Prvopricešcanje je osebujan dan. Na ov dan se dica cijelo ljeto pripravljaju, ar onda primu po prvi put sakramenat svete pricesti. Sada na protulice su školarice 2. razreda OŠ Dolnja Pulja - Frakanave doživile ov dan, su povidale Silviji Degendorfer.

U Devinskom Novom Selu u Slovackoj su po 35. održali Festival hrvatske kulture. Za Gradišcanske Hrvate iz Slovacke je ov festival najvažnija hravtska priredba ljeta. Marko Cenar se je pri jubilarnoj priredbi u Devinskom Novom Selu upitao, zbog cega su uopce utemeljili Festival hrvatske kulture.

U septembru prošloga ljeta su u gimnaziji Gornje Pulje opet utemeljili tamburaško društvo s imenom "novi put". Najavilo se je osam dice iz gornjopuljanskoga kotara. Mladi tamburaši se ucu gradišcanskohrvatske narodne jacke kot i popularne iz Hrvatske. Uciteljica za mlade tamburaše je Štefanie Karall iz Fileža. Julia Hamdinger je pohodila mlade tamburaše u gornjopuljanskoj gimnaziji.

U Becu su Hrvatski centar i dicja grupa Viverica tradicionalnom ulicnom feštom svecevali skupnu 30. obljetnicu postojanja. Pred društvenimi prostorijami u Schwindgasse su nudili šarolik program za sve generacije, pri kom su sudjelivali i najmladji. Da bi mogli Centar i Viverica skupa svecevati, su ljetos odrinuli ulicnu feštu u juni. Arthur Rupp je bio onde.

Stradivari, Amati i Guarneri su najpoznatiji i najugledniji graditelji violinov. Njevi instrumenti su vridni nekoliko milioni eurov. Mogucnost igrati na dragocijeni gusla talijanskih meštrov ima kumaj ki. Mlada becanska violinistica Karla Križ je pred kratkim pohodila najvecu zbirku violinov u Tajvanu. Marko Cenar se je s njom razgovarao o jedinstvenom doživljaju.

"Europeada" je europsko nogometno prvenstvo autohtonih nacionalnih manjin, ko priredjuje Federalisticka unija europskih narodnih grup, FUEN. U juniju cedu se strefiti reprezentacije brojnih narodnih grup pri utakmica u Danskoj. Gradišcanskohrvatski nogometaši su nedavno poceli s pripravom. Arthur Rupp si je pogledao njev prvi skupni trening.

Da ima hrvatsko poducavanje na Dvojezicnoj sridnjoj školi Veliki Borištof posebno težišce implicira jur ime škole. Ipak su se školarice i školari pred kratkim još cuda intenzivnije bavili hrvatskim jezikom, i to pri takozvanom hrvatskom tajednu, koga su održali od pandiljka do srijede. Angelika Reimann-Mariel je pohodila marljive školarice i školare.

U Sambotelu u kripti crikve Svetoga Kvirina su pred kratkim otkrili spomenplocu duhovniku i književniku Ivanu Blaževicu. Rodjeni Frakanavac se je kot koljnofski farnik suprotstavio Rusom, ki su 1945. ljeta pokusili silovati žene. Vojaki su ga tako jako istukli, da je ljeto dan kašnje umro u bolnici u Sambotelu. Da se ova sudbina ne bi pozabila je Društvo Svetoga Kvirina pokrenulo inicijativu. Sveti Kvirin je naime isto kot mucenik umro u Sambotelu. Cujte vec u prinosu Marka Cenara.

Grupa študentov i študentic slavistike sveucilišca Grace i njevi ucitelji su bili na trodnevnom studijskom putovanju u Gradišcu. Glavno zanimanje im je bilo upoznati Gradišcanske Hrvate, njevo djelovanje i jezik. Nikola Zeichmann je s dvimi študenticami i jednim profesorom razgovarao o ekskurziji pri pohodu u zemaljskom študiju ORF-a u Željeznu.

Umjetnicka djela, kvizi ili ganjke - tako veselo more biti citanje, barem za dicu u osnovnoj školi Mjenovo. Tamo ide redovito penzionistica Ella Fleischhacker, ka je kod akcije Crljenoga križa preuzela posao kume za citanje. Sarah Fleischhacker se je upitala, kako tocno se ovako kod dice zdignu i podupiraju kompetencije štanja.

Veljek tri klape su bile za cuti prošlu subotu pri koncertu u Cembi. U prepunoj opcinskoj dvorani je otvorila domaca klapa Dicaki vecer, na koga si je pozvala poznate hrvatske sastave, i to klapu Cambi iz Kaštel Kambelovca i klapu Nevera iz Rijeke. Da se je priredba pod geslom dalmatinski vecer ugodala, od toga se je osvidocio Marko Cenar.

Ocev dan je u Austriji jur ljeta dugo barem tako važan kot i Majkin dan. Svaku drugu nedilju u juniju svecujemo naše tate, stareoce i prastareoce. Školarice osnovne škole u Pervana imaju svoje oce pravoda jako rado i zatu je kanu osebujno preseniti, su uvadile Silviji Degendorfer.

Urednicki team portala Novi Glas Online na svojoj webstranici uz publiciranje clankov jur neko vrime nudi i video sadržaj, na primjer zabavnu seriju kuhanja "Zamisi i ti". Ove dane cedu predstaviti novi format u obliku dokumentarcev, ki cedu predstavljati narodne grupe širom Europe. Pocet cedu ovu novu seriju sa Sorbi, manjinom ka živi u sjeverno-istocnoj Nimškoj. Ja sam se pominao s glavnim urednikom Novoga Glasa Konstaninom Vlašicem o filmskom projektu.

Na Tijelovu priredjuju u mnogi seli tradicionalne ophode. I drugih navadov postoji okolo ovoga svetka. Za ovu posebnu emisiju je Petra Maria Zsivkovits poiskala arhiv Hrvatske redakcije i našla neke zanimljive primjere zato. Za cuti su razgovori iz prošlih desetljec s ljudi i farniki o Tijelovi u Vincjetu, Novom Selu, Vorištanu i Koljnofu.

Veselje, pir ili svadba je svenek osebujna fešta, bilo u kom hrvatskom selu Gradišca. Ali ona na Stinjaki se ipak istice. S njom su povezani jedinstveni obicaji, nošnje, tanci i jacke, kot i osebujni seoski govor. Zbog toga je UNESCO 2020. ljeta primio "Stinjacku svadbu" u svoju listu nematerijalnoga kulturnoga dobra u Austriji. Prošli vikend su u južnogradišcanskom selu po 40 ljet opet mogli svecevati pravu svadbu - u nošnji i sa svimi obicaji okolo.

U 115. ljetu izdanja Hrvatskih novin je Hrvatsko štamparsko društvo prezentiralo u Klimpuhu zbornik o tajedniku Gradišcanskih Hrvatov. Sadržaj knjige, ka ima 320 stran, je pred svim povijest Hrvatskih novin, ali najdu se u njoj i novi clanki i opširan intervju s Petrom Tyranom, ki je bio cetira desetljeca glavni urednik tajednika. Cujte vec u prinosu Danijele Windisch.

Orgulanje i istraživanje Hrvatov u okolici Lajtanske gore je njegova strast. Govor je o putujucem kantoru i historicaru Kristijanu Szivatzu iz Vorištana. Koncem marca je svecevao svoj 60. rodjendan. U ovoj emisiji ce nam povidati zac je utemeljio "Putujuci zbor" i za njegovu veliku strast: istraživanje rodnih listov i gmanjskih knjig.

Svi to poznamo - ako se igra domace selo, onda se ide na nogometno igrališce i se navija svoju momcad pri mecu. A kad je darbi protiv susjedskoga sela onda nastane nogometna utakmica još brizantnija. Daniela Windisch je bila kod igre Gerištof protiv Mjenova i si je pogledala kako nabrušena je bila štimunga na darbiju med susjedi.

Ca ima Tamburica Trajštof s muzicarom Brianom Adamsom i nimškom moderatoricom Hellom von Sinnen skupnoga? Oni svi svecuju ljetos svoj 65. rodjendan! Tamburica Trajštof je prošli vikend na Duhe svecevala rodjendansku feštu. A za njev jubilej su si pozvali goste iz Zagreba, Gazde, ki su skupa s Tamburicom Trajštof igrali pri svetoj maši u crikvi.

Dica Dvojezicne sridnje škole iz Velikoga Borištofa su nacinjila izlet u Željezno. Ovde su poiskali i ORF i su cuda svega doživila. Angelika Reimann-Mariel je peljala intervju s dicom i ce nam povidati ca su školari i školarice sve doživili.

Kazališna grupa Novo Selo je u domacem selu predstavila komediju „Jedna laž drugu lovi“. Pri šalnom igrokazu je sudjelivalo 11 glumcev, a Hatsko Kolo je isto bilo uvezano u kazališnu produkciju. Cujte vec u prinosu Marka Cenara.

Za mlade ljude danas nije svenek jednostavno, da se odlucu za jedan odredjen posao ili študij. Jur samo glavni univerzitet u Becu na primjer nudi ukupno 186 razlicnih smirov za študiranje. Michael Herics iz Cembe, ki ravno danas svecuje svoj 20 rodjendan, je isto dugo premišljavao, ca bi mogao koc djelati. Zac se je konacno odlucio i kade je još aktivan, je povidao Martinu Hericsu.

U razgovoru prilikom prezentacije CD-a s izborom njegovih kompozicjiov u aprilu je Štefan Kociš povidao nekoliko anegdotov o svojoj karijeri i djelovanju. Kociš je jur rekordno vrime, i to 81 ljeto dugo kantor u Dolnjoj Pulji. Napisao je ukupno 15 maš, od kih se je nekoliko u radiju emitiralo po cijeloj Austriji. Kot mlad jackar u Becanskom akademskom komornom zboru je pri brojni turneja proputovao svit. Štefan Kociš je i bio 40 ljet dugo peljac muzicke škole u Gornjoj Pulji i je po cijelom Gradišcu sabirao oko 300 hrvatskih narodnih jacak. Komponirao je muziku brojnih žanrov - od sakralne muzike do kusicev za filme.

Kaštel Šuševo se je u zadnji ljeti etablirao kot popularni ambijenat za klasicne koncerte u sridjnem Gradišcu. Onde organizatori nudu i mladim ali i kod nas nepoznatim umjetnikom pozornicu za prezentaciju njevoga muzickoga djelovanja. Ovput je imao ansambl "Projekt Lazarus" iz Zagreba svoj premijerni nastup, i to ne samo u Šuševu nego uopce u Austriji.

Savez zborov Gradišce je po prvi put priredio Dugu noc zborov, i to u Željeznu. Na razlicni mjesti varoša je nastupilo 18 zborov i vokalnih ansamblov od sjevera do juga. Med njimi su bili i zbori iz Dolnje Pulje, Nove Gore, Vorištana i vokalni ansambl Kuge.

Kazališna grupa Klimpuh je na svetak Vanebozastuplenja u farskom domu imala premijeru igrokaza "Kad je macka zvana stana". Krimi-komedija u tri cini je ukupno 63. kazališna produkcija u Klimpuhu. Marko Cenar je pohodio premijeru ljetošnje komedije.

Još do srijede, 15. maja se moru zainteresirani najaviti za študij na Pedagoškoj visokoj školi za poducavanje dice na sridnji, viši ili osnovni škola. Šance za ucitelje na djelatnom sajmu su momentano jako dobre - pred svim na dvojezicni osnovni škola u sjevernom Gradišcu falu hrvatski ucitelji. Momentano se na PH-u u Željeznu 12 študentic i jedan študenat pripravljaju na poducavanje dice na dvojezicni osnovni škola. Cujte vec od Judithe Herczeg:

Prošli petak su u Kugi u Velikom Borištofu po 150. put priredili priredbu Džez i vino, pri koj publika upozna razlicna vina i dobru muziku. Mjenovac Ferenc Buzanic je od pocetka pred 25-imi ljeti moderirao priredbu, ka je tokom ljet nastala sve veca. Sada se je Ferenc odlucio, da ce prestati s ovom zadacom. Zadnju priredbu s Ferencom je pohodio i Arthur Rupp:

Malin Csello u Uzlopu nudi veliku pozornicu za sve moguce vrsti muzike. Projduci vikend je malinski areal stao potpuno u znaku mlade limene glazbe. Pri koncertu dicjih orkestrov su nastupili naraštajna društva limene glazbe Uzlopa "Limene Race" i "Limeni piplici" ali i uzlopski mladi tamburaši. Angelika Reimann-Mariel je bila isto onde:

Sumsi Cup je jako poznat nogometni cup na kom sudjeluju škole iz cijeloga Gradišca, tako i Osnovna škola Filež. Dicaki iz Mjenova i Fileža je jur od januara pripravljaju na Sumsi cup i se jur jako veselu na naticanje.

Tri umjetnice iz Hlebin u Hrvatskoj izlažu svoje slike naivne umjetnosti u Kugi u Velikom Borištofu. Naivna umjetnost ima u Hlebina u Podravini jur dugu tradiciju. Jur od 1930tih ljet se onde prakticira naivna umjetnost. Pred svim muži su dosada bili u javnosti i poznati. Ovput KUGA nudi trim ženam prostorije da prezentiraju svoje slike. Danijela Windisch je bila na vernisaži.

Postaviti brezu na predvecer 1. maja svojoj dragoj pred oblok je stara navada. Mjenovska ekipa s Fabijanom Milodanovicem na celu je postavila majuška driva u Doljnoj Pulji, Mjenovu i Filežu. Marko Cenar je sprohodio mjenovske junake.

Rodjeni Vulkaprodrštofac Tome Krojer je 1975. ljeta zaredjen za duhovnika. Po prvoj službi kot prefekt u biškupskom sjemenišcu u Matrštofu je službovao u Cesnu, Trajštofu i Uzlopu. Umro je 1. maja po teškoj bolesti u starosti od 73 ljet. Prilikom Krojerovoga 60-oga rodjendana je peljala Anka Schneeweis s njim razgovor, pri kom je uz drugo uvadio, zac se je odlucio za duhovnicko zvanje:

Okolo dana Svetoga Jurje priredjuju u Kisegu tradicionalnu feštu vina. Pritom igraju takozvane Prijateljice vina važnu ulogu. To je krug žen, ki sprohadja feštu i ima razlicne zadace. Ljetos po prvi put su primili Gradišcansku Hrvaticu u ov osebujni krug žen, naime Katicu Toth.

1992. ljeta su u Vulkaprodrštofu po prvi put na inicijativu Jive Pavicica nacinili osebujan seljacki put. Postavili su dvojezicne tablice, ke kažu ca na polji naokolo raste i ca je karakteristicno za regiju. Sada su obnovili seljacki put. Daniela Windisch si ga je bila pogledati:

Okolo dana Svetoga Jurje priredjuju u Kisegu tradicionalnu feštu vina. Pritom igraju takozvane Prijateljice vina važnu ulogu. To je krug žen, ki sprohadja feštu i ima razlicne zadace. Ljetos po prvi put su primili Gradišcansku Hrvaticu u ov osebujni krug žen, naime Katicu Toth.

Elisabeth, Johanna i Julijana su gosti u j emisiji i cedu povidati, ca u slobodnom vrimenu najradje cinu.

Elisabeth, Johanna i Julijana su iz Frakanave i iz Selca i povidaju ca rado djelaju po skoli, ke hobije imaju i ca rado jidu. Isto povidaju ca su koc djelali ca mama i tata neznaju.

„Posvecujem svoja sjecanja ljudem ovoga svita“ se zove ganutljiva scenska izvedba o dvi Hrvatica u otporu protiv nacionalsocijalizma. Dvojezicna produkcija bazira na intervjuu i autobiografiji Hanne Sturm, kot i na intervjuu s Käthom Sasso. Po premijeri u Otvorenom stanu Borta su ju prikazali u jubilarnoj dvorani Klimpuha i u Kugi u Velikom Borištofu, a u drugoj polovici maja, cedu biti daljnje predstave Pandrofu (17. 5.), Najfeltu (24.5.) i Stinjaki (31.5.).

Poslovica veli, "koliko jezikov govoriš tolikokrat si clovik". Na ukupno deset jezikov su govorili kandidati i kandidatice pri finalu vecjezicnoga naticanja u govoru "Reci multi". Zemaljski študijo ORF-a u Željeznu kot poduzece s razlicnimi redakcijami za narodne grupe jur desetljeca agira kot platforma za manjinske jezike. Ali ORF jur i ljetadugo podupira i organizira jezicno naticanje "Reci multi".

Poslovica veli, "koliko jezikov govoriš tolikokrat si clovik". Na ukupno deset jezikov su govorili gradišcanski finalisti vecjezicnoga naticanja u govoru "Reci multi". Zemaljski študijo ORF-a u Željeznu kot poduzece s razlicnimi redakcijami za narodne grupe jur desetljeca agira kot platforma za manjinske jezike. Ali ORF jur i ljeta dugo podupira i organizira jezicno naticanje "Reci multi". Angelika Reimann-Mariel je bila isto onde:

Casna sestra Marija Anastazija Bucolic iz Kongregacije sestar od Božanskoga otkupitelja svecevala je 7. aprila svoj 90. rodjendan. Rodjena Fileška je prem svoje visoke starosti još pri dobrom zdravlju i bistre pameti. Kripka koludrica sada živi u starackom domu Caritasa, Stanu Elizabet u Rohuncu. 1953. ljeta je stupila u Red sestar od Božanskoga otkupitelja u Željeznu i sedam ljet kašnje je položila vjecni zagovor. Fileška je kršcena je na ime Morgit, Margarethe. Odlucila se je za redovnicko ime Anastazija.

Pod geslom "Za male i velike" su Hajdenjaki u KUGI u Velikom Borištofu predstavili novu digitalnu ponudu za dicu. Pozvali su i druga društva a gosti su se zvana toga mogli informirati o opširnoj paleti muzicke ponude za dicu na hrvatskom jeziku. Marko Cenar je isto pohodio prezentaciju.

Skoro 200 ljet je bila stara osnovna škola u Novom selu. Pokidob se renovacija zgrade nije isplatila su 2022-oga ljeta zrušili stare prostorije i na istom mjestu izgradili potpuno novu školu. Pri oficijelnom otvaranju su novu i jako modernu osnovnu školu Novoga Sela predstavili javnosti. Angelika Mariel si je isto pogledala novu novoseosku školu.

Sanjaš i ti o tomu da bi mogao ili mogla znamda koc stati na nogometnom igrališcu Ernst Happel Stadiona u Becu pri prijateljskoj utakmici s prik 38.000 gledataljev? Ovakovu situaciju su smili nedavno doživiti 10-ljetni dvojki Samuel i Luka Zvonaric iz Mjenova. Oni su pri prijateljskoj utakmici pratili nogometaše turske reprezentacije na nogometni teren. Obadva ditici su strastveni nogometaši. Marijana Palatin je je strefila pri treningu u Gornjoj Pulji:

Poeziju, muziku i duhovite razgovore. To se je moglo doživiti pri literarnom veceru s imenom "Poetica Croatica" nedavno u Hrvatskom centru u Becu. Priredba je stala u znaku jednoga od najvažnijega hrvatskoga književnika moderne Antona Gustava Matoša. Cujte vec u prinosu koga je sastavio Marko Csenar.

Za cuda humanitarnih organizacijov je dobrovoljno djelo esencijelno. To valja i za organizacije hitne pomoci. Kod Crljenoga križa u Gornjoj Pulji volontiraju ukupno 83 sanitetarice i sanitetari. Jedan od njih je Darius Blazovic iz Frakanave, ki je Arthuru Ruppu razložio zadace u svojem poslu.

