Radio igra mlade dramaturginje, Maje Ležaić, nastala prema motivima pripovijetki iz zbirke „Odeske priče“ Isaka Babelja. „Odeske priče“ nastale su i objavljene u Odesi 1923. godine, rodnom gradu Isaka Babelja u kojem je on, kao sin židovskog trgovca, pohađao škole, neuspješno se pokušao upisati na Sveučilište (zbog ograničenog broja upisnih mjesta za Židove), te se u njega vratio poslije studija, odlaska u vojsku, a tijekom građanskog rata. Na tragu preporuke svojega mentora, Maksima Gorkog, da ode među ljude, pa tek se onda počne baviti ozbiljno književnošću, svoju prvu zbirku posvećuje Odesi svojega djetinjstva, djetinjstva koje određuju pogromi Židova, usponi bandi, životopisna galerija likova, te nadrealne, a opet sočne životne slike i atmosfere. Savršene „uši“ koje se čule tekst Maje Ležaić bile su one Petra Vujačića, ton majstora Dalibora Piskreca i skladatelja Mare Marketa koje su Babeljev duh transponirali u zvuk. Bogatstvo glasova, glazbe, efekata, i obrade svega skupa od „Nema više takvih kao što je Benja Krik“ čini uzbudljiv, neobičan i ekspresivan radiofonski uradak koji nas je predstavljao na Međunarodnom festivalu Prix Marulić ove godine. U glavnoj ulozi Rakan Rushaidat kao Benja Krik. U ostalim: Tomislav Martić, Joško Ševo, Petra Svrtan. Sreten Mokrović, Iva Mihalić, Frano Mašković, Antonio Agostini, Lovro Ivanković.

HONORE DE BALZAC: ŠAGRENSKA KOŽA (2. DIO) Iako se popeo na vrh društvene ljestvice, Raphael de Valantin živi potpuno pritajen život kako se ne bi izložio opasnosti da nešto poželi i tako skrati sebi život djelovanjem demonske kože. No, kad sretne djevojku iz svoje teške prošlosti shvaća koliko je neprirodno i besmisleno tako živjeti. Pokušava sve ne bi li se oslobodio magičnog utjecaja kože. Lovro Juraga dojmljivo i sugestivno odigrao je Raphaela de Valantina u svim nijansama osobe koja tone u agoniju, a sugestivne glumačke partnere imao je u Franji Kuharu koji je slugu Jonathasa donio u strpljivom i prostudiranom tonu, te Karmen Sunčani Lovrić koja je Paulinu odigrala u iskrenoj emociji djevojačke bezazlenosti. U ostalim ulogama: Pjer Meničanin, Boris Svrtan, Dorotea Ilečić Sever, Rok Juričić, Marko Hergešić, Andrija Nazlić.

Honore de Balzac: Šagrenska koža (1. dio) / Nalakćen na ogradu mosta mladić gleda u mutnu Seinu i razmišlja o samoubojstvu. Ne može više izdržati siromaštvo i glad koji su mu stalni životni pratitelji bez obzira na njegovu naobrazbu i želju za radom. Dok čeka da padne noć, kad će se, čvrsto je odlučio, baciti u rijeku, ulazi u antikvarnicu. U ruke će mu doći komad kože koji mu može ispuniti svaku želju. Počinje uspon i pad Raphaela de Valentina. Balzacov roman, napisan 1831 godine, kriška je „ljudske komedije“ i „filozofska priča“, te zahvaljujući spretnoj i zavodljivoj mješavini realizma, fantastike i romantike i danas poziva na – slušanje. Redateljica Iva Hamer Srnec glavnu ulogu dodijelila je mladom, pouzdanom Lovri Juragi. Dramatizaciju potpisuje stalna suradnica Dramskog programa HR-a, dramaturginja Dina Vukelić, a glazbu skladateljica Linda Uran. Ton majstorica je Katarina Račić, a urednica Lada Martinac Kralj. Prvi dio „Šagrenske kože“ je uz Lovru Juragu okupio sljedeće glumce: Ivanu Boban, Slavka Juragu, Sinišu Popovića, Franu Maškovića, Doroteu Ilečić Sever, Lovru Rimca, Damina Humskog, Tomislava Dundjera.

Što povezuje ljudoždera, maharađu, gerilca i holivudsku glumicu? Osim mobitela koji baš svi imaju, povezuje ih put časnog i prosvijetljenog budističkog redovnika koji u Hrovatovom humorno-pikarskom romanu putuje od nemila do nedraga, od đungle do pustinje, od internet caffea do samostana, od maharađine palače do kasina. „Doživljaji Prosvijetljenog“ „složen“ je niz groteskno-ironičnih scena-susreta koji cinizam današnjeg svijeta komentiraju iz humorne perspektive . Hrovat se u njemu šali s onima koji od posvećenosti duhovnosti prave posao, kao i onima koji ne znaju za pojam duh, put ili prosvijećenost. U radijskoj inačici ove proze (dramatizaciju potpisuje poznata prevoditeljica, ali i radijska autorica – Branka Žodan) kao osnovna vrijednost nameće se interpretacija glavnog glumca, Krešimira Mikića, u ulozi Prosvijetljenog. Svojim blago uzdignutim ironijskim pathosom daje precizan kod u kojem se može slušati ovaj orginalno pomaknuti tekst. glazbeni urednik: Maro Market; ton majstorica: Marija Pečnik Kvesić; redatelj: Petar Vujačić; urednica: Lada Martinac Kralj Glume: Krešimir Mikić, Tomislav Martić, Mladen Vasary, Biserka Ipša, Alen Šalinović, Goran Grgić, Petar Leventić, Borko Perić, Anđelko Petric

V. Stojsavljević: Kradljivac knjiga / Inspirirana stvarnim događajima, originalna radijska drama V. Stojsavljevića ispisana je na tragu psihološkog trilera i drame glavnog lica, inteligentnog, manipulativnog i suicidalnog Alexa, mladića koji je svoje sposobnosti upotrijebio da opljačka najvrjednije knjige NSK. Drama je smještena u posljednji „čin“ Alexovog plana, kada shvaća da put kojim je krenuo nema izlaza. Redatelj Petar Vujačić glavnu je ulogu dodijelio Dadi Ćosiću da bi zajednički precizno kombinirali dvostruku putanju zločina s poniranjima u osjetljivu psihu glavnog lica. U tome im znatno asistira glazba Mare Marketa, zvučna slika ton majstora Srđana Nogića i igra ostalih glumaca kao što su Alma Prica, Marija Tadić i drugi. Redatelj: Petar Vujačić; ton majstor: Srđan Nogić; glazbeni urednik i skladatelj: Maro Market; urednica: Lada Martinac Kralj Glume: Dado Ćosić, Marija Tadić, Alma Prica, Vili Matula, Željko Šestić, Tomislav Martić, Nikša Marinović

