji se prelamaju nasljedni i okolinski utjecaji. Emocionalna dinamika unutar obitelji može oblikovati način na koji ljudi percipiraju, izražavaju i reguliraju svoje emocije. Koliko nas za cijeli život određuju odnosi u obitelji? Kvaliteta obiteljskih odnosa može oblikovati emocionalnu inteligenciju, sposobnost upravljanja stresom, te izražavanje i razumijevanje emocija. Pri tom je važno imati na umu da je svaka obitelj jedinstvena, pa je i utjecaj obitelji na emocionalni razvoj različit između pojedinaca.

Koliko je važno brinuti se o mentalnom zdravlju, te na koje načine i kojim alatima to možemo činiti? Da bismo vam približili mentalno zdravlje Radio Sljeme kreće s prvim javnim emitiranjem emisije "Psiholog(i)ja". Nakon nekoliko godina i uspješnih sezona emisije posvećene brizi za mentalno zdravlje, poboljšanju kvalitete života, rušenju stigme koja prati mentalne bolesti i stanja, te otvaranju javnoga medijskog prostora za teme posvećene mentalnom zdrvalju, odlučili smo krenuti korak dalje. Emisija "Psiholog(i)ja" od siječnja emitirat će se jednom mjesečno iz Knjižnice i čitaonice Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb. Istovremeno s "klasičnim" radijskim emitiranjem uživo, isti će sadržaj biti emitiran na službenim FB stranicama Radio Sljemena. Tema prve emisije je Važnost brige za mentalno zdravlje, a gosti Radio Sljemena su: prof.dr.sc. Nataša Jokić Begić, dr.med. Hrvoje Handl, te glumica i influenserica Tena Vukić.

Svaka psihoterapija je proces dubinskog rada na sebi koji vrlo često traži od čovjeka dugogodišnji angažman. Međutim, postoje tehnike koje u trenutku mogu olakšati neka teška životna razdoblja. Takva je i terapija pisanjem, a više o njoj večeras će nas poučiti književnica i psihologinja Tomica Šćavina. U svakoj epizodi razgovaramo s inspirativnim psiholozima i psihijatrima koji će nam pomoći u boljem razumijevanju sebe, drugih i svijeta u kojem živimo. Odgovori na brojna pitanja iz popularne psihologije pomoći će vam u osobnom rastu i razvoju, napredovanju u poslu i međuljudskim odnosima ili vas naučiti da bolje razumijete sva područja ljudske komunikacije. Istražite vlastite potencijale i primijenite psihologiju u svakodnevnom životu. O psihologiji i temama o kojima se ne govori glasno. Sve što biste trebali čuti barem jednom u životu. O psihologiji u svakodnevnom životu i temama o kojima se ne govori glasno. Sve što biste trebali čuti barem jednom u životu. Serijal emisija Psiholog(i)JA svakog ponedjeljka u 20 sati i 30 minuta.

Društvo često ima specifične predrasude i stigmu prema poremećajima prehrane kod muškaraca. Često se smatra da su takvi poremećaji isključivo ženski problem, što može otežati prepoznavanje i traženje pomoći kod muškaraca. Važno je raditi na promicanju svijesti o poremećajima prehrane kod muškaraca kako bi se osiguralo pravovremeno prepoznavanje i pružila podrška i liječenje kad su potrebni. O ovoj temi Ivana Radaljac Krušlin razgovara s dr. Hrvojem Handlom, specijalistom psihijatrom, subspecijalistom psihoterapije iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u Zagrebu.

Ulažete li dovoljno u svoje mentalno zdravlje? Što društvo treba učiniti za bolje mentalno zdravlje pojedinca? Svaki pojedinac ima pravo na dostojanstven život, a to uključuje i pravo na mentalno zdravlje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da na svijetu 25% osoba boluje od različitih mentalnih poremećaja (SZO, 2022), a među najčešćim poremećajima bez obzira na spol i dob su anksiozni i depresivni poremećaji. Kakvo nam je mentalno stanje društva Ivani Radaljac Krušlin komentira prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić voditeljica je Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Prema tumačenju Richarda Seaforda temeljni pojmovi zapadne filozofije pri njezinom stvaranju oblikovani su po uzoru na novac. Dakle, cijela zapadna kultura i civilizacija formirane su prema novcu. Što se krije iza opsjednutosti velikim bogatstvom i "skupljanjem" novca? Jesu li naše misli i osjećaji o novcu važni u osobnim financijama? Kako pomoći ljudima da razumiju kako emocije i misli utječu na financijsko ponašanje? Što je financijska pismenost i zašto nam je ona važna? S Ivanom Radaljac Krušlin razgovara prof. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Znanstvena monografija Doživljaj socijalne nepravde: psihosocijalna perspektiva ugledala je svjetlo dana. Knjiga predstavlja prikaz niza istraživanja doživljaja opće i socijalne nepravde u hrvatskom društvu, propituje aspekte prava i pravde, ljudskog dostojanstva, ideala socijalno pravednog društva i osjetljivosti na nepravdu. Zašto društvo mora biti osjetljivo na socijalne probleme? U kojoj mjeri država mora intervenirati kako bi svim članovima društva omogućila jednaku šansu i umanjila ekstremne nejednakosti? Možemo li biti sretni i ostvariti osobne ciljeve u društvu koje percipiramo nepravednim? Koliko nas boli nepravda počinjena drugima? U goste Ivani Radaljac Krušlin stižu prof. dr. Olja Druzic Ljubotina i prof. dr. Damir Ljubotina.