Zbor Otvorena srca, ki ima svoje sidišce u Hrvatskom centru u Becu, je pozvao na koncert prilikom svoje 40. obljetnice postojanja. Muzicki vecer ki je stao pod geslom "Skok u muziku" su održali u poznatom baroknom prostoru u prvom becanskom kotaru.

Cundrava - po nimšku Au je nekadašnje hrvatsko selo na Lajtanskoj gori u Dolnjoj Austriji. Duga ljeta su se cundravski Hrvati borili za opstanak svojega materinskoga jezika. Samo jedna Gradišcanska Hrvatica danas još živi u Cundravi, i to 101-ljetna Maria Hafner. Nju je pohodio Marko Cenar.

Danas smo gosti kod Mije Schrödl u Uzlopu. Mia je osam ljet stara a ona ce nam malo povidati ca u slobodnom vrimenu, ada po školi, rado djela. Julia Hamedinger zna vec:

Pred 100-timi ljeti su Gradišcanski Hrvati izabrali tamburicu kot narodni instrumenat. U Novom Selu na Hati su pred 30-timi ljeti po prvi put zaglušale tamburice. Marko Cenar je izvidio kako je osnovanje tamburaškoga društva 1994 ljeta bio poticaj za ocuvanje novoseoskih obicajev.

Oliver Heider iz Štucina(=Stotzing) je študenat Strucne visoke škole za medjunarodne gospodarske odnose u Željeznu. U minulom, petom semestru je 21-ljetni kot svi drugi apsolvirao praktikum. On je to ucinio u Zagrebu. Oliver se naime u okviru študija uci i hrvatski jezik. U svojem prvom intervjuu na hrvatskom jeziku je Viktoriji Palatin povidao o svojem iskustvu u Hrvatskoj i s hrvatskim jezikom:

Simpaticna narav, ne preozbiljno postupanje, srdacna gostoljubivost, angažman za hrvatski jezik, ljubav prema povijesti, muzeji, putovanji, rokmuziki i vinu a ne na zadnje suosnivac i podupirac Kuge u Velikom Borištofu. Ovo sve i još cuda vec opisuje Ferenca Buzanica iz Mjenova, ki je pred kratkim (19.2.1954) svecevao svoj 70. rodjendan. On je danas gost naše emisije. "Kuga-Ferenc" - kot je u sridnjem Gradišcu poznat - ce povidati kako je prebavio svoje ditinstvo, kako mu je išlo u školi, kamo ga je poslovni žitak peljao. kako se je rodila strast prema muzeji i putovanji, kako da se je zaceo angažirati u Kugi, ke muzicare je onde sve upoznao, kako je spoznao svoju hižnu družicu, ka potice iz Nimške i kako izgleda svakidašnjica u mirovini. Ovo sve je povidao Sari Fleischhacker, ka je pohodila jubilara Ferenca Buzanica doma u njegovom rodnom stanu u Mjenovu. Rano ditinstvo onde ali nije prebavio.

Zvirje, loza, lov i obramba prirode su pred kratkim stali u fokusu kotarskoga dana lovcev u Klimpuhu. Na ta dan Gradišcanski savez lovcev poziva sve lovce i lovkinje željezanskoga kotara na skupni sastanak, pri kom imaju svi diozimatelje priliku, da se strucno izminu o lovu. Angelika Mariel je bila onde.

Gradišcanski Hrvati su poznati kot vjerni hodocasniki. Prvo skupno hrvatsko shodišce su održali prošlu subotu u Vincjetu. Ovo je svenek u protulicno vrime i postoji od 1988.-oga ljeta. U toku ljeta slijedu druga shodišca kot u Celje, Lovretu i Željezno na brigu. Pri shodišcu u u Vincjetu je bila Andrea Vuketic.

Jednoc stati na pozornici i jaciti pred publikom. O tom sigurno dost dice sanja, a tu sanju se moru nadareni talenti ispuniti svako drugo ljeto: onda Hrvatsko kulturno društvo priredjuje naticanje Grajam, to je Gradišcanska jacka mladih. Po dvi pretkoli u marcu s rekordnim brojem dice se je petak u Kugi u Velikom Borištofu održao finale 14. Grajam.

Pedagoška visoka škola Gradišce je nedavno pozvala na dan otvorenih vrat. Vabili su i za hrvatsku ponudu. Skoro osam ljet jur nudu študij hrvatskoga jezika za sve školske stupnje. Arthur Rupp je pohodio Dan otvorenih vrat za potencijalne buduce pedagogice i pedagoge.

Jur pred 4000 ljet su u Mesopotamiji kreirali prve recepte za kuhanje sapunov. Oncas je to bilo vec slucajno nego hotec, ali ipak je to bio pocetak sapuna. Da je ovo staro rukotvorstvo još uvik zanimljivo je pokazao nedavno tecaj u Klimpuhu, kade su se žene sastale, da se naucu kuhati sapune. Daniela Windisch je je pratila i si je pogledala, kako ovo staro rukotvorstvo do danas živi.

Kratko pred Vazmi smo pohodili dicu u Frakanavi da nam povidaju je li se jur veselu na Vazme. Strefili smo Julijanu, Johannu, Elisabethu i maloga Julijana. Jur tajedne dugo su se dica pripravila u školi i u cuvarnici na ove velike svetke.

Dica iz Frakanave su svecevala Vazme. Julia Hamedinger je bila kod Johanne, Juliane, Juliana i Elisabethe.

1440.-oga ljeta je u Mainzu Johannes Gutenberg izumio tiskarski stroj. Pocetkom 1455. ljeta je predstavio prvu tiskanu knjigu, Gutenbergovu bibliju. A 28 ljet kašnje je izašla prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku. Gdo je tiskao 1483. ljeta glagoljaški misal i kade su ga tiskali je duga ljeta bila misterija. Ovimi pitanji se je informaticar i povjesnicar Ivan Mance bavio u svojoj disertaciji, ku je nedavno predstavio u Hrvatskom centru u Becu. Cujte vec u prinosu Marka Cenara.

U mnogi seli se mladi upravo pripravljaju na sakramenat bermanja. Bermaniki iz hrvatskoga pastoralnoga prostora Celindof, Štikapron i Vorištan su se posebnim križnim putem pripravili na svoj veliki dan. Cujte vec od Marke Cenara.

Socijalna služba Gradišce je pokrenula novi projekt, kim kani zadobiti personal iz Hrvatske i Srbije za podvaranje starjih i nemocnih ljudi. Cilj je osigurati ovu opskrbu za buducnost ar kot se jur sada vidi postaje u ovom sektoru u pogledu na personal situacija sve teža. Sarah Karall se je upitala, kako ta nova izobrazba izgleda.

Pod geslom "Citanje tvoja super-moc" odnosno "Citanje otvara svit" su bile prošli cetvrtak sve škole pozvane, da sudjeluju pri Austrijanskom danu citanja naglas. Tomu apelu su slijedili i brojni drugi, ki ljubu citanje, tako na primjer i u Celindofu. Na poziv Herberta Gassnera je u opcinskoj dvorani veljek par autorov štalo naglas. Angelika Mariel si je to posluhnula.

U Velikom tajednu su oni na putu po seli i nacinjaju cuda larme, a to po nalogu crikve. Govor je o dici, ka idu škrebetati. U farskom domu Klimpuha su se dica pri posebnom tecaju naucila, kako se gradi rucna škrebetaljka.

"Ženska snaga" ovako je naslov nove izložbe u Infeldovom stanu kulture u Halbturnu. Otvorili su ju 8. marca, ada tocno na Medjunarodni dan žen. Motiv žene, kako su ga vidili i oblikovali umjetniki i umjetnice od pocetka 20. stoljeca do danas, stoji u centru ove izložbe. Viktorija Palatin si je pogledala izložbu.

Aktivistica na kulturnom i školskom podrucju Angelika Kornfeind je gost današnje emisije. Nje pedagoški angažman kot uciteljica i aktivistica za hrvatski jezik je poznat. Tokom ljet je sastavila brojne hrvatske školske knjige i druge publikacije za dicu. Uza to se neutrudljivo zalaže za hrvatsku muziku i kulturu. Ovo su samo neke karakteristike, ke opisuju Angeliku Kornfeind iz Trajštofa. 1977. ljeta je utemeljila Poljance u Vulkaprodrštofu, nje rodnom selu, kot plesacko folklorno društvo. Nekoliko ljet kašnje su se pridružili tamburaši. U medjuvrimenu zbor i Mali Poljanci kompletiraju društvo. Prošli petak (15. 3.) je Angelika Kornfeind imala svoj 70. rodjendan. Svecevala je uz drugo i s Malimi Poljanci, ki joj osebujno na srcu ležu. U razgovoru s Danielom Windisch je jubilarka Angelika Kornfeind predstavila i projekt igrajucega posredovanja hrvatskoga jezika Malim Poljancem.

Jur 25 ljet zabavljaju Koprive svojimi jackami publiku u Ugarskoj, Austriji i Slovackoj. Prilikom ovoga jubila su imali veliki koncert u Sambotelu pred oduševljenom publikom. Oko 1.100 ljudi je došlo, da slušaju obljubljeni tamburaški sekstet iz Petrovoga Sela. I Sarah Fleischhacker je bila med njimi.

Coding & robotik - to je školski predmet u Dvojezicnoj sridnjoj školi u Velikom Borištofu. Ovde se dica ucu zidati s Lego kameni razlicne stvari, ke onda programiraju. Anka Schneeweiß je bila u Velikom Borištofu i je dicu pitala ca se kod Coding & robotik sve naucu.

"Otok na kojem cvjetaju limuni" se zove knjiga Dubrovcanke Mare Maric. Izvanaredna profesorica na sveuclišcu u Dubrovniku se u knjigi bavi s bivšim vlasnikom otoka Lokruma Habsburgovscem, nadvojvodom Maksimilijanom. Za ilustracije odlikovanu knjigu je autorica Mara Maric predstavila u Hrvatskom veleposlanstvu u Becu.

Jeseni ce biti 45 ljet da unutar biškupije Željezno postoji ured za pastoralu hrvatske narodne grupe. Iako je krez desetljeca bilo razlicnih promjenov u ovoj Hrvatskoj sekciji, jedno je ostalo isto: na nje celu su stali svenek duhovniki. Pred pol ljeta je onda slavistica Kristina Glavanic nastala šefica Hrvatskoga vikarijata dijeceze Željezno. Viktorija Palatin je pohodila novi tim hrvatskoga vikarijata u njegovom uredu na biškupskom dvoru.

Ako ste u zadnji ljeti na odmoru koc slušali kroz razlicne radio stanice Hrvatske, ste sigurno došli u kontakt s muzikom pop jackara. Cvek je od sudjelivanja pri HRT emisiji A-strana u 2019.om ljetu do danas položio naglu karijeru. S jackami "Visine", "Pola sunca" ili s duetom "Trebaš li me" je dostignuo velike mase i se je etablirao na hrvatskom muzickom sajmu. Prošlu nedilju je po prvi put koncertirao u Becu - i to u Teatru Akcent. Nikola Zeichmann je simpaticnoga jackara strefio pred koncertom i se s njim razgovarao o uspjehi u Hrvatskoj, o novom albumu i o nastupanju na novom terenu izvan Hrvatske.

Johann Balogh se je rodio 1928. ljeta u južnogradišcanskoj Cajti i je potom odrasao u Starom Hodasu. Bio je ucitelj u razlicni seli južnoga Gradišca i se je u svojem zvanju svenek zalagao za hrvatski jezik i kulturu - i to do danas. Mlada ljeta danas 95-ljetnoga su bila dominirana od Drugoga svitskoga boja. Kot 16-ljetni je morao kot najmladji vojak sela stupiti u vojsku - onda je uprav bio u drugom razredu izobrazbe za ucitelja, ka je oncas durala pet ljet. U novembru 1944. je došao na takozvani Stellungsbau u Nimške Šice. Martinu Hericsu je Johann Balogh povidao o svoji doživljaji za vrime boja:

Ki pociva, ta se hrdjavi, to je stara mudrost. Ne tako stare kot ova izreka, ali isto jur u lipoj starosti od prik 90 ljet su Ilka Vucic i Merika Pavicic iz Vulkaprodrštofa. Ta starost ali ne zaustavlja kripki duo pri dnevnom gibanju. Svaki dan se otpravu na skupno walkanje. Pritom je je pratila Angelika Mariel.

Prilikom Medjunarodnoga dana žen, ki je bio 8. marca se širom svita spominja na to, da još svenek ne postoji ravnopravnost med ženami i muži. Ipak se koc ugoda, da se neke žene profiliraju u tradicionalno muški domena. Tako na primjer 58-ljetna Klimpuška Judith Weikovich od 2015. ljeta stoji na celu Djelatne zajednice meštric i meštrov u poljodjelstvu i lozarstvu. Judith Herczeg je nju poiskala.

50 ljet Kolo Slavuj sažeto u jednoj knjigi - "Pogledi". Knjigu, ka je lipo ilustrirana i sadržava 50 tekstov razlicnih autoric i autorov, bivših kotrigov ili prijateljev ansambla, su prezentirali projduci tajedan u Hrvatskom centru u Bec. Danijela Windisch je bila na prezentaciji i si je tocnije pogledala knjigu.

Luka Kustric je poznat kot strastveni violinist ki se jur od malih nog vježba gusle. Dobio je nekoliko nagradov a nastupao je širom svita. Danas je 33-ljetni muzicar dio scenskoga orkestra državne opere u Becu. Kako je to biti dio velikoga orkestra je Luka Kustric uvadio Sari Karall.

8. marca se širom svita svecuje Medjunarodni dan žen, kada se stavljaju u centar pažnje sva otvorena pitanja ženskih prav, bilo to na gospodarskoj, politickoj ili društvenoj razini. Ova pitanja su važna i mladoj umjetnici Viktoriji Ratašic. Šuševka se je po maturi na gimnaziji Gornja Pulja odlucila za študij na Akademiji likovne umjetnosti u Becu. Sada ona jur poldrug ljeta poducava rucni rad i likovni odgoj, predmete, ki se sada zovu Tehnika i dizajn i Umjetnost i oblikovanje, na gimnaziji u Becu. Uza to je Viktorija Ratašic povukla pažnju na sebe svojom inicijativom feministickoga kluba za našivanje na križice/"Feminist Cross Stitch Club".

Pred Vazmi se more pri brojni sajmi i izložba kupiti vazmeni kinc i nakit. U Štikapronu je to na vikend isto bilo moguce, ar je fara po prvi put priredila vazmeni sajam u korist dicjega hospica Sterntalerhof u Kitzladenu. Izložene su bile razlicne vazmene dekoracije, ke su zvecega štikapronske žene same napravile. Ca se je sve prodalo si je pogledala Sarah Fleischhacker.

Zac si ljudi rado jacu ima brojnih uzrokov. Jacenje je dobro za dušu, more razveseliti i mobilizirati ali obrnuto i smiriti. Da more pjevanje i spajati, o tomu su se osvidocili diozimatelji posebne djelaonice u Kugi u Velikom Borištofu. Pri takozvanom otvorenom jacenju su projduci vikend sudjelivali kotrigi razlicnih zborov i drugi ljudi, ki si rado jacu. Angelika Mariel je bila onde.

Obicno se dica u drugom razredu osnovnih škol pripravljaju na prvu pricest. U protulicu cedu školarice i školari dostati prvi put oštiju u svetoj maši - ada simbolicno tijelo Kristuševo. U Uzlopu je ovo ljeto samo jedna divicica ka ce pojti na prvu pricest, i to Mia Schroedl.

"Tesla oder die Vollendung der Kreise" se zove novi roman Alide Bremer. Ovo djelo se približava ekscentricnomu izumitelju Nikoli Tesli iz perspektive mladoga muža iz Zadra, ki pocetkom 20. stoljeca emigrira u New York. Svoju knjigu je hrvatsko-nimška autorica projducu srijedu predstavila u Stanu literature u Matrštofu.

Zagreb kako je bio i kako se je preminio. To morete doživiti u novoj fotoizložbi u Hrvatskom centru u Becu. Izloženi su kipi ali i teksti, ki opisuju dogodjaje u Zagrebu za vrime prvoga lockdowna i prirodne katastrofe - potresa - pred cetirimi ljeti. Marko Csenar je bio pri otvaranju izložbe.

Ljetos je prestupno ljeto s 29. februarom a tim je ljeto za jedan dan duglje. Cuda ljudi se je na ov dan narodilo, tako da oni samo svako cetvrto ljeto moru svecevati pravi rodjendan. Marijana Pajric iz Koljnofa je jedna od njih. Kako ona s ovim datumom rodjenja zahadja i kako ce ljetos svecevati svoj pravi dan rodjenja, to je povidala Marijani Palatin:

Širom Gradišca je samo par puškarov, ki se bavu s ovim rukotvorstom. U Rušti je Moritz Mathis lani u septembru otvorio svoju oružarsku djelaonicu. A Hrvat Mario Glad mu pomaže pri reparaturi i nacinjaju pukšov. Andreja Vuketic je bila u djelaonici i na striljališcu u Štikapronu, kade testiraju nove i stare pukše.

Školari i školarice Dvojezicne sridnje škole Veliki Borištof su doživili osebujnu opernu predstavu. Bili su pri osebujnoj dicjoj predstavi Mozartove Carobne frule u becanskoj operi, ka je svenek dan po opernom balu u svetacno nakincenoj operi.

U Ugarskoj svakih deset ljet broju stanovnictvo. Pri tom pitaju i za narodnost odnosno pripadanju nekoj manjini. Rezultate zadnje brojidbe iz ljeta 2022. su nedavno prezentirali. Broji su presenetili, da se ne veli šokirali zastupnike Gradišcanskih Hrvatov. Broj Gradišcanskih Hrvatov u dvi županija je naime spao skoro za cetvrtinu. Silvija Degendorfer si je tocnije pogledala rezultate.

Da se je kucak pretvorio od nekadašnjega blaga, ko je cuvalo stan i imanje, u kucnoga ljubimca, za koga se vlasniki sve vec brinu, je jur dugo poznato. A da pažnja i skrb o najboljem prijatelju clovika sve vec raste, kaže i broj frizerov, ki šiškaju dlaku kucak. Angelika Ifkovic iz Mjenova je takova izobražena frizerka kucak, je izvidila Marijana Palatin:

Povjesnicar Michael Schreiber povida o tom, kako su se Filešci 1919. ljeta suprotivili protiv ondašnjega komunistickoga sistema u Ugarskoj. Med žrtve te Fileške bune je slišio farnik Anton Semeliker, rodjeni Vulkaprodrštofac, koga su zbog navodnoga nahuskanja Filešcev odsudili na smrt. Samo nekoliko uri po umorstvu je došla vist iz Budimpešte, da neka opet otpustu Semelikera, ali bilo je prekasno. Umro je kot mucenik i se momentano nalazi u procesu proglašenja blaženim.

Dvi ljeta dugo jur dura boj u Ukrajini, mnogi Ukrajinci i Ukrajinke su morali ostaviti svoju domovinu, obitelj i prijatelje i su morali pobignuti u neku drugu državu, na primjer u Austriju a tako i u Gradišce. Subotu su u Uzlopu održali prvu ukrajinsku feštu kot znak zahvalnosti i cijenjenja. Sarah Fleischhacker je bila onde.

Svaku srijedu je u Borti sajam a to znaci, pri kom ima mesarija Tallian svoj obljubljeni štand pred svojom bortanskom filijalom. Poduzece peljaju sada jur u tretoj generaciji. U južnom Gradišcu je u medjuvrimenu postalo prava institucija, ar ljudi sve vec gledaju na regionalnost i kvalitet mesa i mesnih produktov. Od toga se je osvidocila Marijana Palatin.