Espi Tomičić: Ne zaboravi pokriti stopala /Jedan glas, mnogo sjećanja, veliko pitanje: kako se nositi s patnjom. Potraga za izlazom, obiteljski labirint, duša koja se podijelila u sebi. Sugestivan u emociji, precizan u strukturi ovaj tekst prvi je u nizu od tri Tomičićeva teksta koji su realizirani u Dramskom programu HR-a. Vrhunska interpretacija Rakana Rushaidata i osjetljivi redateljski nerv Hane Veček oblikovali su radio dramu koja do slušatelja dolazi gađajući ga ravno u srce. Udio sigurne ruke ton majstora Tomislav Šameca i autorski udio skladatelja Marka Lucijana Hraščaneca pridonijeli su uvelike tom oblikovanju. Redateljica: Hana Veček; ton majstor: Tomislav Šamec; skladatelj: Marko Lucijan Hraščanec; urednica: Lada Martinac Kralj Glumi: Rakan Rushaidat

Espi Tomičić: Your love is king / Prošlogodišnji predstavnik na festivalu Prix Europa, te konkurent za nagradu BBC Award. Ispovijed jednog lica, pismo obitelji, buket mračnih i drugčijih sjećanja, terapija pisanjem. „Your love is king“ je izbalansiran tekst na svim razinama i kao takav poziv za redatelja na promišljen i osjetljiv angažman. Dobio ga je i ovaj put od redateljice Hane Veček, te glavnog (i jedinog) glumca - Domagoja Ivankovića. Mladi se glumac po prvi puta našao pred mikrofonom u ovako zahtjevnoj ulozi i bez zaostataka dokazao osjećaj za radijsku igru, prostudiran odnos prema uozi, čudesan osjećaj za glasovne transformacije, emotivnost. Redateljica je uz sebe imala i posvećenu autorsku ekipu: ton majstora Tomislava Šameca i skladatelja Marka Lucijana Hraščanca koji je svojom glazbom originalno i nadahnuto usložio zahtjevnu radiofonsku strukturu. Urednica projekta: Lada Martinac Kralj.

Radio drama prema romanu cijenjenog hrvatskog pisca Gordana Nuhanovića. Sam roman ispisan je uvjerljivim rukopisom koji sugestivno ostvaruje svijet na ivici distopije i satire, apsurda i groteske. U središtu radnje pojava je apatije u istočnim dijelovima Hrvatske. Službene institucije osnovale su zavod koji odgovara na ovu krizu znanstveno i terapeutski. No, jedan od najuvaženijih i najuspješnijih njegovih djelatnika također biva zahvaćen „virusom“ apatije koja ima dva lica – ono pasivno i društveno neprihvatljivo i ono zavodljivo-onostrano. Prijenos u radiodramski oblik potpisuje mladi dramaturg Patrik Gregurec i urednica Lada Martinac Kralj. Redatelj Petar Vujačić glavnu ulogu dodijelio je mladom Domagoju Ivankoviću, te ga okružio radiofonskim doajenima kao što su Siniša Popović, Snježana Sinovčić Šiškov, Zoran Čubrilo, Tomislav Martić, Lucija Šerbedžija, Mia Melcher. Ton majstor: Dalibor Piskrec.

D. H. Lawrence: Kći trgovca konjima / Radio drama nastala prema pripovijetci Davida Herberta Lawrencea, a u prijevodu i dramatizaciji Branke Žodan. Financijska propast nekad dobrostojeće obitelji dovodi njene sinove i kćer pred životnu dilemu kako dalje. I dok će se tri brata već nekako snaći, njihova šutljiva i povučena sestra je tajnovita. Nitko ne pretpostavlja kakav plan ima. Da bi iz ovakve situacije mogla proizaći neobično strasna ljubavna priča, a iz nje opet sva ona pitanja koja Lawrencea kao autora inače proganjaju, pitanja o prirodi ljubavnih odnosa, iznenađujuće je i intrigantno upravo na onaj način u kojem se prepoznaje jedinstvenost ovog pisca. Redateljica Stephanie Jamnicky i ton majstorica Lana Deban napravili su raspon unutar realističkog diskursa - od mizanscenske i predmetne prisutnosti do čujne tjelesnosti. Glavne uloge redateljica je povjerila mladom glumačkom paru, Mariji Kolb i Mladenu Vujčiću.

D.H. Lawrence: Lisac/ Jedna od najpoznatijih pripovijetki svjetske književnosti jednostavna je u svojoj fabulativnoj postavci: mladić dolazi na seosku farmu koju vode dvije djevojke, te se zaljubljuje u jednu od njih što prouzroči trokut pun ljubomore i netrpeljivosti koja završava kobno. No, Lawrence ne bi bio velik pisac da na takvoj potki ne stvara kompleksnu i osjetljivu analizu ljubavnih odnosa: muško-ženska ljubav postaje metafora odnosa lovca i plijena, prijateljstvo ugnjetavački odnos, a eros predvorje tamnih instinkta. Na kraju, bez obzira što će mladić vrlo lukavo skriviti smrt jedne od djevojaka da bi osvojio i oženio onu drugu, njegova „pobjeda“ nema sjaja. Jill March, (u priči - osvojena žena) na obali mora traži odgovor na pitanje o idealnoj ljubavi i vlastitoj slobodi dok muškarac pored nje osjeća njezinu „neuhvatljivost“. Dramatizacija „Lisca“ u našoj verziji daje glas pripovjedača ženi u poznim godinama sugerirajući da je to glas djevojke, a pripovijetka ustvari njezino sjećanje. Kako se pripovijetka vrlo postupno razvija kroz niz scena dijaloških precizno razrađenih nije bilo dvoumljenja u prijenosu u dramski okvir. Dramatizacija: Lada Martinac Kralj; redatelj: Mislav Brečić; ton majstor: Dubravko Robić; glazbena urednica: Adriana Kramarić Glume: Slavica Jukić, Hrvojka Begović, Mia Valentić, Marko Petrić