Od demencije boluje 55 milijuna ljudi diljem svijeta, a procjenjuje se da će se broj oboljelih do 2050. gotovo utrostručiti. U Hrvatskoj je oko 100 tisuća pacijenata, pri čemu u Zagrebu oko 17 tisuća. Problemi s pamćenjem, depresija, smanjena komunikacijska sposobnost...sve su to posljedice demencije. Gošća Ivane Radaljac Krušlin je prim.dr. Paola Presečki iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i voditeljica Dnevne bolnice za osobe s demencijom.

Od demencije boluje 55 milijuna ljudi diljem svijeta, a procjenjuje se da će se broj oboljelih do 2050. gotovo utrostručiti. U Hrvatskoj je oko 100 tisuća pacijenata, pri čemu u Zagrebu oko 17 tisuća. Problemi s pamćenjem, depresija, smanjena komunikacijska sposobnost...sve su to posljedice demencije. Gošća Ivani Radaljac Krušlin ovaj put je prim.dr. Paola Presečki iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i voditeljica Dnevne bolnice za osobe s demencijom.

Primjećujete li oko sebe zločeste ljude❓ Često je teško prepoznati zlu osobu. Još je teže shvatiti gdje je granica između dobra i zla. Kako dobri ljudi postanu zli? Radi li se samo o „karakternoj crti“ ili na ponašanje utječu i drugi faktori? Jesu li jedni ljudi jednostavno dobri, a drugi zli? Gdje je razlika je između ponašanja kojima drugima zagorčavate život i zlog ponašanja?

Mentalno zdravlje mladih predstavlja ključni aspekt njihove dobrobiti i budućnosti. U današnjem svijetu, u kojem su pritisak, stres i izazovi neizbježni, važno je posvetiti pažnju očuvanju mentalnog zdravlja kod mladih. Suočavaju se s raznim izazovima, kao što su školski pritisci, socijalna očekivanja i tehnološki utjecaji. Stoga je ključno stvoriti okruženje u kojem će se mladi osjećati podržano i razumijevano. Otvaranje dijaloga o mentalnom zdravlju, kako u obitelji, tako i u školi, može biti prvi korak prema otkrivanju i rješavanju problema. Pored toga, promoviranje zdravih navika, kao što su redovno vježbanje, uravnotežena prehrana i dovoljno sna, također igraju ključnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja. Mladi bi trebali biti osnaženi da potraže pomoć kad im je potrebna. Zajedničkim naporima možemo stvoriti podržavajuće okruženje u kojem će mladi rasti emocionalno snažni, samopouzdani i spremni za sve izazove koje donosi život. U goste na stiže dr. Iva Šmigovec, specijalist psihijatrije / subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije.

Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice, tema je godišnje konferencije Hrvatskog psihološkog društva. Iskušenja i krize koje smo kao pojedinci i zajednica prošli u protekle tri godine (pandemija, prirodne nepogode i potresi), a odmah nakon toga ratna prijetnja s kolonama izbjeglica, poziva znanost i struku da odgovorio na niz pitanja. Kako pomoći preživjeti? Kako prevenirati? Kako ojačati otpornost ali i otključati potencijale i snagu za suočavanje?

Iako su još u davnoj prošlosti veliki filozofi definirali prijateljstvo definicija se s vremenom mijenjalo. Klasičnom prijateljstvu kakvog se sjećamo iz vrtiće, škole, faksa, veliki je izazov i svojevrsno otuđenje nastalo pojavom tzv. društvenih mreža. Je li prijateljstvo samo dijeljenje, nesebično davanje bez mjerenja uloženoga i dobivenoga? Koliko prijatelja čovjek može imati? Treba li neka prijateljstva jednostavno "pustiti" da odu? Što bi prema vašem mišljenju bilo prijateljstvo?

Već dugo živimo u užurbanom vremenu. Zadnjih godina živimo u čudnom vremenu. Pomalo zastrašujućem, gotovo distopijskom. Pandemija, potres, rat… Kada se u našoj okolini dogodi nešto zbog čega pomislimo da smo u opasnosti, naše se tijelo aktivira kako bismo se mogli zaštititi i doživimo osjećaj straha. Dnevno takvih mikro situacija kumuliramo bezbroj, a kada se takvi vanjski utjecaji pojačaju kazat ćemo da smo pod stresom. Na stres i različite stresore, različiti ljudi reagiraju različito. Postoji bezbroj modernih i , na oko brzih rješenja za stres. No, kada ste nekoga ili kada je vas netko jednostavno i iskreno pitao kako ste? Je li to bilo izrečeno onako usput ili sa zaista iskrenim zanimanjem? Kad ste zadnji put nekome otvoreno govorili o tome kako se osjećate, što Vas brine, što Vas veseli i opušta? Imate li strpljenja saslušati druge ljude kad vam govore o sebi?