"Nimška išce super-stara" - to se pozna do sada samo iz Nimške. Ali pred kratkim je osnovna škola u Cindrofu priredila ca spodobnoga. Po prvi put su u športskoj dvorani škole priredili muzicko naticanje pod geslom "Cindrof išce superstara". Sarah Fleischhacker je bila onde.

Pisati moderne romane u starom jeziku. To je nastao hobi Michaela Hirschlera. Arheolog i historicar naime piše po latinsku. Iako se veli, da je latinski mrtav jezik, kupuju ljudi širom svita njegove knjige. Strastvenoga autora i latinista je pohodio Marko Cenar.

Odluciti se za djelo, kade stoji clovik u centru pažnje. To je bila svenek velika sanja Sare Tomšic. Od 2018. ljeta je mlada Fileška izucena bolnicarka a pred prilicno trimi ljeti je pocela i sama poducavati na strucnoj visikoj školi za podvaranje u Becanskom Novom Mjestu. Zac se je odlucila za ov posao i kako je svakidašnjica u sektoru, kade fali iz svih strani personal, je Sarah Karall pitala Saru Tomšic.

2019. ljeta je Institut za istraživanje zdravsta - Gesundheit Österreich, kratko GÖG, izvidio da cedu do 2030. ljeta biti potribno 76.000 dodatnih peršonov za podvaranje betežnih i starih ljudi. Gost današnje emisije je Fileška Maria Schweighofer, peljacica akademskoga programa za bolnicare i bolnicarke u Novom Mjestu.

Hrvatskim balom sjever u Trajštofu takorekuc otvaraju Gradišcanski Hrvati balsku sezonu, a Hrvatski bal jug u Vincjetu je zapravo završetak hrvatskih balskih vecerov. Prem da je ta bal jur na koncu mesopusta, kot izgleda ljudi nisu bili dosadni od tancanja i raspušcenoga svecevanja. Južnogradišcanski hrvatski bal u Vincjetu je bio opet jako dobro pohodjen, od toga se je osvidocila Angelika Mariel.

Pred 50 ljeti su upeljali u Austriji semestarske praznike, oncas pod imenom "Energieferien". Bio je to jedan korak savezne vlade zbog šparanja energije. Nato se spominja bivša uciteljica, Zlatka Gieler iz Trajštofa.

Mesopusni utorak je vrhunac ovoga najuzbudljivijega casa cijeloga ljeta! Fašinjak je vrime veseloga svecevanja, šarih farbov i kostimov. Onda se naime smi pretvoriti u svoje najdraže karaktere i figure. Ke su to, su to dica iz Pinkovca povidala Klaudiji Fellinger.

Lani u novembru je po 40 ljeti Petar Tyran stupio u mirovinu. A tim preuzeo je pomladjeni troglavni team uredjivanje Hrvatskih Novin na celu s glavnom urednicom Terezom Grandic. Dvi urednice i jedan urednik su od oktobra 2020. ljeta zaposleni kod Hrvatskih novin. Sarah Karall je pohodila redakciju Hrvatskih Novin.

Još do mesopusnoga utorka moru mesopusni djedi i norci raspušceno svecevati, ar je Cistom srijedom konac veseloga casa. I u hrvatski seli cedu biti u dojduci dani još brojni ophodi i tancene zabavi. U Šuševu su mesopusni djedi jur projducu subotu bili na noga. Andrea Vuketic se je zamišala med kostimirane norce.

70-ljetni Štefan Fabšic se je u septembru lanjskoga ljeta iz Celindofa biciklom otpravio na put u Santiago de Compostela. Glavni grad Galicije u Španjolskoj je poznat kot hodocasno mjesto, ar se onde u katedrali po legendi cuvaju kosti svetoga apoštola Jakova. Rodjeni Cembanac Fabšic i njegov prijatelj Lorenc Veselic su pregazili 2.843 kilometre dužicki put tamo u 26-i dani.

U okviru mesopusnoga programa je kazališna grupa Dugava iz Pinkovca projducu subotu priredila vecer skecov. Glumice i glumci svake starosti su predstavili pet skecov pred brojnom publikom u punoj dvorani za priredbe u Pinkovcu. Klaudije Fellinger je bila onde

U Cunovu su projduci petak održali zadnjega od ukupno trih Hrvatskih balov ove sezone u Slovackoj. Hrvatsko kulturno društvo Cunovo je priredilo ov bal sada po 20. put. Kako su svecevali, si je pogledala Viktorija Palatin.

Mladi Poljanci su jur imali svoju skupnu mesopusnu feštu. Pri ovoj su se cisto mala dica, ka još idu u cuvarnicu kot i veca, do cetvrtoga razreda osnovne škole, opravila u svoje najdraže kostime. Med malimi astronauti, mackica, lavi i božji kravica su bili i Mate, Filipa, Mirja i Lovre. A isto tako i Judith Herczeg.

Odakle sam? - Odgovor na ovo pitanje si stavcka sigurno svaki clovik kada-tada u svojem žitku. Neki išcu slijede svojih praocev i pramajkov i u stari knjiga i popisi, u takozvani matrikula. To je cinio i umirovljeni vracitelj Štefan Karall u Velikom Borištofu. On je istraživio svoje rodoslovlje - i je popisao vec od 400 ljudi i to prik 11 generacijov. A svi ovi idu najzad na jednoga clovika: Šimu Karalla. Prinos je sastavila Judith Herczeg.

Za vrime študijuma nekoliko misec prebaviti u inozemstvu, to omogucuje Erasmus-program. Mlada muzicarka iz Zagreba, Ana Labazan Brajša koristi ovu mogucnost. Tako se študentica muzicke visoke škole u Zagrebu do junija študira gusle na Privatnoj visokoj školi Josepha Haydna u Željeznu. Daniela Windisch je upoznala strastvenu mladu guslacicu, ka živi za nje instrumenat.

69-ljetni Bandolac Djulo Tallian se je sam naucio igrati orgule a to jur pred skoro 21im ljetom. On se je jur uvjek zanimao za orgule. Kad je oncas direktor škole i tadašnji kantor Fritz Martinkovic upao i vec nije mogao orgulati, se je Djulo Tallian u starosti od 48 ljet pokusio sam nauciti instrumenat.

Gradišce je pokrto od prilicno 130.000 hektarov loze, to je oko tretine cijele površine. Drivarstvo i lozarstvo igraju važnu ulogu za gradišcansko gospodarstvo i privatnike. Osebujno u zimi se cuda djela u loza, tako i u urbarijalnoj lozi Cogrštofa je izvidila Andrea Vuketic.

Mira, Madeleine, Ana i Dejana si imaju cuda za povidati. Družice iz Mjenova, Šuševa i Fileža pohadjaju drugi razred Dvojezicne sridnje škole u Velikom Borištofu. Skupa su bile na školskom tajednu skijanja u Flachauu.

Antoine de Saint-Exupéry je 1943. ljeta objelodanio knjigu "Mali princ". Knjiga je nastala bestseller, prevodjena je na vec od 500 jezikov, a prodalo se je oko 200 milioni primjerkov. Slavist Ivan Rotter je 1998. ljeta prevodio "Maloga princa" na gradišcanskohrvatski jezik. I na našem jeziku je nastao hit. U medjuvrimenuj je hrvatski Mali princ izašao u drugoj nakladi. Priu literarnom otpodnevu u Kugi u Velikom Borištofu je Ivan Rotter štao iz knjige.

Dvojezicna gimnazija u Borti se je prikljucila umjetnickomu projektu "Inicijative manjin", "Narodne visoke škole Romov Gradišce" i drugih, pri kom se tematiziraju teror bombov u pismi i atentati bombami pred prilicno 30imi ljeti. Cilj je senzibilizirati dicu na pogibel rasistickih ili desno-ekstremistickih strujanj, kimi moru i dandanas biti konfrontirana.

Jur šezdeset idu Hanzi i Ancika Pichler u Pajngrtu skupa krez žitak, svecuju ada dijamantni pir. Hižniki su u selu poznati pod hižnim imenom "Mesarovi" i su desetljeca dugo peljali jedinu mesariju u selu. Par je odgojio pet kcerov. Zeleni pir su imali na Svicnicu, ada 2. februara 1964. ljeta.

Hrvatski bal u Becu sliši vrhovnim balom Gradišcanskih Hrvatov. U medjuvrimenu je bal u Becu ali i prik zemaljskih granic etabliran kot top-priredba.Tako je i ljetošnji i 77. Hrvatski bal u najlipšoj balskoj dvorani Beca u plemenitom Parkhotelu Schoenbrunn opet privukao i oduševio brojne pohodnike iz svih mogucih krajev i zemalj. I Angelika Mariel se je zamišala med goste.

22. januara 1979. ljeta je stao Radio Gradišce u znaku posebne emisije. Po prvi put su bili Gradišcanski Hrvati ne samo tema emisije, nego su ju i sami oblikovali i u svojem jeziku. Za prvi, spocetka dvojezicni magazin "Kennwort Hrvati" je poiskao suradnik prve ure i prvi peljac Hrvatske redakcije Ewald Pichler svadbu u Stinjaki. U reportaži je dokumentirao sve stinjacke obicaje okolo svadbe. Petra Maria Zsivkovits je za ovu emisiju poduhnula u povijest gradišcanskohrvatskoga radio-programa.

AKM: - Länge: 4.41min Titel: Jazzsommer 2002 Electra glide/instr. Verlag/Industrienummer: Emarcy Universal Promo Komponist: Stuart Wade Komponist: Neil Angilley Komponist: Paul Weimar ausführendes Ensemble: Down To The Bone ArchivId: CD02/34787/1_H

Mladina Cajta-Vincjet je prošli vikend opet imala svoju poznatu prvu akciju u novom ljetu. Pomagacice i pomagaci su pobirali božicne jelve i je otprimili na odredjeno mjesto. Kako su to sve koordinirali i ca imaju ljetos još predvidjeno su kotrigi povidali Martinu Hericu.

Hansi Palkovic iz Štikaprona broji med najduže aktivne tamburaše u Gradišcu. On je nedavno svecevao svoj 85. rodjendan - i si danas još svira berde u seoskom tamburaškom društvu. Ovo je on na inicijativu ondašnjega ucitelja u Štikapronu, Jakova Dobrovica 1961.-prvoga ljeta utemeljio skupa sa svojimi prijatelji. Angažman i entuzijazam za hrvatski jezik i kulturu ali interes za seljactvo su ga pratili jur vas žitak. Do danas je 85.-ljetni kripki seljak u mirovini interesiran na razlicni stvari. Štart u žitak pravoda se skoro nije ugodao - ar on se je narodio dva misece prezaran povida Štikapronac Hansi Palkovic:

Da je filmska muzika poseban žanre je poznato. Još specificnija je bila muzika za nime filme, ku su igrali uživo uz film. Ovako rijetko iskustvo je sada mogao nacinjiti u razlicni sastavi aktivan muzicar Nikola Zeichmann iz Dolnje Pulje. Sudjelivao je pri projektu filmske muzike uz nimi film "Nosferat" u Beogradu. Anka Schneeweis je nacinjila prinos o ovom zanimljivom projektu.

U Kugi u Velikom Borištofu su jur po 20. put održali KUGA bal, ki je stao pod geslom "Changes - promjene". Kot svako ljeto su došli gosti u kostimi, ki pašu temi vecera. Uz pohodnike u svetacni outfiti su to bile lozne vile, majka prirode i ljudi, ki su sa svojimi kostimi interpretirali minjanje klime, boj i probleme sadašnjega casa. Daniela Windisch je bila na jubilarnom 20. Kuga-balu i je našla cuda gostov, ki su veliki navijaci ove priredbe.

Školari i školarice Osnovne škole Pinkovac su projduci petak bili na danu skijanja u Mönichkirchenu na Wechselu. Svako ljeto se škola trudi, da organizira ovakov dan skijanja za dicu, koga pravoda svi jako uživaju. I Sara Karall je bila s dicom na skijanju:

Nove tehnologije nam cuda ca olakšavaju. Istraživanje naše povijesti bi moralo po toj logiki isto biti jednostavnije. Cuda bibliotekov ima jur velik dio knjig digitalizirano, tako da se more online rešerširati. Da to u praksi nije tako je razlagao akademik Nikola Bencic u razgovoru s Markom Cenarom.

Na svetak Trih kraljev su u Šuševu po dugom casu opet priredili klalo. Gošcinu s friškimi svinjskimi špecijaliteti u prostorija nogometnoga kluba su po prvi put organizirale Nogometne zajednice Hrvati i Sredina.

"Pir na selu - Hochzeit auf dem Lande" – to je filmski dokumenat o Gradišcanski Hrvati, ki je 20. novembra 2023. ljeta svecevao 40 ljet prvoga emitiranja na ORF-u. Skript za film je napisao utemeljitelj i bivši peljac Hrvatske redakcije, Ewald Pichler. U filmu su igrali poznati i nepoznati glumci i glumice kot i lajki. Lukas Rešetaric na primjer je bio farnik, Rudi Bucolic seljak Vlašic i otac Ljubice, ku je igrala Andreja Neukam. Pepi Schuller kot Mirko je bio nje dragi. Folklorni ansambl Kolo Slavuj, Bruji i muški zbor Harmonija su isto sudjelivali.

Svetu mašu prve nedilje u novom ljetu je ORF prenosio iz Cembe. Emitirao ju je i na radiju i u televiziji. Za muzicki oblik dvojezicne svete maše se je skrbio Tamburaški orkestar Cemba skupa s Klapom Dicaki. Po maši su vjerniki širom Austrije imali mogucnost telefonski izraziti mišljenje. Marko Csenar je isto bio pri maši u Cembi.

Latinskoamerikanska muzika ima sa svojimi ritmi i melodijami poseban car za naše uši i tako i uticaj na naše raspoloženje. Od toga su se mogli osvidociti pohodniki bala HKD-a sjever u Trajštofu. Ovde je naime uz Pletere iz Hrvatske i gradišcanski sastav Lole - zabavljao goste Željko Krušlin Kruška sa svojom grupom Latino. I Judith Herczeg je bila onde:

Pred 70 ljet su utemeljili trikraljevsku akciju. U ovi dani je 85.000 dice i mladih širom Austrije na putu, da dilu blagoslov i pobiraju za dobru svrhu. Mi smo je ljetos sprohodili u Frakanavi.

Stefan Zweig sliši med najpoznatije pisce Austrije. Hrvatski dramaticar Josip Kosor, je cudakrat tvrdio da mu je Stefan Zweig bio dugoljetni prijatelj. Je li je to zaistinu tako bilo morete cuti u ovoj emisiji.

Prikcer na Tri kralje su opcina Veliki Borištof i društvo Kultura na selu pozvali na novoljetni koncert u kaštel u Šuševu. Nastupio je Motus kvartet, cije clanice i clani su iz Nizozemske, Austrije, Italije i Ugarske. I Arthur Rupp je pohodio koncert.

Stefan Zweig sliši med najpoznatije pisce Austrije. Hrvatski dramaticar Josip Kosor, je cudakrat tvrdio da mu je Stefan Zweig bio dugoljetni prijatelj. Je li je to zaistinu tako bilo morete cuti u ovoj emisiji

Uzlopski kantor Jivac Krupic je pred kratkim svecevao svoj 70. rodjenda. U ovoj emisiji morete cuti zbog cega je bivši muzicki peljac Tamburice Uzlop poceo orgulati i kako mu dojdu na pamet aranžmani za uzlopski tamburaški orkestar.

Forenzika je pred oko 20 ljeti brojnimi televzijskimi serijami kot su to "Bones" ili "CSI" dospila u fokus publike. Forenzicari su ti, ki znanjem medicine pomažu kriminalnim komisarom pri istraživanju zlocina. Na ovom posebnom podrucju medicine djela jur desetljeca dugo Gradišcanska Hrvatica Andrea Berzlanovic. Viktorija Palatin je ju pohodila na nje djelatnom mjestu, u Centru za sudsku medicinu u Becu.

U božicni svetki Kazališna grupa Filež opet predstavlja igrokaz. Aktualna produkcija je komedija "Taksi taksi II – Laži imaju mlade noge“. Režiser Petar Schweiger je prevodio kusic u tri cini po originalu Raya Cooneya. Zadnji put su Filešci igrali 2019./2020. ljeta, tako da je cuda ljudi došlo na premijeru. U publiki je bila i Klaudija Fellinger.

Prošli tajedan su u Kugi u Velikom Borištofu predstavili novu kompilaciju Krowodnrock 23. Aktualni CD sadržava vlašce kompozicije gradišcanskohrvatskih sastavov, ke su kroz jesen snimili u študiju Tome Jankovica u Slovackoj. Uspješni releasekoncert je pohodila Klaudija Fellinger i sastavila slijedeci prinos.

Emisija je posvecena pokojnomu dugoljetnomu paljacu Tamburice Trajštof, Oti Kuzmicu, ki je umro u noci na sam Badnjak. Razgovor je iz 2012. ljeta prilikom 80. rodjendana kulturnoga aktivista iz Trajštofa

Veselo, dobro za zdravlje i moguce prez partnera, ovo su prednosti takozvanoga Line-dancea. Ova vrst plesa dohadja iz Sjedinjenih Amerikanskih Držav i je sve vec obljubljena i u naši kraji. Na primjer u Vamprštofu u krcmi "K lajtanskomu mostu", kade se redovito strefi tancena zajednica "Happy boots":

U predbožicnom vrimenu se ljudi rado okripu i razveselu na božicni sajmi. Na posebno adventsko svecevanje su pozvali u Novoj Gori. Pri zakipljenom vinu i pecivu su gosti imali mogucnost upoznati seosku senzaciju na seljackom dvoru obitelji Pomper - naime alpake. Marko Csenar je bio onde:

U gradišcanskohrvatskoj muzickoj sceni je jur duglje aktivan novi tamburaški sastav. Mišljeni su Gauženjaki s muzicari iz cijeloga Gradišca. Nedavno su bili na gosti u Hrvatskom Centru pri formatu centar.muzika. Klaudija Fellinger ce vam sada tocnije predstaviti Gauženjake.

Jur 40 ljet je povezan sa Slavistikom becanskoga sveucilišca. Iako je jur u mirovini on još svenek poducava na institutu. U znanstvenom svitu je poznat pred svim za svoja istraživanja o praslavenskom jeziku i slavenskoj prošlosti Austrije. Govor je o izvanrednom sveucilišnom profesoru u mirovini, Georgu Holzeru. On ce nam danas povidati da je s dušom i tijelom jezikoslovac, da se je ali bavio i spricanji na temelju zapisov prastaroga oca Jive Kustrica i ku povezanost ima jezikoslovlje s matematikom. Georg Holzer ima korijene u Novom Selu. Razgovor pelja Arthur Rupp

Božic je jur skoro pred vrati. Da se dica moru pripraviti na ov svetak i sama nacinjiti još neke dare, je društvo Mrkvarov skupa s Hrvatskim kulturnim društvom priredilo prošli tajedan božicnu djelaonicu u socijalnom centru u Trajštofu. Onde su se dica kreativno bavila ilovacom. Klaudija Fellinger je bila onde.

Božicu slišu i jaslice. Pretkip zato je stvorio Franjo Asiški a to tocno pred 800imi ljeti. Sveti Franjo (Asiški) naime nije samo utemeljio franjevacki red, nego je i po prvi put prikazao Jezuševo narodjenje u obliku živih jaslic. Na Badnjak cedu svetacno otvoriti ovakovu atrakciju u Hrvatskoj katolicanskoj misiji kod Franjevacke crikve u Željeznu. Marko Cenar si je bio pogledati nastajanje živih jaslic.