Treći nastavak velikog romana, osim što se bavi Čičikovljevom sudbinom, bavi se i sudbinom samog Gogolja. U nastojanju da djelo stavi u službu društvenog napretka i bude koristan majčici Rusiji, Gogolj "kažnjava" svoga (anti)junaka. No, rukopis jedne od najboljih satiričnih proza u povijesti književnosti, opirao se takvom piščevu pragmatizmu. I sam Gogolj to je osjećao, pa ga je borba s "Mrtvim dušama" odvela u takvo duševno rastrojstvo da je dio rukopisa zapalio. O svemu ovome u trećem dijelu "Mrtvih duša". U glavnim ulogama Ozren Grabrić i Mladen Vasary; glazbena urednica: Adriana Kramarić, ton majstor: Dubravko Robić

N.V.Gogolj: Mrtve duše 2. dio / Čičikovljeva ideja o kupnji mrtvih duša seljaka (koji još nisu zavedeni kao mrtvi pa se na njih još uvijek plaća porez i zato ih se njihovi gospodari-vlastelini hoće riješiti), razvija se u dobrom smjeru. Nitko ništa ne sumnja ili pomalo sumnja, ali ne odustaje od trgovine s Gogoljevim super-antijunakom. No, na plesu, baš kad Čičikov počne gubiti glavu zbog mlade ljepotice, događa se preokret. Bučni plemić Nozdrjov razgalami se o sumnjivim transakcijama. Ovo izazove cijelu lavinu nagađanja i tračeva koja za malo pokupi Čičikova i odnese pred zakon. No, Čičikov uspijeva pobjeći u - nastavak romana.

Radiofonska obrada jednog od najvećih književnih djela svjetske literature genijalnog Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, strukturirana je u tri dijela. Prvi i drugi dio bave se prvim dijelom romana, a da bismo glavninu pripovjedačkog tijeka obradili u aktivnijoj formi, te zadržali autorefleksije samog pisca na vlastitu literarnu poziciju, okvir smo osmislili dijalogom Gogolja i glavnog junaka. U glavnoj ulozi Ozren Grabarić a u ulozi pisca Mladen Vasary. U ostalim ulogama: Sven Medvešek, Elizabeta Kukić, Goran Grgić, Pjer Meničanin, Alen Šalinović, Željko Duvnjak Redatelj: Mislav Brečić, prema prijevodu Ise Velikanovića, dramatizacija: Lada Martinac Kralj, glazbena urednica: Adriana Kramarić, ton majstor: Dubravko Robić

Posljednji radiodramski tekst i posljednja režija Mladena Rutića, jednog od najvažnijih imena Dramskog programa Hrvatsklog radija, napisan je kao psihogram glavnog lica, Marte M., čiji život u obilju i dokolici maska je za samoću i promašenost. Rutić je i tada (rujan-listopad 2020.) i u razini teksta i režije vidio uhom osjetljivo gradeći dva plana - onaj vanjski i unutrašnji. Autoreferencijalno komentiranje medija poigravanje je koje usložnjava cijeli uradak kao ironični podtekst u kojem se zrcale svekolike napukline stvarnosti. Glume: Jelena Miholjević i Kruno Šarić. Redatelj: Mladen Rutić; ton majstorica: Lana Deban i skladatelj: Maro Market. Urednica: Lada Martinac Kralj

Charlotte Perkins Gillman: Žute tapete/ Američka spisateljica i feministica, Charlotte Perkins Gillman, u pripovijetci „The Yellow Wallpaper“ (1892.) sugestivno ulazi u svijet ženske psihe i drskom ironijom razotkriva naličje svijeta u kojem muška dominacija ne dozvoljava ženi da prigrli bilo kakvu ulogu osim one koja joj zadata tvrdom patrijahalnom tradicijom. Pripovijetka, pa tako i naša radijska dramatizacija, pisana je u prvom licu, iz rakursa žene čiju psihičku labilnost suprug, inače liječnik, liječi posvemašnjom izolacijom. Došavši u iznajmljenu i vrlo neobičnu kuću žena sebe spašava pisanjem koje skriva od svih, ali se i opsesivno vezuje za promatranje zidnih tapeta u sobi. Pripovijetka se smatra važnim djelom rane feminističke književnosti zbog ilustracije stavova o fizičkom i psihičkom zdravlju žene u 19. stoljeću, no i danas „Žute tapete“ otkrivamo kao slojevitu literaturu koja oslikava gušenje slobode pojedinca dok traži izlaz za svoje narušeno mentalno zdravlje, te borbu protiv stereotipa. U glavnoj ulozi: Nikolina Prkačin. Režiju potpisuje Hana Veček, dramatizaciju urednica Lada Martinac Kralj; skladatelj: Maro Market. U ostalim ulogama: Dado Ćosić, Petra Svrta, Lidija Penić Grgaš.

1750 grama (prema predstavi Zagrebačkog kazališta mladih Eichmann u Jeruzalemu) / Kazališni koncept (redatelj: Jernej Lorenci) dovodi pred gledatelje osam glumaca koji (u svoje ime) komentiraju suđenje nacističkom zločincu, Adolfu Eichmannu, te dokumente, knjige i filmove koje su, pripremajući se za rad, glumci morali pročitati i gledati da bi se bavili ovim slučajem i temom koja iz njega proizlazi – porijeklom i prirodom zla. Radijski projekt redatelja Petra Vujačića svjedoči o njihovim iskazima zadržavajući dokumentarnost stila, te pretvarajući mikrofon u svjedoka njihovog glumačkog i osobnog nastupa. Minimalnim uplivom glazbe (skladatelj: Davor Rocco) i efekata (ton majstor: Dalibor Piskrec) ovaj audio dokument postaje zahvaljujući svojoj svedenosti izrazito sugestivan i bolan, te potpuno nova struktura i žanr. Mikrofon se pokazuje kao moćno sredstvo bilježenja misli, a još više emocije. Igraju: Katarina Bistrović Darvaš, Dado Ćosić, Frano Mašković, Mia Melcher, Pjer Meničanin, Rakan Rushaidat, Lucija Šerbedžija i Vedran Živolić

H. Barbusse: Pisam supruzi/ Henri Barbusse, na početku rata, 1914 godine, ima reputaciju pisca i urednika, star je 41 godinu i deklarirani pacifist koji ipak odlazi u rat smatrajući da mu je dužnost braniti francusku domovinu. Dok se bori na prvoj liniji ili radi u pozadini, u sanitetu, piše neprestance pisma supruzi, fotografira i piše prozu koju postupno uobličava u romanesknu građu. Smatra da je arhiviranje ratne strahote način borbe protiv svih budućih ratova. No, u svemu tome dolazi i do duboke spoznaje o ljudskoj gluposti koja će vrlo vjerojatno već za dvadesetak godina dovesti do nove svjetske klaonice, te prokazuje nacionalizam kao put koji vodi tome.