Povidajke o Franji je serija knjig autorice Christine Nöstlinger, ka je izašla po prvi put 1984-oga ljeta do zadnje knjige 2011. Pred dvimi ljeti je Hrvatsko kulturno društvo prezentrialo po prvi put hrvatske verzije Franjinih povidajkov. U medjuvrimenu postoji jur pet hrvatskih izdanj tih štoric. Najnovija knjiga se zove "Povidajke o Franjini prazniki" a prezentirali su ju u dvojezicnoj gimnaziji Borte. Angelika Mariel je bila onde:

U Frakanavi su pred kratkim otkrili veljek dvi table: jedna je bivša prva, ali neoficijelna dvojezicna seoska tabla u kotaru Gornja Pulja, a druga je nova spomentabla svim piscem, književnikom i autorom veleopcine Frakanava-Dolnja Pulja prošlih ljet.

"Svaki clovik ima ista prava - neodvisno od porijekla, državljanstva, spola, jezika, farbe kože/boje, vjere, seksualne orijentacije ili identiteta ili od imanja". Ovo je prvi clanak opce deklaracije ljudskih prav, ku je UNO 10. decembra 1948. ljeta zakljucio. Ljudska prava su Marijani Grandic, ona potice iz Stinjakov, svenek bila važna. I kot študentica na Slavistiki i študijumu internacionalnih vezov/odnosov u Bologni se je zato zalagala. Bivša poslanica Zelenih u Nacionalno vijece je na primjer s drugimi utemeljila na sveucilišcu likovne umjetnosti u Becu masters-študijum o ljudski pravi. Daniela Windisch se je s Marijanom Grandic pominala o 75-ljetnom jubileju ljudskih prav i znacenju do danas.

On je mlad, spametan i profi športaš. 23-ljetni Edi Patekar iz Borte je dušom i tijelom športaš ili bolje receno, košarkaš. Rodio se je u Varaždinu, a s dvimi ljeti je došao u Austriju. Njegov otac je trener i tako je Edi jur od najmanjega ditinstva bio svaki dan u športskoj dvorani u Borti i pratio svojega tatu na trenige. Za Edija je još svenek košarka to ca ga najvec razveseli. Daniela Windisch ce nam bliže predstaviti strastvenoga košarkaša Edija Patekara.

Jandre Palatin, ki je pred kratkim svecevao svoj 60. rodjendan je u gradišcanskohrvatskoj sceni pred svim poznat kot pravnik i strucnjak za manjinski zakon u Austriji. Jandre Palatin se je jur jako rano poceo kretati u gradišcanskohrvatskoj sceni. S 10imi ljeti se je prikljucio tamburaškomu društvu u Pajngrtu a po maturi ga je put peljao u Bec, kade je vrlo ljuto nastao clan Hrvatskoga akademskoga kluba. Onde je bio od 1985 do 1992. ljeta u odboru aktivan, 1987. do 1989. ljeta i kot predsjednik.

25 ljet dugo postoji dicji hospic Sterntalerhof. Pocelo je sve iz male privatne inicijative u Santaleku. Danas podvara institucija teško betežnu dicu na velikom arealu u Kitzladenu. Onde imaju posebni model ki omogucuje pogodjenim familijam boravak i individualno podvaranje. Svecevanje srebrnoga jubileja je poiskala Juilja Hamedinger:

U Vulkaprodrštofu su pred kratkim svecevali jubilej - naime 35 ljet Mali Poljanci. To je naraštajna grupa folklornoga društva Poljanci. Svecevali su prilikom tradicionalnoga folklornoga otpodneva u seoskoj dvorani. Jubilej je durao dva dane i imali su nastupe razlicnih sastavov Poljancev. I Andrea Vuketic je bila onde.

"Da se ne pozabi" - ovako se zove serija biblioteke i Mlade inicijative Mjenovo. Pred kratkim su u okviru te serije predstavili cetvrti svezak, novu knjigu "Farof i MI - mjenovski farof od vizije do stvaranja". U toj knjigi je pretežno dokumentirano djelovanje Mlade inicijative Mjenovo i kako su etablirali mjenovski farof kot obljubljenu destinaciju za ljubitelje mjuzikla i zabavnih priredab. Cujte vec u prinosu Angelike Reimann-Mariel.

Nedavno je vokalni ansambl Kuge iz Velikoga Borištofa sudjelivao pri medjunarodnom zbornom festivalu s imenom "Adriatic Pearl" u Dubrovniku. Festival je po 2. put priredila nimška organizacija Meeting music, ka priredjuje razlicne zborne festivale i naticanja širom Europe. Uz naticanje su mlade jackarice i jackari Kuge još jacili pri tri koncerti. Cujte vec od Klaudije Fellinger, ka je isto bila u Dubrovniku.

Od Austrije do Australije - iako su imena slicna su ove dvi zemlje nekoliko tisuc kilometrov odvojena. Iz Austrije, tocnije iz Fileža u Canberru, glavni grad Australije je 2015. ljeta došao Filežac Štefan Pavetic. Študirani fizicar se je za vrime študija na sveucilišcu u Becu špecijalizirao na astrofiziku. Kako je došao do toga razlaže 39-ljetni Pavetic ovako:

Povodom Dana katolicanov 1933. ljeta je becanski slasticar Ludwig Heiner kreirao kardinal-šnitu. Ova slatka delikatesa je u medjuvrimenu daleko prik austrijanskih granic poznata i se nacinja u razlicni varijante. Marijana Wagner iz Pinkovca redovito pece kardinal-šnite s mukom prez glutena i mlicnimi produkti prez laktoze a to je i pokazala i razložila Marijani Palatin.

Trudica Domnanovic ima u svojoj galeriji u Velikom Borištofu i ljetos opet zanimljivu božicnu izložbu, u koj se more gustirati i kupiti umjetnost i rukotvorstvo iz regije. Dodatno božicnoj dekoraciji izlaže umjetnica Monika Trimmel-Roženic iz Maloga Borištofa svoje akvarele. Sarah Karall si je bila pogledati aktualnu izložbu u Velikom Borištofu, ka je otvorena do 23. decembra.

Aurelia i Artur su Beci doma. K njim još nikada nije došao sveti Mikula u stan. Ali oni su se u školi s ovim svecom cuda bavili...a kad obadvimi spu onda dojde sveti Mikula i jim vrže cega va cižmice. Daniela Windisch se je pominala s Arturom i Aureliom kako oni svecuju Mikulinju a .Aurelia joj je veljek igrala poznatu jacku na klaviru:

Ursula Hemetek je peljacica znanstvenoga Centra za istraživanje muzike i manjin u Becu. Etnomuzikologinja se je kot dugoljetna peljacica Instituta za istraživanje narodne muzike sveucilišca u Becu med drugim osebujno bavila s Gradišcanskimi Hrvati i Romi. Pri posebnom projektu je Hemetek ljeta dugo istraživala lovara jacke Ruže Nikolic-Lakatoš. Cujte vec u prinosu Julije Hamedinger:

2012. ljeta je dobila Vladimir Nazor nagradu za svoju prozu a 2013. ljeta nagradu Jutarnjega lista za najbolji roman. Govor je o Tatjani Gromaci. U novembru je gostovala u Becu na festivalu književnosti "Buch Wien". Onde je predstavila knjigu "Božanska djecica". Nimški prevod ovoga romana je odlikovan Bavarskom nagradom za neodvisne izdavace. U ovoj emsiji ce nam Tatjana Gromaca povidati ca ju inspirira i ca joj je važno pri pisanju.

Školarice i školari hrvatskih razredov savezne gimnazije Kurzwiese u Željeznu imali su pred kratkim pohod iz Zagreba. U okviru razmjene s Osnovnom školom Ivan Merz boravilo je 14 školaric i školarov u Gradišcu. Imali su skupno poducavanje i program a bili su smješceni u gradišcanski obitelji. Viktorija Palatin je sprohodila školare pri programu u Željeznu.

Djelo s drivom ima za cuda ljudi poseban car. Kad su Austrija i cijeli svit još trpili od pandemije i lockdown-ov, si je Dolnjopuljanka Pipi Juranic našla zanimljiv hobi, u kom upotribljava uprav ov prirodni materijal i drugo staro dugovanje za nacinjanje pohištva. Kakovoga - to si je pogledala Julija Hamedinger.

12-ljetni nogometaš, Laurenc Bucolic iz Mjenova je ove dane doživio dva osebujne vrhunce - prvic je ove dane tukao naraštajnu momcad FAK Austrije Bec i on je striljio dobitnicki gol, a drugic je nastao sa svojom U13-momcadom meštar, je povidao Silviji Degendorfer.

Dicji zbor Muzicke sridnje škole s hrvatskim težišcem Veliki Petarštof je snimio novo komponiranu božicnu jacku, ka se zove "Tiha pjesmica". Jacka se je paralelno producirala i na nimškom jeziku. Školari su bili jako uzbudjeni da su smili suradjivati, su povidali Sari Karall.

U ovom ljetu se ne samo u Hrvatskoj nego u muzicki krugi širom Europe posebno spominjaju hrvatske komponistice Dore Pejacevic prilikom stovete obljetnice nje smrti. Znanstveni institut Gradicanskih Hrvatov je pred kratkim pozvao muzikologinju Zdenku Weber na predavanje o Dori Pejacevic u Trajštof. Dora Pejacevic je ostavila ukupno 57 djel, ka su desetljeca dugo bila skoro pozabljena. Sada, sto ljet po nje smrti, doživljavaju pravu renesansu. Tomu se veseli i muzikologinja Zdenka Weber iz Zagreba. Moremo si predstaviti, da koncem 19. i pocetkom 20. stoljeca Dora Pejacevic kot skladateljica prem visokoga talenta i jako dobre izobrazbe nije imala lako stanje u muški dominiranom svitu muzike.

Po devetljetnoj pauzi je Koordinacijski odbor gradišcanskohrvatskih društav i organizacijov opet dodilio Kulturnu nagradu Gradišcanskih Hrvatov. Trofeju, broncani kip kipara Tome Rešetarica primila je projduci cetvrtak Zlatka Gieler. Castili su Gieler za nje životno djelovanje na kulturnom, školskom, znanstvenom i društvenom polju.

Karijera hrvatske jackarice Jelene Rozga se je pocela, kad je 1996. ljeta s 18-imi ljeti nastala jackarica poznate grupe Magazin. Slijedili su solo-albumi i dobitak grand prix festivala. Tako sliši Splicanka jur desetljeca med hrvatske muzicke zvijezde. Prošlu subotu je Jelena Rozga nastupila u Kugi u Velikom Borištofu. Klaudija Fellinger se je isto umišala med oko 600 gostov.

1971. ljeta se je spojila becanska grupa Kolo s velikoborištofskom tamburaškom grupom Slavuj da utemelju Kolo Slavuj. Od Kanade do Malorke, Kolo Slavuj putuje po svitu da širi naše narodno dobro. Zbog korone su stoprv sada svecevali krugli jubilej 50-ljetnoga postojanja. Marko Csenar je poiskao isprodanu priredbu pod geslom "Oganj gori" u becanskom Volksteatru.

U Rušti su se strefile dvi osebujne nogometne momcadi na historicnu prijateljsku utakmicu. Ekipe Koruških Slovencev i Gradišcanskih Hrvatov su se po prvi put mirile u nogometu. Prijateljska igra je služila kot priprava za Europeadu kljetu i je završila neodluceno 1:1.

On sliši med vodece hrvatske pijaniste mladje generacije. U Hrvatskoj je osvojio bezbroj nagradov a na 14. becanskom Beethoven naticanju je bio med najboljimi pijanisti. Cujte vec u emisiji ku je sastavio Marko Csenar.

Pred skoro pol tisucljeca su se Gradišcanski Hrvati doselili u našu sadašnju domovinu. Pred kratkim su u Koljnofu svecevali 490.-tu obljetnicu doseljenja Gradišcanskih Hrvatic i Hrvatov. Šarolikim programom su se Koljnofci spomenuli svojih praocev i su sprohodili goste otpodneva krez povijest u sadašnji cas. I Danijela Windisch je bila pri svecevanju.

11. novembra smo svecevali zemaljskoga patrona svetoga Martina. Po kršcanskom obicaju u Gradišcu dijecezanski biškup u stolnoj crikvi služi svetacnu mašu. Casni gost biškupa Egidija Živkovica je ov put bio nadbiškup iz Beograda, Ladislav Nemet. Nemet, ki je rodom iz Vojvodine je i Steyler misionar i dobar prijatelj željezanskoga biškupa, su povidali Danijeli Windisch.

U Hrvatskom Jandrofu su pred kratkim prezentirali prvu kuharsku knjigu. "Jandrofska kuharica" se zove publikacija, ku su sastavile sestre Alena Jankovicova i Zuzana Žiakova. Fotografijami ilustrirano djelo u tvrdi korica sadržava 102 recepte. Marijana Palatin je pohodila autorice ove kuharske knjige i si je dala pokazati kako se pece Metrski pejgl.

Iako si to ne moremo odnosno gor ne kanimo predstaviti, da bi mogli biti nenadijano duglje prez struje i druge energije, moramo ipak misliti na moguci "blackout". Zbog toga su Zemlja Gradišce i Obramba stanovnictva Gradišce pokrenuli akciju "kuhanja u nevolji". Za štart te serije su mogli zadobiti top-kuhara Maxa Stiegla, ki je interesiranim pokazao jednostvano kuhanje prez struje. I Angelika Mariel je bila onde.

Anka Schneeweis šte iz knjige "Crljeni plašc - prica o svetom Martinu", ku je napisao Heinz Janisch. Povidajku su u hrvatski jezik prevodile Heli Buranic i Mirijam Meršic.

Pred 102-imi ljeti, ada 1921. ljeta je Gradišce došlo k Austriji. Kad su 1923. ljeta pak zadnja sela, med njimi i Cajta, minjale iz Ugarske u Austriju su povukli novu državnu ganicu ka još svenek valja. Tim je bilo potribno, da zgradu stane za carinare. Pristupom Ugarske k Europskoj Uniji i proširenjem Šengenskoga prostora su spale granice i carinarski stani vec nisu bili potribni. Zgrade su dijelom ostale i se još svenek moru viditi u seli. Sarah Karall se je strefila s povjesnicarom Michaelom Schreiberom, da izvidi vec o povijesti ovih stanov.

Elektrikeri, ftmTRIO, Kacavida, Turbokrowodn, Zetori, Lole, Koprive, Cunovski Becari, Stefano Blacsetta i Mira Perušic - oni svi cedu biti za cuti na drugom izdanju Krowodnrok-CDa, ki se ove dane snima u tonskom študiju Tome Jankovica u Hrvatskom Jandrofu. Marijana Palatin je bila pri snimanju Cunovskih Becarov i je sastavila slijedeci prinos:

Uspješan poduzetnik Gerhard Emrich je nedavno stupio u mirovinu. Cujte ca je velikoborištofac doživio kot potpredsjednik Hrvatskoga akademskoga kluba u Becu i kako mu je bio naš hrvatski jezik od koristi pri poslu.

Svejedno je li je to bilo u Becu, u južnom, sridnjem ili u sjevernom Gradišcu, u Slovackoj ili u Ugarskoj. Ako je bila kakova gradišcanskohrvatska priredba - Petar Tyran je bio onde. Kot živa subvencija je 40 ljet dugo punim elanom uredjivao tajednik Hrvatske novine. Na dan svojega 68. rodjendana, 27. oktobra, je Petar Tyran pozvao na oproštajno svecevanje povodom odlaska u mirovinu. Marko Cenar s ivještajem.

Grupa Štefaruši zapravo nikada uživo ne nastupa, ali ipak su slušateljem naše emisije Casak radosti dobro poznati. Nedavno se je muzicki kvartet skupa predstavio javnosti. Pravoda ne pri koncertu, nego pri malo drugacijoj prezentaciji svojega novoga dvojezicnoga CD-a s naslovom "Ljubavi moc - die Macht der Liebe". Tretu študijsku produkciju Štefarušev su predstavili u domu svetoga Franje u Vulkaprodrštofu. Angelika Mariel je bila pri prezentaciji CD-a.

Pocet cemo ali športskom temom - Jur u prošlom ljetu se je u Velikom Borištofu kod otvaranja nogometnoga igrališca pokazalo, da je cuda divicic, ke bi se kanile labdati. Onda su organizirali trening za ov ženski naraštaj. Ali jur ljetos su vidili, da postoji potriboca i za dicu iz okolice. Tako da su utemeljili novi klub - Nogometnu zajednicu sredina.

"Povezanost" se zove druga zbirka pjesam Marije Fülöp Huljev iz Unde. U cetiri tematski poglavlji se bavi pred svim s problemi sadašnjega vrimena. Bivša uciteljica i direktorica je nove pjesme prvi put recitirala u domacoj Undi. Daniela Windisch je bila pri prezentaciji knjige.

Kot svako ljeto je Mladina Frakanava prilikom seoskoga kiritofa organizirala priredbu s hrvatskom muzikom. Ali ov put su svecevali i svoju 35. obljetnicu postojanja i fešta je nastala malo veca. Cetiri bendi su zabavljali punu Miloradicevu halu pri ovom posebnom kiritofu, koga je pohodio Arthur Rupp.

U naši krajina je Halloween jako obljubljen, to su mi Levi, Rebekka, Juliana i Theresa povidali kad sam je pitala za Halloween. Oni su u prošli ljeti svenek svecevali današnji 31. oktobar i su imali cuda veselja s tim. Kako su oni doživili nekada jur ov dan, su povidali Danieli Windisch:

Za svoju književnost je Kristian Novak odlikovan nagradami kot na primjer Ksaver Šandor Gjalski i Fran Galovic. Nedavno je gostovao u Hrvatskom centru u Becu da predstavi svoj najnoviji roman „Slucaj vlastite pogibelji“. U razgovoru s Markom Csenarom povida ke teme objeluje u svoji romani i ca ga inspirira.

U Kugi u Velikom Borištofu su pred kratkim otvorili izložbu arhitekta iz Maloga Borištofa Rudija Szedenika. Pod geslom "naslikano i nacrtano" su izložene slike u razlicni stili i tehnika. Umirovljeni arhitekt se je pred prilicno 18-imi ljeti poceo intenzivno baviti s moljanjem. Izložbom se po prvi put prezentira javnosti kot likovni umjetnik.

Petar Tyran bilancira 40 ljet kot glavni urednik Hrvatskih novin. Bio je gost Marijane Palatin u emisiji Dobar dan Hrvati, nedilju 29. oktobra.

Da se u Gradišcu zvana zreloga grojza u jeseni trga i egzoticnije povrce, kaže novoseoska produkcija sosa od cilija "Pippis Pepper". Skupni projekt Phillipa Hauck-Tyrana, Julije Crawford i Philippa Tröstnera je poceo pred šestimi ljeti produkcijom oštroga umaka. S casom je društvo Pippis Pepper zraslo i povecalo svoj sortiment sosov, ke punu u male flošice. Pred kratkim su završili trgadbu razlicnih sortov cilija.

Feri Sucic bi imao 30. septembra svoj 105. rodjendan. Zasluge rodjenoga Velikoboristofca su bezbrojne. Svako rtamburasko drusto u Gradiscu ima Suciceve jacke u repertoaru. "Lipa Gradiscanka", "Selo u Gradiscu" ii " Ja mislim na te" su nek tri primjeri bogatoga muzickoga jerbinstva Ferija Sucica. Umro je 28. februara 2012. ljeta u 94. ljetu starosti.

Staro rukotvorstvo kako se pletu košare, je jur skoro pozabljeno. Vrtljar Walter Friedl iz Štajerske si je po dugoljetnom istraživanju novo izmislio ovu tradiciju. On ne plete košare, nego je šije ili omace a za to upotribljava razlicne trave i rasline iz vrta i okolice. Dvojezicna biblioteka u Mjenovu je organizirala tecaj, pri kom je Walter Friedl kazao, kako se šiju košarice. Danijela Windisch si je to pogledala.

Knjižnica Stinjaki je pred kratkim priredila citanje s autoricom Martinom Parker, ka potice iz Tarce. Prezentirala je svoj novi krimic „Ausg'stochn - Izbodjeno“ u farskom škadnju u Stinjaki. Ova knjiga je cetvrta u seriji krimicev o vrti. Citala je družica Martine Parker, Barbara Karlic. Cujte vec od Julije Hamedinger.

Doroteja Zeichmann, književnica iz Klimpuha, je subotu navecer predstavila svoju novu dvojezicnu knjigu "Teta Mare" s anegdotami i povidajkami starih ljudi iz Klimpuha. Knjigu je izdala edicija Lex Liszt 12 a prezentirali su ju pred brojnom publikom u jubilarnoj dvorani u Klimpuhu. Sara Karall je bila onde.

Položiti sveucilišni ispit pred drugimi študenti, je zapravo uzus na svakom univerzitetu. Ali položiti ispit u okviru jednoga koncerta i to u javnosti pred velikom publikom, sigurno nije svakidanje. Ispit na ti nacin su položile etnomuzikologice Tereza Grandic i Mira Perušic u Kugi u Velikom Borištofu. U publiki je bila i Angelika Mariel.

Prošli put ste mogli cuti zbog cega su Nikolu Bencica za vrime ugarske komunisticke transformacije deportirali i kako je pobignuo 1956. ljeta u Austriju.U ovoj emisiji ce nam Nikola Bencic, dopisni clan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), povidati zac se nije iselio u Nimšku i kako istražuje naš jezik i našu kulturu. Cujte vec u emisji ku je sastavio Marko Csenar.

Prošli put ste mogli cuti zbog cega su Nikolu Bencica za vrime ugarske komunisticke transformacije deportirali i kako je pobignuo 1956. ljeta u Austriju.U ovoj emisiji ce nam Nikola Bencic, dopisni clan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), povidati zac se nije iselio u Nimšku i kako istražuje naš jezik i našu kulturu. Cujte vec u emisji ku je sastavio Marko Csenar.

S 1. oktobrom je za svenek zaprla institucija u Cindrofu, restoran, kafic i bar Charly. Lokal je dostignuo kultni status, kad je Karl "Charly" Barislovic 1977. ljeta onde otvorio "Queen Anne", jednu od prvih pravih diskotekov u okolici. Zadnji vlasnik Hanzi Kruisz je danas gost u Poslušajte priliku. Zadnji vikend u septembru je Hanzi Kruisz po zadnji put pozvao goste i prijatelje u svoj lokal na glavnoj cesti u Cindrofu. I došli su u velikom broju, da se s dugoljetnim krcmarom spominjaju na lipe case kod Charlyja. Imobilija s inventarom ima jur novoga vlasnika. Ca ce dalje biti ovde, zasada nije poznato. Sigurno je jedno: Hanzi Kruisz je po vec od pol stoljeca u gastronomskoj branši odlucio, da ce zabušiti, ar je njegova sestra, ka je dugo i marljivo djelala ovde, stupila u mirovinu. U novoj fazi života 68-ljetni nima velike plane.

Pred kratkim je poslidnjimi trkami u Mostu u Ceskoj završio takozvani Histo kup, pri kom se vozu starimi trkacimi auti. Za Uzlopca Romana Pöllingera je tim pocela malo mirnija faza u ljetu. Oldtajmerski trkaci auti su naime njegov hobi a njimi sudjeluje pri trka Histo kupa širom Europe. Ova osebujna stara vozila cuva izucen autolimar u svojoj djelaonici u Uzlopu, kade ga je pohodila Marijana Palatin.

Fascinacija klapskoga pjevanja je velika i ne nastaje manja, to se je pokazalo i u Klimpuhu, kade je Hrvatsko kulturno društvo Gradišce pred kratkim priredilo 11. festival klapov. Ov jur tradicionalni festival je povukao cuda ljudi iz svih krajev u Klimpuh. Od toga se je osvidocila Sarah Karall.

Kad se cuje ric kenguru se veljek misli na životinju, ka pretežno živi na kontinentu Australije. Ali kenguru matematike je cisto ca drugacijega, povidaju Ema iz Gornje Pulje i Lara iz Mjenova. Mišljeno je naticanje u matematiki.

Orgulanje, komponiranje ali i pisanje - tim svim se bavi Štefan Kokošic. Pocetkom ljeta je Celindofac svecevao svoj 70-i rodjendan. Onda si je nakanio još ljetos zgotoviti svoju najnoviju knjigu. A nedilju je izdavac Hrvatski kulturni i dokumentarni centar uz muzicku pratnju seoskih društav prezentirao Kokošicevu knjigu "Od srca cujem ja" u staroj krcmi Celindofa.

Flag Football je sve obljubljeniji šport u Gradišcu, osebujno u Stinjaki. Domaca momcad, takozvani Oceloti, jur cetira ljeta privlaci publiku na športsko igrališce. Tako i pred kratkim, kad su odigrali takozvane play off igre za polufinale u Drugu saveznu ligu. Cujte vec od Silvije Degendorfer.

Akademik Nikola Bencic svecuje ravno danas svoj 85. rodjendan. Študiran kroatist i pojvesnicar je svojim znanjem mjerodavno oblikovao našu književnost i kulturu. Od gradišcanskohrvatskoga rjecnika, naše Gramatike, pregleda naše literature od pocetkov u 16. stoljecu do 1921. ljeta, ca do knjige Povijest Gradišcanskih Hrvatov ... bivši profesor na becanskom sveucilišcu je poznat kot strucnjak za skoro sve ca se tice povjesti i kulture Gradišcanskih Hrvatov. U ovom izdanju našega magazina Poslušajte priliku cemo Vam predstaviti Nikolu Bencica od strani ka cuda komu nij poznata.

Dokle neki ljudi najvolu kupovati u supermarketu, idu drugi rado na sajme s posebnimi produkti, kot je bio pred kratkim opet u Filežu. Onde priredjuju opcina, društvo "Okoliš Filež", "Revenin ormar" i Hrvatska gospodarska agencija skupa sajam s regionalnimi produkti i dugovanjem. Oko 20 izlagacev je sudjelivalo pri jesenskom sajmu, koga je poiskala Angelika Mariel.

Pravi Hollywood-flair se je pred kratkim mogao doživiti u Stinjaki, ar je selo za nekolike dane služilo kot filmski set za krimic "Mafija u rupci - Kopftuchmafia". Televizijska filmprodukcija po knjigi kabaretista i glumca Tomasa Stipšica igra djelomicno u Stinjaki, zbog toga su koristili nekolika mjesta u selu za snimanja, dost seoskih ljudi je stalo i pred kamerom. Julija Hamedinger je bila onde.

On je 11 ljet star i pravi strucnjak ca se tice željeznice. Emila Malli-ja velika ljubav je jur od maloga ditinstva voziti se s vlakom. Emil to ima takorekuc u svoji geni, jer ovu strast si dili sa svojim ocem. Tako da Emil skupa sa svojim papom u ljetnoj dobi skoro svaku nedilju razveseli druge ljude ki ljubu stare vlake i se rado njimi vozu. Dani Windisch je bila isto med njimi:

Pred kratkim je Doris Lipkovic otvorila svoju prvu izložbu pod geslom "Nikad ne prestati, poceti". U njoj pedagogica kaže šarolikost svojega umjetnickoga stvaranja. Sarah Karall je pohodila vernisažu u farskom škadnju Trajštofa.

"Rockglazba ne triba ništ, samo da je dobra" je geslo koruškoslovenske rockgrupe Bališ, ku morete danas bolje upoznati. Pred kratkim je grupa Bališ iz Koruške nastupila pri manjinskom rock'n roll veceru u Kugi u Velikom Borištofu. Predstavili su vlašce jacke na slovenskom jeziku i pokazali su, kako srcem i dušom znaju muzicirati - neodvisno zrelije starosti nekih kotrigov benda. Koruškoslovenski bend se sastoji od brace Stern, to su Izi, Marko i Dani na gitari, bubnju i basu, od Davora Lempla i Rudolf Karalla na gitara i Norberta Lipuša, ki je jackarni frontmen grupe. Ric Bališ je stari slovenski dijalektalni izraz iz koruške regije Obirsko. S jedne strani to more biti imanje ko su službene i slugi na svoji putovanji od jednoga seljackoga dvora do drugoga imali zaveženo okolo ramena. A s druge strani to more biti zdomi dano zarucnjam. Za Danija Sterna, ki se je pred nekolikimi desetljeci preselio iz Koruške u Veliki Borištof ima Bališ ali još cisto drugo znacenje.

"Rockglazba ne triba ništ, samo da je dobra" je geslo koruškoslovenske rockgrupe Bališ, ku morete danas bolje upoznati. Pred kratkim je grupa Bališ iz Koruške nastupila pri manjinskom rock'n roll veceru u Kugi u Velikom Borištofu. Predstavili su vlašce jacke na slovenskom jeziku i pokazali su, kako srcem i dušom znaju muzicirati - neodvisno zrelije starosti nekih kotrigov benda. Koruškoslovenski bend se sastoji od brace Stern, to su Izi, Marko i Dani na gitari, bubnju i basu, od Davora Lempla i Rudolf Karalla na gitara i Norberta Lipuša, ki je jackarni frontmen grupe. Ric Bališ je stari slovenski dijalektalni izraz iz koruške regije Obirsko. S jedne strani to more biti imanje ko su službene i slugi na svoji putovanji od jednoga seljackoga dvora do drugoga imali zaveženo okolo ramena. A s druge strani to more biti zdomi dano zarucnjam. Za Danija Sterna, ki se je pred nekolikimi desetljeci preselio iz Koruške u Veliki Borištof ima Bališ ali još cisto drugo znacenje.

Školarice i školari Dvojezicne gimnazije Borta su nedavno bili u Puli u Hrvatskoj. Onde su skupa sa školom za elementarnu pedagogiku BAfEP imali jezicni tajedan. Kako je bilo u školi, u amfiteatru ili u gradu, to sve i još vec su školarice i školari povidali Martinu Hericsu.

U današnjoj emisiji imamo veljek tri goste i to bivše i sadašnje muzicke peljace Zbora i Tamburice Složnost iz Maloga Borištofa. Zapravo su to dvoja društva, ka imaju skupnoga muzickoga peljaca. A Zbor Složnost bi kot nasljednicko društvo maloborištofskgoa muškoga zbora Složnost ljetos svecevao svoju stovetu obljetnicu postojanja. Prilikom ovoga jubileja cemo vam malo bliže predstaviti razvitak ove društvene skupcine Složnosti u Malom Borištofu. Zbor Složnost se je 1923. ljeta utemeljio kot muški jackarni krug. Imali su još i vlašce društvene kapice, ke su nosili na nastupi. Ove kapice su im Nacionalsocijalisti pocetkom drugoga svitskoga boja oduzeli i im prepovidali djelovanje. Isto su imali nakanjeno s dragocjenom zastavom, ku su ali Maloborištofci još pred tim mogli dobro shraniti. Pri i po boju je nastalo mirno okolo društva Složnost, ar je cuda muži u boju spalo. Stoprv kad je Gerištofac Feri Fellinger nastao novi kantor u Malom Borištofu, je 1987. ljeta opet reaktivirao zbor.

U Željeznu si je Michaela Ribaric stvorila mirnu oazu u sredini varoša, kade se more zbaviti hektike i galame. U jeseni ima vrt poseban car i daje vrtljarici Michaeli Ribaric opet cuda ca ponajzad. Ca tocno, to si je Sarah Karall pogledala.

Kakovi škodljivci prouzrokuju u svi moguci podrucji velike probleme. I u vinogradarstvu to nije drugacije. Ovde se boru vinogradari razlicnimi metodami protiv toga. PIWI na primjer je kratica za nimški izraz vrsti trsa, ki je rezistentan protiv glivic, ke se i u Austriji sve vec širu. Pred kratkim je vinarija Schruiff iz Uzlopa trgala ovu posebnu vrst grojza. Sarah Karall je bila onde.

26. septembra se širom Europske unije svecuje Europski dan jezikov. Na ov dan su priredli velik broj razlicnih priredab, da bi tako pokazali na važnost vecjezicnosti. U Velikom Borištofu je KUGA tom prilikom jur po 21. put održala jezicni parkur za dicu osnovnih škol, a Dvojezicna sridnja škola je po prvi put nudila svim školaricam i školarom razlicne jezicne štacije.

30 ljet dugo postoji Znanstveni institut Gradišcanskih Hrvatov, kratko ZIGH. Tom prilikom su u socijalnom centru Trajštofa pogledali najzad na prošle vrhunce, kot i na djelovanje u buducnosti. A uza to su dva znanstveni akteri instituta i cijele narodne grupe primili visoko odlikovanje Zemlje Gradišce. Cujte vec u prinosu Klaudije Fellinger.

A sada cemo vam predstaviti relativno novi tamburaški sastav iz južnoga Gradišca. Poceo se je lani formirati a od ovoga ljeta službeno nastupa pod imenom BaHeTaši. Clani ove grupe jur duglje igraju u razlicni formacija i su kotrigi nekolikih muzickih društav na jugu Gradišca. Tocnije detalje zna Martin Heric.

1963. ljeta su utemeljili u Cindrofu tamburaško društvo. Ljetos svecuju cindrofski tamburaši 60. jubilej postojanja. U ovoj emisiji cemo Vam predstaviti Tamburicu Cindrof i ca ju istice od drugih tamburaških društav širom Gradišca.

Svitska akcija „Trka za mir“ je pred kratkim gostovala u Dvojezicnoj gimnaziji Borta. Medjunarodni tim trkacev nosi misao ili ideju mira bakljom po cijelom svitu. Tokom dojducih dan i tajedan cedu gostovati u razlicni škola i opcina Austrije, Madjarske i Slovacke. Julija Hamedinger je je strefila u Borti.

Koncem 2022.-oga ljeta je vlada po 74 ljeti postojanja raspustila Gradišcanski zemaljski savez lovcev. Tim lovci vec nisu imali vlašce zastupnictvo za svoje interese. Polag lovcev je takovo krovno zastupnictvo važno, da moru bolje realizirati potribne nakane . Zato su angažirani lovci osnovali vlašce društvo. Prvi sastanak u Klimpuhu je poiskala Klaudija Fellinger.

"Kot kad bi bilo cer da se je rodio jackarni krug, a jur je prošlo 40 ljet". Barem tako to cutu dugoljetni kotrigi Jackarnoga kruga Celindof, ki je pred kratkim svecevao 40.-u obljetnicu postojanja. A posvecevali su skupa s brojnimi pjevackimi kolegicami i kolegi, ke su si pozvali iz cijeloga kotara

Duo Krawall - to su dva glasni Borištofci gitarist i jackar Marco Blascetta i bubnjar Andi Karall. Obadva su poznati u gradišcanskohrvatksoj sceni kot aktivni muzicari u razlicni sastavi, uz drugo u grupi Coffeeshock Company. Sada je bio online-release njevoga prvoga albuma.

U Štikapronu su nedavno predstavili seosku kroniku prilikom 750. jubileja prvoga imenovanja sela. Na kroniki je pisalo šest ljudi, med ovimi i povjesnicar i umirovljeni peljac zemaljskoga arhiva, Ivan Seedoch. On je danas gost u emisiji. Štikapronska kronika ima 383 stranic. Sadržava povijest sela, ka siže oko 3.000 do 5.000 ljet najzad. Iz onoga casa nije cuda dokumentirano, samo to da su arheologi našli posudje od ilovace. Našli su i ostatke neke rimljanske vile, ka je stala izvan današnjega naselja. Pokazalo se je, da je vila imala jur oncas i kupališce, je rekao Ivan Seedoch. Po Rimljani su se u regiju doselili Germani a i Pecenegi, ki su do jedanaestoga ili 12. stoljeca onde živili. Ivan Seedoch sam je opisao u seoskoj kroniki Štikaprona vrime poceto od 13. stoljeca:

Obitelj Hartmann iz Frakanave si je pred daji ljetodan dala od vrtljara oblikovati svoj vrt. Posebno je i to, da je njev stan bio rodni stan Martina Meršica Miloradica. Stan i vrt se sada svitu u novom obliku. Klaudija Fellinger si je to bila pogledati.

U osebujnom mjesto, na brigu u Željeznu su bili diozimateljice i diozimatlji ljetošnjega Hrvatskoga kempa HKD-a. Od te zgrade vam šaljemo sve radijske i televizijske emisije. Dica hrvatskoga kempa su bila u ORF študiju u Željeznu. Onde su svega vidila.

Tamburaški orkestar Ivan Vukovic je gostovao u Zagrebu u okviru svetacnosti prilikom 100. obljetnice tamburice u Gradišcu. Predstavili su "Pandrofsku mašu", ku je komponirao peljac tamburaškoga društva, Jive Maszl. A vecernji koncert su imali u dvorani fakulteta filozofije i likovne umjetnosti u Zagrebu. Anka Schneeweis je sastavila prinos o vom eventu.

Prošli petak su u Petrovom Selu svetacno otvorili 50. Dan mladine. Bogatu povijest ove priredbe Hrvatskoga akademskoga kluba, ka je uz muziku i usko povezana s manjinskopolitickim aktivizmom, je pokazala izložba. Samo otvaranje jubilarnoga Dana mladine je muzicki oblikovao novi Hakovski zbor "Hakapela". Arthur Rupp je petak pohodio ov festival.

Raspitati se je dandanas skoro od sebe razumljivo. Doživiti 60 ljet skupnoga hištva, ada Dijamantni pir je zbog toga ca posebnoga. Kako je to imati tako dugu skupnu vezu cedu nam u ovoj emisiji uvaditi Rudolf i Lucija Dietz iz Pandrofa. Oni su nedavno svecevali svoj Dijamantni pir.

Pred 15 ljeti je obitelj Luxl u Mjenovu pocela vrtljarenjem. Pred nekolikimi ljeti je došao preokret i egzoticne rasline polako nestaju iz vrta. Nadomješcavaju je domace biljke. Sarah Karall je bila u Mjenovu i si je pogledala, kako more izgledati vrt, ki je blizak našoj prirodi.

Imati svoje djelatno mjesto u višini od oko 180 metrov, a to vani i ne nutri, to sigurno nije po sebi razumljivo. Za rodjenoga Filešca Markusa Karalla sliši to svakidašnjici. Kot šef poduzeca za industrijsko plaznenje se on i njegova ekipa redovito giblju u tako visoki sfera. Angelika Mariel je nje pratila pri djelatnom danu u pandrofskom hotelu Pannonia, najvišoj zgradi Gradišca.

Sanja živi skupa sa svojimi roditelji i svojimi dvimi sestrami - 13 ljetnom Milenom i sedamljetnom Emmom u Cajti. Od prošloga tajedna je Sanja školarica 1. H razreda Dvojezicne gimnazije u Borti. Sedamljetna Emma ide u drugi razred osnovne škole u Vincjetu. Judith Herczeg se je pominala s divicicami:

Žitak za umjetnost - je li pri utemeljenju OHO-a u Borti, EU-Art-Networka ili kot slikar. Rodjeni Cogrštofac Wolfgang Horwath jur desetljeca dugo sliši med renomirane umjetnicke licnosti u Gradišcu. Njegove slike momentano izlaže u zemaljskoj galeriji u Željeznu. Naslov izložbe je "Najbolji svih svitov".