Davor Špišić: Žena himna / Životopis Paule von Preradović (1887. – 1951.), austrijske književnice, unuke Petra Preradovića i autorice austrijske himne, dao je povod Davoru Špišiću za pisanje dramskog teksta „Žena himna“ za koji je prošle godine dobio prvu nagradu na natječaju „Marin Držić“. Naime, život Paule Preradović oblikovali su turbulentna povijesna događanja (razdoblje na prijelazu dva stoljeća, raspad Austro Ugarskog carstva, razdoblje dva svjetska rata, nastanak dviju diktatura), pa se i same intencije teksta razvijaju na dvije razine: intimnoj i epskoj. No, Špišić se odlučio za metaforičnu zgusnutost u kojoj znak postaje sve – i lice, i kostim, i rekvizita, i didaskalija, da bi koncentrirao pozornost na povijesni tijek i njegovu neumoljivu snagu koja izaziva oblikovanje velikih karaktera i talenata. Redatelj Petar Vujačić transponirao je „Ženu himnu“ na postavkama koje uključuju maksimalnu uronjenost u medij zvuka i sa svojim suradnicima – ton majstorom Tomislavom Šamecom i skladateljem Davorom Roccom – uronio u aoscijativnu i znakovitu radiofonsku mrežu. Uspješnost postupka podržana je preciznom, nadahnutom igrom glumačkog ansambla. U ulozi Paule Preradović: Karmen Sunčana Lovrić, Iskra Jirska i Katarina Bistrović Darvaš; Helena: Barbara Prpić, Dušan: Darko Milas; Gerda: Mia Krajcar; Irina: Marija Tadić; glas: Tomislav Martić.

Konstantin Levin - drugo glavno lice velikog romana. Priča u čijem životu postoje dvije konstante - uporno propitivanje smisla, te ljubav prema Kiti Ščerbackoj. Uz prvi dio ovog diptiha (u kojem smo pratili Anu kroz razdoblje potpunog rastrojstva koje je odvodi u smrt) ovaj nam drugi dio baziran na liniji Konstantina Levina upotpunjuje uvid u strukturu velikog djela, jer, napomenimo, veliki pisac Levina i Anu Karenjinu neposredno povezuje tek u jednom jedinom susretu. Radijska dramatizacija je strukturirana po slikama između kojih se proteže dulji vremenski period, no sve je povezano Levinovim monolozima i ljubavnim osjećanjem prema Kiti. Redateljica Stephanie Jamnicky s ton majstoricom Lanom Deban potražila je uporište u gradnji realističke zvučne slike koja nas svojom preciznošću odvodi u predjele ruskog sela devetnaestog stoljeća, dok je glazba Mare Marketa, skladana za ovu priliku, nježna i čeznutljiva nadogradnja.

Fjodor Sologub: Mali čovjek / Dramatizacija fantastične pripovijetke ruskog književnika Fjodora Sologuba donosi nam tragikomične zaplete oko Saranina, čovjeka malenog rastom, koji primjenom magičnog napitka želi riješiti svoj problem koji ga ugrožava u braku i u društvu. No, čarolija djeluje u suprotnom smjeru, pa se on, sve manji i manji, upućuje u potragu kako bi spriječio smanjivanje. U duhu ruske fantastike i groteske, upoznajemo lepezu neobičnih likova iz različitih društvenih slojeva, a element magije funkcionira kao prokazatelj osobnih i društvenih problema svakog “malog čovjeka”. Redatelj Mislav Brečič naslovnu ulogu je dodijelio sjajnom Željku Duvnjaku, a ostale uloge Jeleni Miholjević, Svenu Medvešeku, Petru Leventiću, Peri Juričiću, Pjeru Meničaninu, Rakanu Rushaidatu i Denisu Bosaku.

L.N.Tolstoj: OTAC SERGIJE Redatelj: Mislav Brečić; prijevod: Jakša Kušan; dramatizacija: Vedrana Vrhovnik; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Dubravko Robić; urednica: Lada Martinac-Kralj. Glume: Krešimir Mikić, Živko Anočić, Vinko Kraljević, Marija Škaričić, Jelena Miholjević, Milica Manojlović, Tomislav Martić, Olga Pakalović, Biserka Ipša. Premijerno emitirano: 04. 11. 2014. Mladi, bogati, ambiciozni plemić s vojnom karijerom odlučuje ostaviti svjetovni život nakon priznanja svoje zaručnice da je bila ljubavnica cara Nikolaja I. Postaje monah, a radnja prati njegov put u vjeri i iskušenja kroz koja prolazi. Što više traži od sebe čistu duhovnost i posvećenost Bogu iskušenja su veća. U jednoj takovoj borbi s napašću požude, sebi čak odsijeca prst. No, baš mu to donosi slavu, te postaje čudotvorac koji dodirom i molitvom liječi ljude. Neopazice upada u mrežu vlastitog ega kojem godi slava, te zgriješi sa slaboumnom djevojkom ne uspijevajući obuzdati svoju strast. Poslije toga bježi da bi smirenje našao u prosjačkom odijelu i služenju najpotrebitijima. Sam Tolstoj objašnjavao je ovu pripovijetku kao borbu, „ne s požudom, ona je samo epizoda ili prvi stupanj, glavna je borba protiv nečega drugog – protiv ljudske slave“. Pripovijetka je bila dva puta ekranizirana i imala svoju nijemu verziju 1918., te suvremenu 1978. Veliko je pitanje da li u stoljeću u kome su zabava, užici i komocija alfa i omega života zapadne civilizacije, ovakva borba s vlastitim egom može imati odjeka. No, ako bez konzumentskih zanosa ne možemo zamisliti život, možemo li ga zamisliti bez ljudi posvećenih dobru?