U dvojezicni škola Gradišca je u ovom školskom ljetu narastao broj školarov. U Petrovom Selu u Ugarskoj jur od ljeta do ljeta raste broj školarov i školaric. Zbog toga su zgradili novu školsku zgradu, ka odgovara duhu vrimena. Cujte bliže informacije u izvještaju Marka Cenara:

Pop-grupa PAX nije samo poznata širom Gradišca nego i daleko prik granic zemlje, ca i nije cudno ar jur 45 ljet nastupa. Iako su u toku ljet imali razlicne muzicare i pjevacice su clani prve ure bubnjar Franjo Kröpfl, basist Franc Jambric, jackar i gitarist Berti Kuzmic i keyboarder Feri Fellinger još svenek aktivni u grupi. Feri Fellinger se u razgovoru s Claudijom Fellinger spominje, kako je došlo do utemeljenja grupe PAX i kakove uzore su ondašnji cetiri mladi muzicari imali.

Cuda ljudi vidi kot dobro mjesto za odmaranje svoj vlašci vrt, prem da prouzrokuje i cuda djela. Kot obitelji Kaiser u Novoj Gori to nije drugacije. Uz tipicne rasline imaju Kaiseri i ca osebujnoga u svojem vrtu, je izvidiila Julija Hamedinger.

Žabljak s folklornim woodstockom u Gerištofu se je u prošli ljeti etablirao kot fiksni termin u folklornoj sceni Gradišca. I ljetos su ga opet sva društva Gerištofa priredila pod vedrim nebom u domacem parku, po prvi put po koronapandemiji u originalnom obliku. Ipak je bilo u otpodnevnom programu i par novih elementov. Klaudija Fellinger je bila onde.

7-ljetna Mia Schrödl iz Uzlopa je bila piše na shodišcu u Celju. Julija Hamedinger se je s njom strefila.

"Testimonium" se zove novi projekt Gradišcanskoga društva za istraživanje u kooperaciji s Novim glasom. Digitalni biografski arhiv kljucnih ljudi u gradišcanskohrvatskoj povijesti su pred kratkim prezentirali u Kugi u Velikom Borištofu. I Claudia Fellinger je bila pri prezentaciji digitalnoga biografskoga arhiva.

30 ljet jur postoji društvo Mladina Šuševo. I uprav tako dugo mladina oživljava razlicnimi priredbami društveni žitak u selu. Prilikom jubileja su pozvali zadnji vikend na trodnevnu feštu. Petak, na prvi vecer su imali još i pop-zvijezdu iz Hrvatske. I Andrea Vuketic je pohodila feštu u šatoru.

Širom okolice je poznat vrt Silvije Windisch iz Gerištofa, a to ne nek zbog crljenih posudov, ke su izložene pred stanom. Ki stupi u vrt, tomu u oko pade da onde dominira pred svim jedna vrst biljke, i to kaktusi. Sarah Karall si je bila pogledati šarolik vrt Silvije Windisch.

Marijansko svetišce u Celju je prošli vikend opet bilo cvrsto u ruka Gradišcanskih Hrvatov. Tri dane dugo se je prik 5.000 hrvatskih vjernikov iz Austrije, Slovacke i Ugarske pomolilo Blaženoj Divici Mariji u ovom posebnom ljetu dvih jubilejev: na jednu stran su pred stovetimi ljeti upeljali skupno hodocašcenje Gradišcanskih Hrvatov, a na drugu stran putuje štatua Celjanske Marije jur 50 ljet od jedne fare do druge. Andrea Vuketic je isto bilo pri jubilarnom shodišcu.

Na obiteljskom rencu Meršic u Lucmanu su po 27. put priredili Kuga4kids ponudu u prazniki s jahanjem i pustolovina. Dica ai ikonji su uživlai skupne dane.

Za mlade i buduce profesionalne muzicare je iskustvo za skupno igranje jako važno. To omogucuje panonski omladinski simfonijiski orkestar. Projekt svako ljeto organizira zaklada Esterhazy i tako povezuje mlade klasicne muzicare iz razlicnih zemalj. U jednom tajednu intezivnoga probanja se zavježbaju šarolik program za koncert. Klaudija Fellinger je bila pri probi.

Pred prilicno trimi tajedni je headlinerica fešte otpovidala - šok za organizatore. Zbog toga je Sara Karall pred nekolikimi dani bila pogledati ku muzicku alternativu su Šuševci u kratkom casu na noge postavili i kako se mladina pripraljva na ov velik event.

U zadnji ljeti su mnoga nogometna društva zbog financijskih uzrokov prestala svojim djelovanjem. Tako je bilo i u Stinjaki. Cim lipše, da su po raspadu ASKÖ-a Stinjaki pred nekolikimi ljeti sada opet utemeljili novo društvo. NK Stinjaki se je na Veliku mašu po prvi put igrao na domacem igrališcu i dobio utakmicu protiv Purgavskoga briga. Cujte vec od Marka Csenara.

Tradicionalna priredba, i to jur prik 30 ljet dugo, su tamburaški veceri u Celajevom malinu u Uzlopu. Svaki cetvrtak u juliju i augustu zaigra neki drugi tamburaški sastav iz okolice. Ov put je domaca Tamburica Uzlop zabavljala goste. Andrea Vuketic je bila onde.

Ov put idemo skupa s Arturom i njegovom sestrom Aureliom na Stari Dunaj - kamo se rado idu kupati. Dica cedu nam uvaditi, ca je na Starom Dunaju i na kupaliscu onde posebno lipo. Prinos je sastavila Dani Windisch:

U jubilarnom ljetu tamburice, ka je 100 ljet udomacena u Gradišcu, svecuje folklorno društvo Fileža 65 ljet postojanja. Granicari su jedno od najstarjih folklornih društav Gradišca. Marko Csenar je bio pri tradicionalnom nastupu Granicarov prilikom fileškoga kiritofa na Lovrencu.

U Filežu su prilikom kiritofa na Lovrencu organizirali i rock-pop-festival. Nastupili su Cunovski Becari i Željko Bebek. Vrijeda 78-ljetni muzicar iz Hrvatske svecuje ljetos i 50 ljet svoje muzicke karijere. Arthur Rupp si je pogledao dobro pohodjen festival.

U kamenolomu u Svetoj Margareti ljetos kažu poznatu operu "Carmen" francuskoga kompozitora Georgesa Bizeta. U razlicni uloga i kot statisti nastupa pri predstava i nekoliko Hrvatov i Hrvatic. Cujte vec u prinosu Julije Hamedinger.

U Hrvatskom Židanu u Ugarskoj su zadnji tajedan održali 30. „Peruška tabor“ za dicu i mladinu. Obicno se tabor održava pod vedrim nebom kod kapele Peruške Marije, ali ljetos su morali zbog cemernoga vrimena par puti održati program u kulturnom domu. Cujte vec u prinosu Andreje Vuketic.

U Hrvatskom Židanu u Ugarskoj su zadnji tajedan održali 30. „Peruška tabor“ za dicu i mladinu. Obicno se tabor održava pod vedrim nebom kod kapele Peruške Marije, ali ljetos su morali zbog cemernoga vrimena par puti održati program u kulturnom domu. Cujte vec u prinosu Andreje Vuketic.

Zvecega u augustu pocinje u naši regija cvasti raslina, ka sa svojim žutim cvijetom opticki zapravo prilicno lipo izgleda. Ragweed ili po hrvatsku ambrozija je ali pogibelna raslina ar prouzrokuje dijelom teške alergicne reakcije kad cvate. Mjenovka i biologinja Geza Buzanic, ka sama trpi od alergije na ragweed, je pred par tajedan pokrenula infokampanju u veleopcini.

Mladina u Bijelom Selu je utemeljila novo društvo, ko ima nakanu oživiti hrvatski jezik u selu. Da upozoru na hrvatsku kulturu Bijeloga Sela je društvo imenom "Wossa Krowodn" pozvalo na 1. Hrvatsku noc. Marko Cenar je pohodio ovu prvu priredbu bijeloseoskih Wossakrowodov.

Zvecega u augustu pocinje u naši regija cvasti raslina, ka sa svojim žutim cvijetom opticki zapravo prilicno lipo izgleda. Ragweed, po hrvatsku ambrozija, je ali pogibelna raslina ar prouzrokuje dijelom teške alergicne reakcije kad cvate. Mjenovka i biologinja Geza Buzanic, ka sama trpi od alergije na ragweed, je pred par tajedan pokrenula infokampanju u veleopcini.

Dva mladi košarkaši iz Mjenova i Dolnje Pulje su kot školari gornjopuljanske Ferenc Liszt gimnazije sudjelivali pri saveznom prvenstvu za školske momcadi u 3x3 košarki. Savezno prvenstvo su priredili na becanskom Rathausplatzu za dolnje razrede sridnjih škol u cetiri kategorija po starosti i po spolu.

U gori u Dolnjoj Pulji su nedavno otvorili gorsku citaonicu s imenom "Mariška". U maloj drivenoj hutici si zainteresirani sada moru posudjivati razlicne knjige, ili samo siditi i uživati jedinstvenu naturu u gori. Ideju su imale Gizela Cenar i nje kcer Ljubica Cenar. Za otvaranje ove dražesne citaonice su Ljubica Cenar i nje stric, poznati pjesnik Jurica Cenar, napisali pjesmu. Ali i jacenje nije smilo faliti na ovom lipom mjestu. Sarah Karall je bila pri otvaranju.

Ovako glušu morske orgule u Zadru, to su stepenice ke pomocu slapov nacinjaju muziku. Ov lipi morski zvuk su mogle u prošli miseci uživo slušati i dvi mlade študentice . Nina Buranic iz Gerištofa i Sophie Wimmer iz Dolnje Pulje su bile u prošli miseci u Zadru u Hrvatskoj i su onde študirale i uživale žitak na morju. Daniela Windisch se je strefila s mladimi študenticami, da joj povidaju o njevi doživljaji.

U Teplica u Dolnjoj Austriji su pred kratkim po prvi put priredili turnir Sinjske alke izvan Hrvatske. Sinjska alka je turnir u jahanju, ki siže najzad u 18. stoljece. Sara Karall je bila pri špektaklu u Teplica.

Jadran sliši i ovo ljeto med najobljubjenije destinacije Austrijancev za odmor. Oni, ki su ostali doma, su ipak mogli uživati malo od toga "flaira". A to u krcmi Mlikarnica u Dolnjoj Pulji pri prvoj Jadranskoj noci . I Sara Karall je bila med gosti.

Tancanje i loncarenje je stalo pet dan dugo na programu akcije Kuga4kids. 37 dice zvecega iz hrvatskih sel je sudjelivalo pri ljetošnjem kempu, ki se pelja samo po danu.

U Bizonji u Ugarskoj su svetacno otvorili takozvanu "Selsku hižu". Najstarji stan sela su prilicno tri ljeta dugo temeljno restaurirali i obnovili. Sada služi ova zgrada kot muzej, u kom kažu kako su ljudi pred 100imi ljeti živili. Nalazi se u zbocnoj ulici u Bizonji, ka se ulije u glavnu prolaznu cestu. Marijana Palatin je pohodila Selsku hižu u Bizonji.

Uciti i vježbati se jezik, se more najbolje, kad je clovik okružen tim jezikom. Tako je Hrvatski akademski klub u okviru Erasmus plus projekta sada jur treto ljeto organizirao jezicni seminar s imenom Jezik prez granic u Hrvatskoj. Ovo je jedina ponuda za mlade ljude iz cetirih zemalj u starosti od 18 do 30 ljet. Skupni hrvatski tajedan se je održao ljetos na otoku Pagu. I Klaudija Fellinger je bila onde.

U Gradišcu je jur skoro završila ljetošnja žetva. Velik problem u ovom ljetu su niske cijene i nedavna jaka nevrimena. Pri ovoj otprilike prosjecnoj žetvi su neki seljaki koristili novu generaciju poljodjelskih mašinov. Arthur Rupp si je pogledao situaciju u Malom Borištofu.

Na crikvenom trgu Pandrofa kažu ljetos "Razbijeni vrc" iz pera Heinricha von Kleista. Igrokaz je iz 1808.-oga ljeta i sliši med najpoznatije šalne kusice ovoga nimškoga autora. Cujte vec u prinosu Julije Hamedinger.

U Gradišcu su momentano u toku razlicni kempi za dicu u prazniki. Tako su pred kratkim opet održali i Hrvatski tajedan za dicu u Stinjaki, koga organizira Hrvatsko kulturno društvo. Uciti hrvatski jezik uz igru stoji kot svako ljeto na programu. Ov put su bili i na izletu u zoološkom vrtu Herberstein u Štajerskoj. I Julia Hamedinger je bila onde:

Povijesno istraživacki projekt "Po staza naših starih" je pred kratkim opet bio na turi. Pokrenuo ga je pred desetimi ljeti Franjo Pajric iz Koljnofa. Svako drugo ljeto grupa Hrvatic i Hrvatov putuje po slijedi praocev i pramajkov današnjih Gradišcanskih Hrvatov. Deset dan dugo putovanje pelja krez povijesno znamenita mjesta Hrvatske prik Ugarske, Slovenije i Austrije do Slovacke i Ceske. Ljetos su gostovali i u Gerištofu.

Dugoljetna peljacica Manjinske redakcije ORF-a u Becu, Silvana Meixner, je pocetkom julija moderirala svoju poslidnju emisiju. U svojem djelovanju se je rodjena Splicanka bavila s razlicnimi manjinami u Austriji. 34 ljeta je bila aktivna u Manjinskoj redakciji u Becu - je povidala Arthuru Ruppu u razgovoru.

Muzicko društvo „Teatro“ prezentira ovo ljeto praizvedbu mjuzikla „Anne of Green Gables“ u Mödlingu. Opet sudjeluje jedna nam poznata osoba iz Mjenova, to je Ana Fleischhacker. Ali ne samo to: u medjuvrimenu je aktualna produkcija jur nje deseto sudjelivanje kod društva Teatro. Naša praktikantica Sarah Fleischhacker je bila 15. julija na premijeri i je izvidila sve detalje Aninoga posla.

Robert Hajszan je jedan od najaktivnijih publicistov naše narodne grupe. Jubilar ce nam u ovoj emisiji povidati ca ga inspirira pri publicistickom djelu, zbog cega je pred 30. ljeti utemeljio Panonski institut i ca mu je u životu važno. Cujte vec u emisiji ku je sastavio Marko Csenar.

Iako je Gradišce oficijelno od 1921. ljeta dio Austrije, tocna granica onda još nije bila potpuno fiksirana. Kot zadnja sela su Cemba, Luising, Ratištof i Liebing došla k Austriji. Zbog toga su ova sela stoprv u ovom ljetu mogla svecevati 100 ljet pripadnosti Gradišcu. Cemba je to cinila velikom svetacnom aktom i šarolikim programom. Arthur Rupp je bio pri jubilarnoj priredbi.

Jakov Zvonaric svojimi vizijami suoblikuje kulturni žitak domacega Mjenova. Svejedno je li su to novi farof igrokazi, kiritof ar mjuzikli, ovi svi projekti su usko vezani uz njega. Sada je pomašnicom sa svimi stanovniki svecevao svoj 60. rodjendan. I Marko Cenar je bio onde.

U vrucem ljetu nas najbolje more ohladiti sladoled. Ali, sladoledi sadržavaju zvecega cuda cukora. Slasan vodeni sladoled od sadja i prez cukora si moreš sama ili sam napraviti. Evo recept:

Laurenc Bucolic i Simon Luxl su bili ljetos na Hrvatskom kempu Hrvatskoga kulturnoga društva u Velikom Borištofu. Ca su onde svega doživili u spavacoj dvorani, ka je bila u dvorani za tjelovježbanje, i zac su divicice bile ekstra - to su povidali Juliji Hamedinger.

Prvi tajedan u prazniki je svenek rezerviran za Hrvatski kemp Hrvatskoga kulturnoga društva. Dica u starosti od osam do 12 ljet su smješcena u Dvojezicnoj sridnjoj školi. Program je bio šarolik. Jedna tocka je bio jedinstven posjet kod pcelara. Julija Hamedinger je bila s dicom u lozi kod pcelcev Filipa Fellingera.

Pol stoljeca dugo postoji ognjobranska mladina u Gradišcu. Ov krugli jubilej su prošlu subotu svecevali pri zemaljskom naticanju mladih ognjobrancev u Gojzi. Ca su mladi ognjobranci onde doživili je izvidio Marko Csenar.

Neobicne goste su imali u Mjenovu. Ovde su našli u vrtu farofa ovce, ke su mirno žerale travu. Spocetka se nije znalo, odakle je mala crijeda deset ovac. Pak se je ispostavilo, da su životinjski pustolovi još i iz inozemstva, iz oko 18 kilometrov odaljenoga ugarskoga sela Nemeskér. Do Mjenova su prošle daljim putem, naime sedam 70 kilometrov u 12 dani. Djurdjica Kuzmic-Bencic, ka potice iz Narde i je odana u Mjenovu, je pocela iskati vlasnike ovac, kad je docula, da su iz Ugarske.

Prošli vikend je KUGA opet pozvala na svoj dvodnevni festival Croatisada pod vedrim nebom. Ljetos je priredba bila po prvi put petak i subotu rasprodana. Petak je publiku povukla grupa Dubioza Kolektiv iz Bosne i Hercegovina. Subotu su Elektrikeri, ki ljetos svecuje 20. obljetnicu utemeljenja, oduševili publiku. Od toga se je osvidocila Andrea Vuketic.

Limena glazba Pajngrt Heimattreue svecuje ljetos šarolikim programom 60. jubilej postojanja. Društvo se je u zadnji desetljeci cuda puti naticalo pri koncerti i pri marširanju u formaciji, a to ce biti i dio programa jubilarne fešte. Julija Hamedinger je pohodila generalnu probu pajngrcanske limene glazbe.

Osnovne škole Pinkovac i Nova Gora su nedavno bile na skupnom izletu u sjevernom Gradišcu. U okviru svojega trodnevnoga izleta su školarice i školari tretoga i cetvrtoga razreda pohodili i zemaljski študio ORF-a u Željeznu, zn Sarah Karall:

Tamburica Celindof i jackarni krug Celindof su pred kratkim oblikovali praizvedbu tamburaške maše. Komponirao ju je Celindofac, ki je kotrig u obadvi društvi, a uza to i strucno obrazovan muzicar: Rihard Bedenik. Klaudija Fellinger je doživila duplu premijeru, kako morete docuti iz nje prinosa.

Škola je završila i sunce sviti vidno i teplo: Za školarice i školare su sada poceli ljetni prazniki a tim veljek u prvom tajednu i Hrvatski kemp Hrvatskoga kulturnoga društva. Vec puti se ali podcijeni da imaju podvaraci i podvaracice veliku odgovornost. Detaljniji uvid u ov izazovan posao je izvidila naša praktikantica Sarah Fleischhacker.

Skoro 46 ljet djelati kod istoga poduzeca, to se rijetko komu ugoda. Kod Helmuta Strommera iz Uzlopa je to bilo tako. On je djelao svoj cijeli život kod iste banke u Željeznu. A zbog toga je Helmutu Strommeru na cast poduzece organiziralo veliku svecanost. Daniela Windisch je bila kod zbogomdavanja i se je pominala s rodjaki, klijenti i buducim penzijonistom o prošlosti i buducnosti.

1923. ljeta je pjevacko društvo "Radost" u Pajngrtu za zabavu pocelo igrati tamburicu. Iz znatiželje na ovom prilicno novom instrumentu je iznikla prva tamburaška grupa Gradišca pod peljanjem pajngrcanskoga školnika Slavka Marholda. Pajngrt, selo s najstarjom tamburaškom tradicijom ima ljetos naraštaja. Marko Csenar je bio u Pajngrtu da cuje prvi nastup mladih pajngrcanskih tamburašev u domacem selu.