"Novela o šahu" posljednje je majstorsko postignuće austrijskog pisca Stefana Zweiga koje je napisao u brazilskom azilu samo nekoliko dana prije nego li je počinio samoubojstvo 1942. godine. Ovo je jedino djelo u kojem Zweig kritički progovara o posljedicama nacizma, a to čini karakterističnim psihološkim pristupom otkrivajući neizvjesnu priču o ludilu, progonu i opsesiji praćenima u igri šaha. Igraju: Dražen Šivak, Frano Mašković, Joško Ševo, Hrvoje Barišić, Marko Cindrić, Dora Polić Vitez, Zoran Gogić, Filip Križan, Luka Stilinović, Silvio Mumelaš Prema prijevodu Branke Grubić dramatizirala i režirala Silva Ćapin; ton majstor: Dalibor Piskrec; glazbeni urednik: Maro Market

Janko Leskovar: U trenutku (prema pripovijetkama "Patnik" i "Bez doma") / Dramatizacija donosi u formi diptiha dvije Leskovarove novele povezujući ih motivom trenutka u kojem je jedno lice (novela "Patnik") spoznalo smisao svog tragičnog života, a drugo lice (novela "Bez doma") promašenost u naizgled uredno posloženom životu. Dramaturški ključ adaptacija nalazi (potpisuje ju urednica) u unutrašnjim glasovima više protagonista, pa režija (Petar Vujačić) to obilato koristi da bi cijeli ugođaj pogurala u intimitet koji obiluje trenucima izobličenja. Dramatizirala i uredila: Lada Martinac Kralj; redatelj: Petar Vujačić; ton majstorica: Katarina Račić; glazbena urednica: Adriana Kramarić. Glume: Dražen Šivak, Rakan Rushaidat, Zoran Čubrilo, Petra Svrtan, Darko Milas, Mia Melcher, Tomislav Martić.

Koraljka Meštrović: Stručnjak za pakiranje / Elegantna i pametna metaforika teksta Koraljke Meštrović, izvorno pisanog za radijski medij, plete se oko neobične a jednostavne priče – slatka podvala prijatelja glavnu junakinju, Maju, navede na promjenu posla u kojem će od svoje glavne osobine, a ta je da majstorski zna razvrstavati, preslagivati, pospremati i pakirati stvari, postane profesionalni stručnjak za pakiranje. Ubrzo, preko stvari Maja počinje ulaziti u tuđe živote shvaćajući lekciju koju je još u djetinjstvu naučila od pokojnog oca, također majstora za pakiranje, a ta je da se u životu ne treba zatrpavati nepotrebnim nego se posvetiti bitnome. No, četrdeseti rođendan na koji Maja zaboravlja, a prijatelji i majka je podsjećaju, otvara pitanje što je to doista bitno u njezinu usamljeničkom životu. U glavnoj ulozi: Irena Tereza Prpić: Redateljica: Stapehanie Jamnicky; ton majstorica: Katarina Barišić; skladatelj: Dubravko Robić; urednica: Lada Martinac Kralj U ostalim ulogama: Franjo Kuhar, Marija Kolb, Alen Šalinović, Ivana Boban, Karmen Sunčana Lovrić i Ivan Vukelić.

Velika korona straha lebdi nad posljednjim dijelom života Winstona Smitha, strah od torture, a potom i strah od slobode. U fokusu je potpun slom pobune, te slom dostojanstva čovjeka koji je mislio da može biti drukčije. Treći dio naše trilogije utopljen je u zvuk koji "1984." sugestivno transponira u suvremenost. Režiju potpisuje Petar Vujačić koji je u ton majstoru, Srđanu Nogiću, i skladatelju, Mari Marketu, našao sumišljenike i partnere u čitanju Orwella kao našeg suvremenika. U glavnoj ulozi: Frano Mašković.

Drugi dio radijske adaptacije jednog od najutjecajnijih romana dvadesetog stoljeća, klasika distopije i političkog romana. U ovom dijelu Winston Smith i Julia njeguju svoj odnos i ljubav kao pobunu protiv bespoštednog i apsurdnog totalitarizma. No, gajiti san o bijegu iz društva zasnovanom na kontroli svih vidova života pokazuje se utopijom. Od 1949. godine kad je roman objavljen doživio je prijevode na šezdeset jezika, milijune primjeraka, ali također i mnogo zabrana.

Radijska adaptacija jednog od najutjecajnijih romana dvadesetog stoljeća, klasika distopije i političkog romana. „1984“ Orwell je smjestio u budućnost kao komentar dva totalitarna režima, staljinističkog i nacističkog, te određenih svjetskih političkih igara, a kojima je svjedočio u vlastitom vremenu. Audio medij pronalazi mogućnost za ovu dramatizaciju (potpisuje je mladi dramaturg Patrik Gregurec) u činjenici da pobuna glavnog junaka, Winstona Smitha (igra ga sjajni Frano Mašković), činovnika u Ministarstvu istine počinje u njegovoj glavi. Smith svjesno radi tzv. misaoni zločin i upušta se u nedozvoljeno razmišljanje koje se pretapa u čin pisanja. U prvom dijelu pratimo njegov unutrašnji glas i razvoj straha da će ga pobuna, kojom se bori za vlastiti identitet, koštati života. No, sugestivna, bogata i uzbudljiva zvučna slika koju su kreirali redatelj Petar Vujačić i ton majstor Srđan Nogić donosi našoj, radijskoj „1984.“ suvremeni odjek, pa postaje zapis o tjeskobi modernog čovjeka izjedanog ideologijom i tehnologijom u službi kontrole pojedinca.

Staricu u Domu posjećuje Djevojka u plavoj haljini. Treba poći na put, na spiralni put, tvrdi Djevojka. Starica se tome ne opire, ali prije toga će zaplesati unatoč čavlima u nozi i svojim laganim kostima, unatoč tome da joj to brane i kći i medicinska sestra. Sukobi koji će se otvoriti, posebno onaj s kćeri, otkrit će tamnu stranu obiteljske drame. Pišući o smrti Vlasta Golub ispisala je duboku obiteljsku dramu u kojoj su patnje zaustavile protok ljubavi, a za ovaj tekst dobila je preporuku žirija natječaja „Marin Držić“. U glavnoj ulozi u svakom trenutku sugestivna, različita, topla, radiofonski maestralna Asja Jovanović. Prati je osjetljivom suigrom Vanda Winter u ulozi Djevojke u plavoj haljini. U ostalim ulogama odlične kreacije napravili su: Dora Polić Vitez kao Kći, Marija Kolb kao medicinska sestra i Alen Šalinović kao Muž. Režiju potpisuje Stephanie Jamnicky.

Oprezno s ambicioznošću, „pouka“ je koju sugerira Fjodor Sologub svojom pripovijetkom „Mali zloduh“ a koja je bila predložak za radijsku dramatizaciju. Jer, profesor je Peredonov (igra ga sjajni Ozren Grabarić) htio napredovati u službi i nastavničko mjesto zamijeniti inspektorskim, pa mu se dogodilo potpuno duševno rastrojstvo koje je njegov prijatelj (nenadmašna interpretacija Krešimira Mikića) platio glavom. Između smijeha i gorčine izuzetna ekipa glumaca slijede O. Grabarića i K. Mikića nadahnutom igrom i osjećajem za žanr: Jelena Miholjević, Sven Medvešek, Damir Poljičak, Tena Nemet Brankov, Mia Krajcar, Sanja Crljen i ostali – u sigurnim rukama redatelja Mislava Brečića i čvrstoj dramatizaciji mlade dramaturginje Dine Vukelić, pripremili su radiodramu koja ostaje u ušima još dugo kad slušanje završi. Ton majstor: Tomislav Šamec; skladatelj: Stanislav Kovačić; urednica: Lada Martinac Kralj

Konstantin Levin - drugo glavno lice velikog romana. Priča u čijem životu postoje dvije konstante - uporno propitivanje smisla, te ljubav prema Kiti Ščerbackoj. Uz prvi dio ovog diptiha (u kojem smo pratili Anu kroz razdoblje potpunog rastrojstva koje je odvodi u smrt) ovaj drugi dio baziran je na liniji Konstantina Levina i upotpunjuje uvid u strukturu velikog djela. Jer, napomenimo, veliki pisac Levina i Anu Karenjinu neposredno povezuje tek u jednom jedinom susretu. Radijska dramatizacija je strukturirana po slikama između kojih se proteže dulji vremenski period, no sve je povezano Levinovim monolozima i ljubavnim osjećanjem prema Kiti. Redateljica Stephanie Jamnicky s ton majstoricom Lanom Deban potražila je uporište u gradnji realističke zvučne slike koja nas svojom preciznošću odvodi u predjele ruskog sela devetnaestog stoljeća, dok je glazba Mare Marketa, skladana za ovu priliku, nježna i čeznutljiva nadogradnja.

Što je prethodilo odluci o samoubojstvu Ane Karenjine? Kako i zašto je tu odluku donijela? Ulomak iz jednog od najvećih romana svjetske književnosti (od 23.eg do 31. poglavlja) dao nam je materijal za radio dramu baziranu na mislima glavne junakinje pred smrt i njezinom iskrzanom sjećanju na sve ono što je tome prethodilo. Psihogram Ane Arkadjevne Karenjine otvara duboke procijepe nastale radi nesigurnosti u ljubav voljenog muškarca, otpora prema malograđanskom poimanju forme i potrage za pozicijom ženske slobode. Totalno rastrojstvo koje joj se događa i odnosi je pod točkove vlaka završava u njezinim mislima bolnom spoznajom da ovakav odlazak iz života također nema smisla. Dramatizirala i uredila Lada Martinac Kralj prema prijevodu Krunoslava Pranjića; redateljica: Stephanie Jamnicky; ton majstorica: Lana Deban; glazbena urednica: Franka Meštrović Glume: Vanda Winter, Tvrtko Jurić, Zoran Čubrilo, Dunja Fajdić, Tomislav Štriga, Biserka Ipša, Nina Erak, Helena Buljan, Ivana Zanjko

U središtu novele Henry Jamesa „Daisy Miller“ (tiskana 1878.) karakter je glavne junakinje, mlade Amerikanka koja osvaja koketnom neposrednošću, razoružavajućom oslobođenošću i upornim odbijanjem da se pokori društvenim stegama i strogo zadanoj ulozi žene koja iz toga proizilazi. U radijskoj dramatizaciji (potpisuje je Branka Žodan, ujedno i prevoditeljica djela) mladi Frederick Winterbourne pripovijeda svoj susret s Daisy koji se zbio u Europi, najprije u Švicarskoj, a potom u Rimu i svoju zanesenost njome. Djevojčina nekonvencionalnost u ophođenju i razmišljanju zaoštrit će odnos uštogljene okoline viših slojeva prema njoj i obitelji, sve dok ne oboli i podlegne od zaraze malarijom. Daisy postaje tako simbol urođene potrebe čovjeka za slobodnim izražavanjem, posebno naglašene u svijetu koji priznaje i pristaje jedino na konvencije. Zanimljivo je spomenuti da je novelu sam pisac prebacio u kazališni medij, a da ju je kao predložak uzeo filmski redatelj Peter Bogdanovich i snimio film (1974.) sa Cybill Sheperd. Redatelj Petar Vujačić ulogu Daisy dodijelio je mladoj Karmen Sunčani Lovrić, a Fredericka igra Domagoj Ivanković. Ton majstor: Dalibor Piskrec.

Iako se popeo na vrh društvene ljestvice, Raphael de Valantin živi potpuno pritajen život da se ne bi izložio opasnosti da nešto poželi. No, kad sretne djevojku iz svoje teške prošlosti shvaća koliko je neprirodno tako živjeti, kako život na taj način nema nikakva smisla. Počinje pokušavati sve ne bi li se oslobodio magične i demonske kože. Lovro Juraga dojmljivo i sugestivno odigrao je Raphaela de Valantina u svim nijansama osobe koja tone u agoniju, a sugestivne glumačke partnere ima u Franji Kuharu koji je slugu Jonathasa donio u strpljivom i prostudiranom tonu, te Karmen Sunčani Lovrić koja igra Paulinu čistom bezazlenošću.

Honore de Balzac: Šagrenska koža (1. dio) Roman iz 1831, kriška „ljudske komedije“, „filozofska priča“, zahvaljujući spretnoj i zavodljivoj mješavini realizma, fantastike i romantike i danas poziva na čitanje, tj. u našem slučaju na – slušanje. Balzac nadahnuto ispisuje slike Pariza i različitih građanskih slojeva početkom 19. stoljeća, plete priču na fantastičnim pretpostavkama, ali i donosi dramu životnog izbora koja je, bez obzira na stoljeće u kojem se događa, dramatična, potresna i misaona. Kritičari tvrde da se i u „Šagrenskoj koži“ osjeća Hoffmanov utjecaj na Balzaca, ali genije realizma i ovaj je roman ispisao svojim stilom i umjetničkim interesima, naravno, sa mnogo kave u sebi, po čemu je također bio poznat .

William M. Thackeray: Sajam taštine – 2. dio - Rebeka / Drugi dio radio dramske adaptacije slavnog Thackereyevog romana smješten je u ratnu 1815 godinu. Engleska vojska nalazi se u Belgiji, u Bruxellesu, i čeka poziv na bojište i konačno suočenje s Napoleonom. S vojskom je stigla i cijela bulumenta bogate pratnje. Život vojničkih časnika i svih onih koji ih prate, pustopašan je, kao da nikad neće biti rata. U trenutku kad stiže poziv na bojište sve se mijenja. Među najsnalažljivijima i najlukavijima ističe se Rebeka Sharp, sad udana za kapetana Crawleya, a koju Thackeray ironično predstavlja za junakinju svojega romana. Rat Rebeka vidi kao još jednu mogućnost za penjanje na društvenoj ljestvici za koju se odavno naoružala svim mogućim alatima. Jedina koja će joj u lice skresati istinu je dobra Amelia. U ulozi šarmantno prefrigane Rebeke – Jelena Miholjević. U ostalim ulogama: Karmen Sunčana Lovrić, Ivan Vukelić, Mladen Vasaray, Frano Mašković, Dražen Bartulić, Zoran Čubrilo, Irena Tereza Prpić, Tvrtko Jurić, Matko Buvač.