U Saveznoj gimnaziji u Željeznu su školarice i školari hrvatskih razredov pozvali na osebujni hrvatski vecer. Roditeljem i prijateljem su cetvrtak predstavili kratke igrokaze uz tamburašku muziku.

Igrokaz Romeo i Julia od Williama Shakespear-a sliši med klasicare teatra. Tokom stoljec su se pojavile razlicne verzije popularnoga kusica. Kazališno društvo Nova Gora je petak predstavila varijantu s imenom "Prava štorica od Romea i Julije", i to dvojezicnu muzicku komediju. Kusic je prevodio Robert Novakovic, režiju je peljao Jožef Hartmann. Cujte vec od Klaudije Fellinger, ka je bila pri premijeri pod vedrim nebom u Novoj Gori.

Umjetnica Viktorija Ratašic je cer navecer dobila nagradu Mini-Metron za 2022. ljeto. Nju dodiluje Hrvatski centar u Becu mladim za posebne ideje i projekte, u ki se i bavu hrvatskim jezikom. 26-ljetna rodjena Šuševka koristi u svojoj umjetnosti razlicne tehnike od crtanja prik kolažov do hekljanja i našivanja a to i na nimškom, engleskom i gradišcanskohrvatskom jeziku. Julia Hamedinger je bila pri svetacnosti:

Aktualno je med Gradišcanskimi Hrvati u Austriji, Ugarskoj i Slovackoj aktivno prilicno 50 tamburaških grup. Instrumenat je nastao nositelj hrvatske muzike ali pred svim i hrvatskoga jezika. A ljetos svecuje tamburica svoj 100 jubilej postojanja u Gradišcu. Projducu nedilju su kruglu obljetnicu tambure slavili velikim festivalom u Željeznu.

Tonci Huljic sliši med najuspješnije muzicare, kompozitore i producente u Hrvatskoj i je suosnivac grupe Magazin. Najnoviji projekt 61-ljetnoga Splicanina se zove "Mediterraneo", kim je svojim Madre Badeša Classic orkestrom na turi. Pred kratkim je s brojnimi gosti gostovao u varoškom parku u Becu. Kristina Buconic je bila pri koncertu a Anka Schneeweis je oblikovala prinos.

U gimnaziji Ferenc Liszt u Gornjoj Pulji su šarolikim programom svecevali 60 ljet postojanja ove važne naobrazbene institucije. Od otpodneva poceto do vecera su predstavili ponudu i razvitak škole. Uz druge muzikalne predstave je nastup oko 20 bivših kotrigov tamburaškoga školskoga orkestra Panonci oduševio publiku. I Klaudija Fellinger je bila pri ovoj velikoj svetacnosti u gimnaziji u Gornjoj Pulji.

U farskom škadnju Trajštofa su prošli petak otvorili izložbu s naslovom "Art brut" iz zbirke Infeld. Izložene su slike, ke su umjetniki namoljali za vrime svojega boravka u psihijatrijskoj kliniki Gugging. Uzato su izložene karikature internista Petra Palkovica, ki jur 30 ljet dugo publicira svoje karikature u Hrvatski novina. Marko Cenar je petak navecer pohodio vernisažu u Trajštofu.

Moglo bi se reci, da su Gradišcanski Hrvati jedna velika skupcina. Mogli bi i pretpostavljati, da je za osobe, ke su unutar te zajednice, sve u redu. Ali za neke to ne valja, neki se cutu na rubu - geografski, jezicno ili jednostavno po mišljenju. Grupa aktivistic i aktivistov iz južnoga Gradišca je predstavila svoje perspektive, svoje poteškoce i svoje ideje. Tako je zadnji hakovski vecer u ovom semestru stao pod geslom "Point of view - perspektive iz juga". Klaudija Fellinger je isto pohodila priredbu u Centru.

U ovoj emisiji cemo vam predstaviti Manfreda Rotha. Bivši sekratar Hrvatskoga akademskokga kluba je nedavno svecevao svoj 60. rodjendan. Jubilar ce nam povidati za svoj posao kot savjetnik i kako ga je oblikovalo vrime u Hrvatskom akademskom klubu. Cujte vec u emisiji ku je sastavio Marko Csenar.

Društvo SPG Hrvati je zajednica nogometašev veleopcine Veliki Borištof, ka postoji od 2016. ljeta. Ovo ljeto je zajednica po drugi put organizirala športsku feštu, na ku su si pozvali hrvatskoga jackara Miroslava Škora. Sarah Karall je pohodila feštu u Malom Borištofu.

Nedilju je rodjeni Pajngrcan Aaron Laun svecevao mladu mašu u domacem selu. Mlada maša je dandanas rijetki dogodjaj. Marko Csenar je bio onde i se je upitao, kako je to za Pajngrcane i Pajngrcanke opet imati mladomašnika.

U osnovnoj školi u Novoj Gori su po prvi put priredili Zemaljski kup u tancanju za školarice i školare. Uz domacine su sudjelivali školari iz osnovnih škol Borta, Dolnja Borta i Dobl u Štajerskoj. U kategoriji 10 do 14-ljetnih su se naticali školari Nove sridnje škole Orpuge i gimnazije Gornjih Šic.

U kaštelu Šuševo je mladi pijanist Boris Rapl pred kratkim imao svoj prvi solisticki koncert. 16-ljetni muzicar iz Beca ima korijene po majki u Malom Borištofu. Koncert je organiziralo društvo "Kultura na selu".

SC Dolnja Pulja i tim (skoro) svi Dolnjopuljanci i Dolnjopuljanke još svenek svecuju dobitak meštarske titule i dizanje u Prvi razred. Za rodjenoga Dolnjopuljanca je to razumljivo i prez pogleda kroz dolnjopuljanske ružicaste ocalje. Jer SC Dolnja Pulja je dosada bilo jedino nogometno društvo u sridnjem Gradišcu, ko se još nikada nije dignulo u Prvi razred, a to od samoga postojanja društva. Kako se je Dolnjopuljacem ugodao ov veliki uspjeh cemo cuti od Klaudije Fellinger.

Pred tocno 150. ljeti su u Cundravi, nekadašnjem hrvatskom selu na Lajtanskoj gori prestali u crikvi jaciti po hrvatsku. Hobi historicar Kristijan Szivatz iz Vorištana se je dugo bavio s sudbinom Hrvatov u Cundravi - po nimšku Au. Cujte vec u emisiji ku je sastavio Marko Csenar.

Za Martina Omischla je bio Ocev dan ljetos zvanaredan, ar ga je svecevao po prvi put s jako osebujnim clovikom. On je naime single-pootac i se kot takov skrbi za cetireljetnoga dicaka. 43-ljetni, ki je bio ucitelj u Becu, se je preselio najzad u Cajtu, kade mu pomažu starji i ga podupiraju susjedi i seoski ljudi pri ovoj izazovnoj zadaci odgajivanja osvojenoga diteta.

Pred dvimi tajedni je dobio Maloborištofac Martin Janits skupa s austrijskom kegljaškom momcadom kod svitskoga prvenstva u Hrvatskoj zlatu medalju. U domacem selu Mali Borištof, u kom je kegljanje jako obljubljen šport, su primili velikom feštom svitskoga prvaka, na koga su svi jako gizdavi. Daniela Windisch je bila pri prijamu.

Svoju dicu dvojezicno odgojiti nij svenek lako, ipak je putov, kako se to more dobro ugodati. Nova brošira opisuje, kako roditelji i pedagoški personal u cuvarnica i škola moru implementirati drugi jezik u svakidanji život. Daniela Windisch je bila u Hrvatskom centru u Becu, kade se je predstavila nova brošira.

Dževad Karahasan je bio jedan od najznacajnijih suvrimenih književnikov, dramaturgov i esejistov Bosne i Hercegovine. Umjetnik je živio u Sarajevu i Gracu, kade je umro 19. maja, par misec po svojem 70. rodjendanu. U razgovoru iz 2016. ljeta reflektira književnik uz drugo o smrti i znacenju povijesti za clovicji razvitak.

U marcu se je utemeljio novi zbor Hrvatskoga akademskoga kluba pod imenom HAKapella. Nastupili su do sad samo jednoc, i to u okviru predavanja na temu, kako se more povezati muziku i aktivizam. Arthur Rupp je pri ovoj priredbi u aprilu doznao, kako se je jur stara ideja zbornoga jacenja hakovcev konacno realizirala.

Za vrime pandemije dugo vrime uopce nije bilo moguce prirediti pire. Zato se sada opet cim vec svecuju. Ali samo rijetko se gaju još na piru stare tradicije. Kot na primjer kuhanje pirovnoga gulaša. U Otavi to pripravljaju još svenek po staroj navadi, kamo je pak i skoro cijelo selo pozvano. I Angelika Mariel je kušala pirovni gulaš u Otavi.

Jur pred nekolikimi miseci su se prvi stanovniki uselili u novi dom za podvaranje u Cembi. Pred kratkim su konacno svetacnim aktom i oficijelno otvorili prvi trojezicni kompetencijski centar za podvaranje. Sarah Karall je bila pri fešti i si je pogledala, ca u novom domu sve nudu.

Neki od Vas su bili znamda jur s roditelji, s mamom i tatom na razlicni shodišci. Vjerojatno ste jur bili u štajerskom svetišcu u Celju ili u Lovreti blizu Željeznoga. Ali ste znali, da za Vas postoji posebno dicje shodišce, i to svako ljeto u drugom selu? Ov put je bilo shodišce u Stinjaki, a organizatori su bili Hrvatski vikarijat, fara Stinjaki s vjerouciteljicom Nicolom Horvatic i Katja Marth, nadzornica za vjeronauk na obavezni škola. Iako Andrea Vuketic vec nije dite, se je ipak dala u južno Gradišce na ovo 31.-prvo shodišce za dicu, ko je bilo prošli cetvrtak.

U okviru festivala Wiener Festwochen je predstava Canti di prigionia/Napjevi iz zarobljenictva 24. maja 2023. ljeta imala svoju premijeru u Jugendstiltheatru Am Steinhof u Becu. Dva umjetniki iz Hrvatske, koreograf i režiser Matija Ferlin i autor i dramaturg Goran Fercec su dostali poziv od direktora Christopha Slagmuyldera, neka u scenske slike presadu muzicko djelo, ko je komponirao istarski skladatelj Luigi Dallapiccola 1941. ljeta pod utiskom Mussolinijeve tiranije kot atonalni krik protiv fašizma. Dallapiccoli su služili kot baza za kompoziciju tri molitve iz literature, molitva šotske kraljice Marije Stuart iz biografije nimškojezicnoga autora Stefana Zweiga, molitva filozofa i teologa Boetijusa iz 5. stoljeca, i molitva crikvenoga reformatora Savonarole iz 15. stoljeca. Viktorija Palatin je razgovarala s Ferlinom i Fercecom o djelu na ovom scenskom performansu.

Hrvatsko kulturno društvo Trajštof je predzadnju nedilju pozvalo na šaro otpodne. Sudjelivali su brojni muzicki sastavi kot i kazališna grupa Živo srebro sa skeci. Marko Csenar je bio za nas onde.

Školarice i školari hrvatskoga razreda Trgovacke akademije Santalek su bili pred kratkim na pohodu u Strucnoj visokoj školi u Željeznu. Mogli su upoznati ponudu i razlicna težišca študija. Uz ekonomiju je stala i hrvatska ric u centru pohoda. Julia Hamedinger je bila na licu mjesta.

Bivša inšpektorica za hrvatske, nimške u ugarske cuvarnice kot i za integraciju, Kornelija Berlakovic je ljetos stupila u mirovinu, a nedavno je svecevala svoj 60. rodjendan. Cujte vec u emisiji ku je sastavio Marko Csenar.

U Trajštofu su pred kratkim otvorili novi kafic imenom "Stan Karlic". Iako je zgrada renovirana i kafic nosi novo ime, se je na ovom mjestu nahadjao poznati bar "Viktors Wagenradl". Ta je bio ali jur prik 10 ljet zaprt. Andrea Vuketic je bila pri otvaranju novoga kafica.

Sajmi s regionalnimi produkti su sve obljubljeniji, a to ne samo u varoši nego i u seli. Svaki od njih ima svoj car i posebne ponude. Tako i prvi seljacki sajam u parku u Velikom Borištofu, koga je veleopcina priredila skupa s kulturnim odborom. Andrea Vuketic si je pogledala, koliko ljudi je došlo na sajam i ca su si sve kupili.

Iako nam se cini da su ljetni prazniki još daleko i da su misli o kupanju pri suncanom vrimenu samo fantazija, to ipak nije cisto tako. Jer, iako mi znamda sada ne vjerujete, ali veliki prazniki su jur za misecdan ovde!!! Ada, dob da si premislite ca sve kanite djelati u vaši prazniki. Anna-Indija iz Mjenova je svoj plan za praznike uvadila Klaudiji Fellinger.

Katolicanska crikva je stoljeca dugo pridonašala jezicnoj naobrazbi. Tu važnu ulogu je u medjuvrimenu zgubila. Marko Csenar je sastavio prinos, u kom Nikola Bencic razlaže kako je do toga došlo.

Prošli tajedan ste mogli cuti ca je Sanja Vulic istražila o Hrvati u iseljenictvu. U drugom svesku svoje knjige „Blago rasutih“ se sanja Vulic bavi s Hrvati u manjinski zajednica. Hrvati u manjinski zajednica da se razlikuju od Hrvatov u iseljenictvu po nacinu iseljevanja. Te zajednice da su nastale pretežno u 16. i 17. stoljecu, u dobi kad je mobilitet bio ogranicen. Cujte vec u emisiji ku je sastavio Marko Csenar.

2021. ljeta nije samo Gradišce svecevalo 100 ljet nego i oncas novo upeljane granice. Zbog toga su Hrvatski akademski klub i Hrvatski centar pozvali na naticanje o pojmu granica . Tako su kanili kriticno pogledati na ta jubilej i na to, ca su nove granice znacile i znacu za narodnu grupu Gradišcanskih Hrvatov. Sada su prezentirali rezultate u izložbi u Hrvatskom centru u Becu. Cujte vec od Klaudije Fellinger.

Irma Žifkovic iz Stinjakov se je veljek dvoja ljeta po redu otpravila piše u Santiago de Compostela, hodocasno mjesto svetoga Jakova u Španjolskoj. Pišacila je sama po dva razlicni puti a autom ju je pratio muž Pepi. Bivša direktorica osnovne škole u Stinjaki si je to najprzela, kad je pred par ljeti stupila u mirovinu. Lani i priklani je to ostvarila. U razgovoru s Petrom Marijom Živkovic povida 72-ljetna cuda zanimljivoga o hodocašcenju i zac je to uopce djelala.

U dosle tri krimici je pisao kabaretist, glumac i autor Thomas Stipišic o sumljivi smrtni slucaji u Stinjaki. O prvom s naslovom Kopftuchmafia cedu ljetos napraviti film za televiziju. U Stinjaki je bio casting za ov film, koga cedu i snimati u selu.

Velika tura krez Gradišce je završila srijedu u Jeništrofu. Pod poznatim geslom "7 dani, 7 kotarov, 7 pustolovin - Velika tura kroz Gradišce" je ORF Gradišce po troljetnoj pauzi opet organizirao veliko pišacenje. Petak su pri lipom vrimenu imali mogucnost upoznati krajinu okolo Trajštofa.

Profesorica hrvatskoga jezika na zagrebackom sveucilišcu, Sanja Vulic se jur desetljeca dugo bavi jezikom Hrvatov u dijaspori. Sada su joj izašle dvi knjige na tu temu. Cujte vec u emisiji ku je sastavio Marko Csenar.

Kazališna grupa Klimpuh ljetos predstavlja komediju "Živila korupcija". Kusic su prevodile Ljuba Palatin-Wild i Trude Frank. Po troljetnoj pauzi su opet stupili na pozornicu. Uspješna premijera je bila na Unebostupljenje.

Hrvatski akademski klub je pokrenuo novi koncertni format s imenom novi.zvuk. Prvu priredu pod ovim geslom su održali prošli petak u becanskom lokalu Replugged u sedmom becanskom kotaru. Nastupili su hip-hop bend Elemental iz Zagreba kot i duo Nikva iz Beca. Cujte vec od Klaudije Fellinger.

Stoljeca dugo su u Cundravi živili Hrvati. Marija Hafner je najstarja Cundravka i je jedina osoba iz sela, ka se još zna po hrvatsku pominati. Jezik se je naucila od tate. Jur u maljahnosti u nje selu vec nije bilo cuda ljudi, ki su znali hrvatski. Marko Csenar je poiskao jubilarku.

Kazališna grupa Novo Selo i Hatsko kolo su projduci vikend pozvali na predstavu skecov uz tamburašku pratnju. Ov program su kanili pokazati jur 2020. ljeta, ali nekoliko dan pred premijerom su morali sve otpovidati. Ca je bio uzrok tomu i kako je bila pak predstava sada, to zna Sarah Karall:

U Frakanavi postoji sada pravi paradižom za ljubitelje konji. U novom i velikom jahackom centru obitelji Meršic moru gosti jahati pri svakom vrimenu, napraviti terapiju s konji a more se onde još i prenocevati. Dica i Angelika Mariel su si pogledala centar prilikom Dana otvorenih vrat,

Metron je kulturna nagrada Hrvatskoga centra u Becu, s kom od 2008. ljeta castu ljude, ki se zalažu i angažiraju za narodnu grupu Gradišcanskih Hrvatov. Odlikovanje za 2022. ljeto je dostao Celindofac Heinz Grausam. Daniela Windisch je bila pri cašcenju 78-ljetnoga kulturnoga djelaca u Centru u Becu.

Mlada glumica Valentina Himmelbauer iz Pinkovca je debitirala u Kinofilmu "Wenn die Heide-lerche singt". Po apsolviranju becanske filmske akademije 2019.-ljeta je Himmelbauer dostala mogucnost igrati glavnu ulogu u ovom independent filmu hrvatske autorice Ane Bilic. Daniela Windisch se je kod premijere filma u Becu pominala s mladom glumicom:

90-ljetni Stjepan Šulek, hrvatski novinar, diplomat, prevoditelj, politicki djelac, pjesnik i dugoljetni glavni urednik tajednika "Hrvatsko slovo", je pred kratkim bio glavni gost Razgovora u Hrvatskom centru u Becu. Hrvatski vecer s razgovorom u Centru je stao pod geslom „HAK i Glas“, peljao ga je glavni urednik Hrvatskih novin, Petar Tyran. 90-ljetni rodjeni Zagrepcan Stjepan Šulek je bio uz povjesnicara Nikolu Bencica, glavni gost Razgovora u Centru.

Jedna nesvakidanja izložba odnosno cijeli novi muzej se more od sada poiskati u Stinjaki, i to muzej o Burkini Faso. Otvorio ga je Ferec Grandic, ki jur od 1996. ljeta pomaže ljudem u ovoj afrikanskoj državi. Dosle je ostvario u Burkini Faso prik 200 projektov, od bolnic, zdencov i crikav do djelaonic. Na oko 50 kvadratnih metrov izlaže umirovljeni tišlir u svojoj bivšoj djelaonici eksponate, ke si je doprimio iz Burkine Faso. Julija Hamedinger si je muzej pogledala

Ne samo u balskoj sezoni stoji tancanje na programu, nego zapravo cijelo ljeto, a to za one, ki rado tancaju i za pare, ki se kanu nauciti tancanje i kakove posebne tance. Mobilna plesna škola "Caki" to omogucuje i putuje krez cijelo Gradišce. Jedna štacija je Cemba, u koj su od ove ponude za pocetnike i napredovane oduševljeni. Od toga se je osvidocila Julija Hamedinger.