Khalil Gibran: Prorok / Najpoznatije djelo sirijsko-libanonskog pjesnika i filozofa, Khalil Gibrana, čiji se utjecaj proširio daleko izvan granica SAD-e gdje je živio i Bliskog istoka odakle je bio rodom. Ova filozofsko-poetska proza u kojoj se, uostalom kao u cijelom Gibranovom djelu, osjeća „ razmišljanje na tromeđi vjerskih tokova – kršćanstva, židovstva i islama, te utjecaj arapskih filozofa“, ima svoj situacijski okvir koji stvara neku vrst dijaloške strukture. Naime, čovjek kojeg svi oslovljavaju Prorokom čeka brod koji će ga odvesti natrag u domovinu. Njegova objava da će napustiti kraj gdje je dugo živio okuplja ljude. Stoji pred gomilom i shvaća da bi im svima htio nešto darovati, nešto ostaviti. Počinje razgovor. Prema prijevodu Ivane Krencer adaptirala Lada Martinac Kralj. U sofisticiranoj režiji Mislava Brečića i nadahnutoj igri Krešimira Mikića slušamo radiodramsku inačicu Proroka. U ostalim ulogama: Senka Bulić, Jasna Bilušić, Pero Juričić, Mladen Vasary, Bojan Navojec, Igor Kovač i Vedran Komerički.

Nastavak priče o atmosferi i načinu rada u Dramskom programu Hrvatskog radija od početka pedesetih do početka osamdesetih. „I ostat će zvuk“ ujedno je i portret brojnih radijskih stvaralaca. Emotivna svjedočenja pred mikrofonom, kao i posjeta prostorima u kojima se nekad radilo, prate i televizijske kamere, pa je dokumentarizam dvostruk: rad radijske ekipe dio je televizijskog dokumentarca, kao i obratno – atmosfera tv-snimanja daje okvir našoj dokumentarnoj radio drami. Sugovornici su Marija Kohn, Ljubica Jović, Božidar Violić, Biserka Vučković, Ladislav Vindakijkevič, Vito Gospodnetić, Mladen Rutić, Darko Tralić, Davor Rocco, Delka Lambaša i Kazimir Klarić, dakle, autori svih profila - pisci, glumci, ton majstori, redatelji i skladatelji - koji su potrebni da bi radio drama nastala.

Iskren, topao dokument koji priča o atmosferi i načinu rada u Dramskom programu Hrvatskog radija od početka pedesetih do početka osamdesetih. „I ostat će zvuk“ ujedno je i portret brojnih radijskih stvaralaca čiji je entuzijazam spajao različite dekade. Ali emotivna svjedočenja pred mikrofonom, kao i posjeta prostorima u kojima se nekad radilo, prate i televizijske kamere, pa je dokumentarizam dvostruk: rad radijske ekipe dio je televizijskog dokumentarca, kao i obratno – atmosfera tv-snimanja daje okvir našoj dokumentarnoj radio drami. Sugovornici su Marija Kohn, Ljubica Jović, Božidar Violić, Biserka Vučković, Ladislav Vindakijkevič, Vito Gospodnetić, Mladen Rutić, Darko Tralić, Davor Rocco, Delka Lambaša i Kazimir Klarić, dakle, stvaratelji svih profila - pisci, glumci, ton majstori, redatelji i skladatelji - koji su potrebni da bi radio drama nastala.

Jerome K. Jerome: Nova utopija / Prema noveli slavnog engleskog humoriste koji se na svoj inteligentni način šali s idejom društvene jednakosti. Sruktura je teksta kombinacija terevenke političke stranke koja zagovara jednakost (a čiji je on simpatizer) s vlastitim snom u kojem ta ideja pervertira u nevjerojatne oblike. Iako su nam danas takvi oblici poznati iz brojnih primjera, uvijek ima smisla ponovno se nasmijati ljudskoj navadi da u krajnostima pronalazi smisao svojih uvjerenja. Dramatizaciju potpisuje Stanislav Habijan, dok je režija povjerana Petru Vujačiću, redatelju i prevoditelju, koji je svojim osjećajem za nonsense i grotesku u ovoj emisiji imao niz nadahnutih uradaka. Adaptator: Stanislav Habjan, redatelj: Petar Vujačić; glazbeni suradnik: Maro Market; ton majstorica: Lana Deban. Glume: Rakan Rushaidat, Natalija Đorđević, Sreten Mokrović, Tomislav Martić, Alen Šalinović

Mark Twain: Apologija ropstva Lweopolda II, kralja Belgije i popratno pismo / Twainov je tekst cinični monolog suludog belgijskog kralja Leopolda II. Kao takav nadahnuo je prevoditelja i redatelja Petra Vujačića, da tom cinizmu pridruži za ovu priliku dopisani tekst. Zadatka se poduhvatio povjesničar Dario Špelić koji Twainovom tekstu kontrapunktira apokrifni dokument - pismo istog kralja svojem rođaku. Zahvaljujući ovoj intervenciji saznajemo priču o nastanku Konga i kako ga je dotična Visost u igri sa europskim silama i, naravno, Amerikancima, uspjela dobiti kao isključivo vlastiti posjed, neku vrst vrta, koji Leopold II može iskorištavati kako hoće. No, Mark Twain i Dario Špelić nisu imali namjeru pokazati nam samo patologiju kolonizatorske ideje, već i posljedice iste, a one su u Kongu pod belgijskim kraljem bile stravične, pune progona, spaljivanja, sakaćenja, ubijanja, pa čak kanibalizma, jednom riječju - genocida. Njegova pak Visost počinje svoj monolog i pisanje pisma zbog strašne "nepravde" koja mu se nanosi, a to je osnivanje komisije i prijetnje haškim sudom zbog zlodjela iza kojih stoji. pisac popratnog pisma: Dario Špelić; redatelj i prevoditelj: Petar Vujačić; ton majstor: Miro Pijaca; glazbena urednica: Adriana Kramarić; urednica: Lada Martinac Kralj Igraju: Tomislav Martić, Pjer Meničanin, Ozren Bilušić