Nedilju opet svecujemo naše drage majke. Majkin dan je jedan poseban dan, i za Laru iz Gerištofa i Laru iz Mjenova. Zato su se jur dobro pripravile i premislile razlicna presenecenja za nje. Njeve tipe su uvadile Klaudiji Fellinger.

Uršl se jur jako veseli na Majkin dan. Ali, kot je kod naše male trubave roboterice, ona nezna cim more najbolje presenetiti mamu. Zvana toga bi rado bila kraljica, ka zapovida i ka se vozi na zlatom kolesu.

Lara Buranic iz Mjenova zna, da se mama najvec veseli darom, ki dojdu od srca. Tako i ova pjesmica, ku zna Lara perfektno recitirati.

Tamburica Uzlop je cer po zadnji put predstavila igrokaz "Roko i Jela u seoski svadja". Svako drugo ljeto se uzlopske tamburašice i tamburaši uz svoje brojne muzicke aktivnosti zavježbaju igrokaz i u njega upletu tamburašku muziku. Dugoljetni i bivši peljac društva Mirko Sinovac je i ljetos opet napisao komediju. Marko Cenar s detalji:

Katica Zvonaric iz Mjenova je ljetos dospila u gradišcanski finale naticanja u govoru Reci multi. 14-ljetna, ka pohadja 4. razred Dvojezicne sridnje škole Veliki Borištof, je pri 14. izdanju ovoga naticanja, bila jedina kandidatica, ka se je naticala dvojezicnim govorom na nimškom i gradišcanskohrvatskim jezikom. Pri ovom naticanju moru sudionice i sudioniki dokazati svoju jezicnu kompetenciju tim, da u toku govora minjaju med nimškim i nekim drugim jezikom. Kratko po svojem nastupu pri finalu, ki je bio cetvrtak pred jednim tajednom u zemaljskom študiju ORF-a je Katica povidala Viktoriji Palatin, kako je doživila ov dan.

U današnjem izdanju našega magazina Poslušajte priliku cemo Vam predstaviti glavnoga urednika Velike gramatike gradišcanskohrvatskoga jezik i pravopisa Ivu Sucica. Rojdeni Trajštofac je nedavno svecevao svoj 85. rodjendan.

100 ljet kod Gradišca, to svecuje Cemba razlicnimi dogodjaji krez cijelo ljeto. Ovakov osebujni jubilej je i lipa prilika za prisegu vojakov u Cembi. Pri tom je vojska predstavila zainteresiranim gostom - došlo je oko 1.000 ljudi - svoje oružje i spravi. Pozdravili su uz druge i zemaljskoga savjetnika Leonharda Schneemanna i nadležnu ministricu za obranu Klaudiju Tanner. Sarah Karall je bila onde.

U cuvarnici Štikapron su pred kratkim po prvi put po pandemiji opet organizirali Dan Plave svice za dicu. Policija, ognjobranci i Prva pomoc su predstavili dici svoje djelo i opremu. Dica su i docula, kako se mora svaki pojedini pravilno ponašati u slucaju nesrice. Julija Hamedinger je to pratila.

U Filežu su dica predstavila knjigu "Malo Mi" prilikom duge noci bibliotekov.

U ovom izdanju Plave race upozna Uršl stvorenje Malo Mi. U Filežu su se dica zavježbala kratke scene iz knjig "Malo Mi", ke su prezentirali prilikom duge noci bibliotkov.

U Becu planiraju spomenik Gastarbeiterom iz jugoistocne Europe. Inicijator projekta Savo Ristic je gost u današnjoj emisiji.

U Infeldovom stanu kulture u Halbturnu kažu izložbu „Istraživaci cudesnoga“ sa zastupniki takozvane marginalne umjetnosti iz Hrvatske. Nastala je u suradnji s Muzejom suvrimene umjetnosti u Zagrebu, ar je onde lani zbirka Infeld pokazala umjetnike art bruta iz svoje bogate kolekcije. Andrea Vuketic je pohodila izložbu.

Kausiceva biblioteka u Celindofu svecuje ljetos 10. obljetnicu postojanja. Celindofci Herbert Gassner i Stefan Kokosic su pred desetimi ljeti pokrenuli seosku knjiznicu,

Kad je vani sve toplije je i motivacija opet viša, da se giblje u naturi. Jako obljubljena je vožnja biciklom. Zbog toga je sada i najbolji cas, da si svaki pogleda i servisira svoje kolce. Daniela Windisch je bila u Dolnjoj Pulji, kade su u posebnoj akciji imali svi stanovniki mogucnost, da doprimu svoje kolce i je skupa sa strucnjaki repariraju i servisiraju.

U Pinkovcu su dica osnovne škole imala poducavanje u lozi. Pozvali su si pedagocicu za lozu ka je dicu tri ure dugo peljala krez goru i razlagala posebnosti prirode u protulicu.

22. aprila pred 50-imi ljeti je umro jedan od peljajucih kulturnih djelacev Gradišcanskih Hrvatov, i to Ignac Horvat. Polaganjem vijenca i posebnom izložbom su se u Malom Borištofu spomenuli Ignaca Horvata. Rodjeni Maloborištofac je bio farnik ali ostavio je i bogato kulturno jerbinstvo. Cujte vec u prinosu Angelike Reimann-Mariel.

Prilikom 50. smrtnoga dana Ignaca Horvata su nedilju u Malom Borištofu održali spomenpriredbu za velikoga sina sela. Akademik Nikola Bencic i Robert Hajszan cedu u ovoj emisiji predstaviti našega velikoga prozaista Ignaca Horvata.

Na uzlopskom Golom brigu cvate u protulicu raslina, ku Uzlopci zovu fajgulica. U drugi seli je ova kitica, ka stoji na crljenoj listi ugroženih vrsti, poznata pod drugim imenom. Ako se ne poduzmu mjere cedu fajgulice i u Uzlopu nestati. Marko Cenar se je bavio ovom temom.

Jur kot dicak je znao, da kani nastati duhovnik. Da ce nastati i biškup, si pravoda nije mislio. Svakako je Egidije Živkovic u funkciji biškupa dijeceze Željezno svecevao svoj 60-i rodjendan. Pozivu na jubilarnu mašu u stolnoj crikvi Željezna su slijedili prijatelji i vjerniki iz cijeloga Gradišca. Angelika Mariel je bila onde.

Cajtanska dica su se tajedne dugo vježbala igrokaze za veliki nastup, koga su imala na Vazmenu nedilju. Mi smo je pohidili pri probi. Društvo za dicu u Cajti se zove VEST, ca je kratica za "Vesela tradicija Cajta". Dica su u starosti od dvih do dvanaest ljet. Julia Hamedinger je bila u Cajti

U Šopronu kažu u trojezicnoj izložbi sudbinu i životne štacije mucenika i duhovnika Antona Semelikera. Rodjenoga Vulkaprodrštofca su komunisti 1919. ljeta odsudili na smrt. Cujte vec u prinosu Andreje Vuketic.

Fara Novo Selo ce za svoju farsku crikvu u baroknom stilu s freskami iz renesanse dati izdjelati nove crikvene škamlje po starom uzoru. Po otkrivanju freskov u apsidi i brodu crikve i njevoj restauraciji da postojeci škamlji vec ne pašu u crikvu, je rekao farnik Franjo Borenic. Napraviti dati da cedu prik 26 novih škamljov po pretkipu oko 250 ljet stare klupi, ku su našli u škadnju. Zvana toga su dali restaurirati staru sliku u ulji „Oplakanje Kristuša“.

Po troljetnoj pauzi je velikoborištofska Mladina Barani pozvala opet na svoj Vazmeni tanac u Kugu. Goste u Velikom Borištofu su zabavljali gradišcanska tamburaška grupa Gauženjaki i sastav Skoro Frajeri iz Hrvatske. Klaudija Fellinger je isto pohodila feštu na Vazmenu nedilju.

Bivša direktorica osnovne škole Bandol Frida Arth je gost ove emisije. Rodjena cajtanka je ljetos stupila u mirovinu. Iskusena uciteljica ce nam u ovoj emisji povidati, nac se mora gledati pri poducavanju dice i ca bi bilo potribno za obdržanje hrvatskoga jezika. Cujte vec u emisiji ku je sastavio Marko Csenar.

U Borti se je pred Vazmi održao jednotajedni Vazmeni seminar Mladine europskih narodnih grup, kratko MEN. Medjunarodni sastanak mladih ljudi razlicnih manjin iz cijele Europe je po prvi put bio u Gradišcu. Njega je organizirao Hrvatski akademski klub skupa s MEN-om. Cujte vec u prinosu Andreje Vuketic.

#Od Austrije prik Francuske konacno do Amerike su dospile njegove kompozicije na prvo mjesto u internacionalnoj hit paradi. Govor je o austrijanskoj muzickoj legendi Falco, ki se je u februaru 1998-oga ljeta - ada pred 25-imi ljeti - smrtno unesricio. Ca znamda nije tako poznato je, da su bili njegovi pocetni muzicki koraki s bandom "Spinning wheel" zapravo u današnjoj Hrvatskoj. Vec zna Angelika Mariel:

Od Austrije prik Francuske konacno do Amerike su dospile njegove kompozicije na prvo mjesto u internacionalnoj hit paradi. Govor je o austrijanskoj muzickoj legendi Falco, ki se je u februaru 1998-oga ljeta - ada pred 25-imi ljeti - smrtno unesricio. Ca znamda nije tako poznato je, da su bili njegovi pocetni muzicki koraki s bandom "Spinning wheel" zapravo u današnjoj Hrvatskoj. Vec zna Angelika Mariel:

Svaki utorak u sedmoj školskoj uri se strefi oko 15 divicic u dvorani za tjelovježbu u Dvojezicnoj sridnjoj školi Veliki Borištof. Neke se jur dugo igraju nogomet, druge su stoprv pocele. Viktorija Palatin si je bila pogledati trening nogometne momcadi divicic.

Akademik Nikola Bencic ce nam u ovoj emisiji povidati o pocetki gradišcanskohrvatske literature. Da bi Gradišcanski Hrvati uopce mogli razviti vlašcu literaturu su bili potribni neki društveni razvitki, ki su se dogodili u baroku. Cujte vec u emisiji od Marke Csenara.

U Koljnofu su koncem prošloga ljeta otvorili staracki dom u bivšem farofu. Ov „Stan svetoga Martina“ ima na dva kati oko 300 kvadratnih metrov i mjesta za 11 ljudi. Zgradu je pred dvimi ljeti kupio poduzetnik iz Koljnofa i ju pregradio. Skupa s farom i opcinom je utemeljio posebnu zakladu za upravljanje doma. Julija Hamedinger si je to pogledala.

Poznate vi pupavca? Prije koc je ova lipa ptica bila veckrat kod nas za viditi, u medjuvrimenu sliši med ugrožene vrsti. Pokidob postoju u Gradišcu ali u tepli miseci idealni uvjeti za pupavce, se je u Trajštofu rodila ideja, da bi ptice opet naselili. Skupa s opcinom i osnovnom školom su dica nacinila hutice za pupavce.

U Mjenovu su se mašom spomenuli Mjenovke Marice Palatin, ka se je 26. marca 2003.-tretoga ljeta smrtno unesricila autom. Uciteljica Marica Palatin je peljala zbore u Filežu i u Cogrštofu. Fileški zbor je oblikovao mašu i je pri ovoj priliki dao svoj zadnji koncert. Sarah Karall je bila pri spomenmaši u Mjenovu.

Folklorni ansambl Lindjo iz Dubrovnika je gostovao u Teatru Akzent u Becu kot i u Kugi u Velikom Borištofu. Pri ovoj maloj turneji je Lindjo prezentirao program za novu sezonu, uz drugo sedam plesov iz razlicnih krajev Hrvatske. Od medjimurskoga cardaša do splitskih kontradansov i pravoda dalmatinskoga tanca Lindo, ki daje sastavu ime. Ravnatelj Lindj Vlaho Kljunak i umjetnicki peljac Andrija Ivancan povidaju o nastajanju društva i sezonalnoga programa.

U Otvorenom stanu u Borti je subotu bilo otvaranje Vazmenoga seminara Mladine europskih narodnih grup (MEN). Njega Hrvatski akademski klub (HAK) po prvi put održava skupa s MEN-om. Oko 40 pripadnikov razlicnih manjin iz prilicno 15 europskih zemalj sudjeluje pri sastanku, ki dura do Velikoga petka. O tom, kako je došlo do skupne organizacije seminara je rekao Aleksandar Vukovic, predsjednik HAK-a i odbornik MEN-a .

Ne za školu nego za život se ucimo...koliko puti ste vi to jur culi od odrašcenih? U gimnaziji u Gornjoj Pulji ovo geslo sada ali zaistinu dostaje novu fasetu. Ar u Fit4future težišcu dostaju školarice i školari maturu, a uzato i cuda drugih kvalifikacijov i certifikatov. Danijela Windisch je bila u gimnaziji i si je pogledala, kako se školaricam i školarom vidi ovo težišce i ca se ovde zaistinu moru nauciti....

Sudbina Gradišcanskih Hrvatov za vrime nacionalsocijalizma se je cudakrat tematizirala u okviru znanstvenih djel. Ali kumaj obdjelani su plani NS-peljactva preseliti Gradišcanske Hrvate ponajzad u Hrvatsku. Historicar i arheolog Michael Hirschler iz Mjenova se je intenzivno bavio ovim pitanjem u svojem najnovijem znanstvenom djelu.

Ste vi znali, da su stinjacka krocana jaja zaistinu poznata širom svita? To i još cuda vec o tom, za Stinjake tipicnom rukotvorstvu su doznali nedavno diozimatelji posebnoga workshopa u Zemaljskom muzeju u Željeznu. Peljala je tecaj, pri kom je sudjelivalo oko 40 interesiranih, Wilma Zieserl iz Stinjakov. Za nju se pocne sezona krocanja svako ljeto u januaru i završava na Vazme. Tecaj u Zemaljskom muzeju je poiskala Angelika Mariel.

Pod geslom „Cetiri jeziki - jedan radio" od 21. marca poceto emitira na valu 98,8 u sridnjem i južnom Gradišcu novi "Radio Mora", ki je bio do sada poznat kot "Radio OP". A s novim imenom su se i preselili u novi študio u Gornjoj Pulji. Prošli tajedan su pozvali na Dan otvorenih vrat. Sarah Karall si je pogledala nove prostorije Radija Mora:

Oko 150 dice se je kod 14. Recitala poufalo na pozornicu i je napamet predstavilo gradišcanskohrvatske pjesmice. Daniela Windisch je bila onde:

Bio je autor jednoga od najvažnijih molitvenikov hrvatskoga naroda "Hiže zlate". Knjigu vjerskoga sadržaja je izdao sredinom 18-oga stoljeca. Govor je o pokojnomu Lovri Bogovicu. Pred kratkim je crikveni zbor Veliki Borištof u Bogovicevom rodnom selu prilikom njegovoga 300-toga rodjendana pozvao na spomenpriredbu u Kugu. I Angelika Reimann-Mariel je bila onde.

Nu si s nami - tako se zove novi projekt Kuge Veliki Borištof s muzickimi tutoriali na videoplatformi youtube. Pred kratkim su iskuseni muzicari na kanalu Kuge poceli kazati videolekcije, s kimi se zainteresirani moru nauciti hite gradišcanske krowodnrock szene na bubnji, basu, gitari i na klaviru. Claudia Fellinger si je projekt - u kom uostalom i ja suradjujem - tocnije pogledala:

Pred 300 ljeti se je u Velikom Borištofu rodio Jure Bogović. Bolje poznat je pod svojim redovničkim imenom Lovre Bogović. U ovoj emisiji će nam rodjeni Velikoborištofac Jonči Karall povidati zač se Lovri Bogoviću u pogledu na duhovni i društveni žitak Gradišćanskih Hrvatov moramo zahvaliti.

Ne samo sada u posnom vrimenu nego općenito - u zadnji ljeti - leži veganska prehrana već i već u trendu. Pred svim mladina se čudakrat odreče produktov živinskoga porijekla, ali i u zreliji ljeti neki zakoracaju ovim putem, ar veganski životni stil da ima pozitivne zdravstvene efekte. To more potvrditi i Velikoborištofac Joško Vlašić, komu veganska hrana jako godi. Ćujte već od Klaudije Fellinger.

A zdravomu srcu i životnom stilu sliši i redovito gibanje. A da je laglje motivirati se u društvu, to moru potvrditi sudioniki i sudionice fitnesscluba Borištof. Novo utemeljeno društvo redovito nudi termine s besplatnim treningom - za ljude svake starosti i razlicne kondicije. Cujte bliže informacije od Klaudije Felllinger:

U Gradišcu je svako dite u drugom razredu dostalo besplatan instrumenat. Od ovoga školskoga ljeta poceto dica u osnovnoj školi Filež jednoc u tajednu raspokaju vlašcu frulu da se vježbaju frulati. Sarah Karall je bila kod malih muzicarkov i muzicarov:

Stoprv lani u juliju je Petrovo Selo svecevalo 800. jubilej prvoga imenovanja sela. Sada su Petrovišcani opet imali priliku za svecevanje. Pred kratkim su se spomenuli, da je selo 9. marca 1923. ljeta iz Austrije opet najzad došlo k Ugarskoj. Cujte vec u prinosu Andreje Vuketic.

U Ferenc Liszt gimnaziji u Gornjoj Pulji imaju od ovoga školskoga ljeta novo težišce za školare i školarice tretih razredov. Zove se "Priroda i tehnika", po nimšku hasnuju kraticu Natech. Ukupno 62 školari su najavljeni u ovom novom težišcu. Marijana Palatin si je pogledala poducavanje Natek predmetov.

Tamburica Štikapron svecuje ljetos - zbog korone s dvimi ljeti zakašnjenja - 60. obljetnicu postojanja. Tom prilikom su u januaru održali mašu zahvalnicu u Štikapronskoj crikvi. U ovoj emisiji morete cuti za same pocetke Tamburice Štikapron, za svecevanje jubileja i za buduce plane Tamburice Štikapron.

Da jacenje more prouzrokovati emocije od tuge do veselja, svejedno je li to ciniš sam ili društvu, to ce vjerojatno cuda ljudi potvrditi. Takorekuc poseban car im jacenje u zboru. Kako obljubljeno je to, se je potvrdilo pri prvoj uspješnoj zbornoj djelaonici pod geslom "Zboruje se" u Kugi Velikom Borištofu. Klaudija Fellinger je bila onde.

Znacajan problem za seljake more nastati divljina. Pred svim blizu lozov išce zvirje rado žeralo na lapti i prouzrokuje veliku škodu. Alternativne metode protiv toga, kot na primjer posebne tekucine ili svice nisu svenek dost hasnovite. U Filežu su lovci sada seljakom dilili elektricne plote, ki neka cuvaju lapte pred divljinom. Sarah Karall ima vec informacijov.

Hajdenjaki su bili u cuvarnici u Filežu, da im predstavi svoj projekt "Za male i velike".

Projducu srijedu, 8. marca, smo svecevali Medjunarodni dan žen. Najpoznatijoj feministickoj umjetnici Hrvatske, Sanji Ivekovic, je pet misec dugo bila posvecena velika izložba u Kunsthalle Bec. Izložbu su cer zatvorili. U slijedecem prinosu predstavljamo izložbu "Works of heart", ka daje pregled o pet desetljec dugom stvaranju 74-ljetne umjetnice.