Henri Barbusse na početku Prvog svjetskog rata ima reputaciju pisca i urednika, star je 41 godinu i deklarirani pacifist koji ipak bira odlazak u rat smatrajući da mu je dužnost braniti francusku domovinu. Dok se bori na prvoj liniji ili radi u pozadini, u sanitetu, piše neprestance pisma supruzi, fotografira i piše prozu koju postupno uobličava u romanesknu građu. Smatra da je arhiviranje ratne strahote način borbe protiv svih budućih ratova. No, u svemu tome dolazi i do duboke spoznaje o ljudskoj gluposti koja će vrlo vjerojatno već za „dvadesetak godina“ dovesti do nove svjetske klaonice, te prokazuje nacionalizam kao zlo koje vodi tome. Mono radio drama „Pisma supruzi“ nastala je prema prijevodu Smiljke Guštak objavljenom u knjizi nakladničke kuće Mala zvona. U našu dramaturško-radijsku verziju koju potpisuje urednica Lada Martinac Kralj uključili smo i podatke iz života Barbussea koji dodatno bacaju tragično svjetlo sudbinu intelektualca u turbulentnim i dramatičnim vremenima. U ulozi pisca slušamo Krešimira Mikića, a režiju potpisuje Mislav Brečić koji je zvučnu sliku kreirao u suradnji s ton majstoricom Lanom Deban i skladateljem Stanislavom Kovačićem.

Stefan Zweig : NOVELA O ŠAHU / Na putničkom prekooceanskom brodu koji plovi iz New Yorka prema Buenos Airesu, u vrijeme kad je nacizam već počeo harati Europom, za jednim stolom i oko njega naći će se svjetski prvak u šahu, naftni magnat, austrijski odvjetnik, pripovjedač i nekolicina znatiželjnika. I svi će gledati u ploču koja leži na stolu, onu šahovsku. No ovaj sloj priče ne nosi glavnu temu pripovijetke. Zweig, majstor strukture, tek kad otvori priču u priči (austrijski odvjetnik se ispovijeda pripovjedaču) otkrit će nam jezgro svojega interesa: analizu kobnih posljedica po ljudski intelekt koju može izazvati perfidno gušenje slobode u totalitarnim režimima. I sam žrtva istoga, Zweig će oduzeti sebi život pijući otrov u brazilskom gradu Petropolisu, a „Novela o šahu“ je njegovo posljednje djelo. Silva Ćapin, mlada radijska i filmska redateljica, dramatizacijom ( prema prijevodu Branke Grubić) i redateljskim postupkom punim zvuka i sugestivnog baratanja cjelinom, kreirala je sa suradnicima protočnu i zanimljivu audio igru. U tome je našla odlične suradnike u ton majstoru Daliboru Piskrecu i glazbenom uredniku Mari Marketu, te glumcima Draženu Šivaku, Joški Ševi, Franu Maškoviću i Hrvoju Barišiću. U ostalim ulogama: Marko Cindrić, Dora Polić Vitez, Zoran Gogić, Filip Križan, Silvio Mumelaš i Luka Stilinović.

William M. Thackeray: Sajam taštine(3. dio) – Uspon i posrnuće gospođe Rebeke Crawley / Treći dio serijala prema slavnom romanu Williama Thackeraya prati Rebekin životni luk kojeg napinje njezina nezasitna ambicija da se popne na društvenoj ljestvici. U glavnoj ulozi: Jelena Miholjević. Cijeli serijal redateljski potpisuje Stephanie Jamnicky, glazbena urednica Franka Meštrović i ton majstorica Katarina Račić. Dramatizacije i uređivanje – Lada Martinac Kralj

William M. Thackeray: Sajam taštine – Amelia Sedley – dio prvi / Iako William Makepace Thackeray, jedan od najvećih satiričara 19. Stoljeća, svoj roman ironično zove „romanom bez junaka“, u prvom dijelu dobra i pokorna Amelia Sedley prava je junakinja. Jer, koliko god je neprobitačno i nepopularno biti dobar, njena tiha ljubav i posvećenost hoštaplerskom Georgeu Osborneu u svijetu taština, lukavosti i interesa, treperi kao svjetionik u noći i zaslužuje izdvojenje od drugih lica. Okosnica je priče u ljubavnom odnosu koji se dramatično komplicira zbog sloma burze izazvane turbulentnim događanjima na političkoj, a pokazat će se i povijesnoj, sceni. Redateljica Stephanie Jamnicky glavnu ulogu dodijelila je mladoj Karmen Sunčani Lovrić. Thackereyeve duhovite i lucidne komentare prezentira Mladen Vasary. U ostalim ulogama: Frano Mašković, Dražen Bratulić, Franjo Kuhar i Zoran Čubrilo. Amelijinu tobožnju prijateljicu, Rebeku Sharp, u prvom dijelu igra Tena Nemet Brankov. Dramatizirala i uredila: Lada Martinac Kralj; redateljica: Stephanie Jamnicky; ton majstorica: Katarina Račić; glazbena urednica: Franka Meštrović.

Dubravko Jelačić Bužimski: Nezaboravni razgovori u kavani Corso – Posljednji gost kavane Corso Prošlo je vrijeme u kojem je Vladimir Vuković Vladek oko svojeg stola u kavani Carso okupljao prijatelje i moderirao nezaboravne rasprave. Pisac, dosta godina kasnije, snatri o nekadašnjim druženjima, atmosferi i vremenu, te odlučuje ući u napuštenu kavanu. Tamo zatiče nekoga. Ili nešto? Susret će ga tako oplahnuti da će zaplesati kao Gene Kelly pobjeđujući dosadnu kišu i sve buduće kiše u svojem životu. Glume: Dado Ćosić, Vanda Winter, Dubravko Jelačić Bužimski Redatelj: Petar Vujačić, ton majstor: Tomislav Šeb; skladatelj: Maro Market; urednica: Lada Martinac Kralj

Dubravko Jelačić Bužimski: Nezaboravni razgovori u kavani Corso – Najradosniji performans iz doba komunizma Za stolom Vladimira Vukovića Vladeka, filmskog kritičara, koji u kavani Corso okuplja prijatelje i umjetnike prkoseći sivilu ideologiziranog vremena sedamdesetih i početka osamdesetih, ovaj put razgovara se o opusu velikog Howarda Hawksa. Bit će to odličan otponac za ideju koja se kuha u glavi Velikog Performera. Epizoda serijala posvećena je akciji „Zagreb, volim te“ Tomislava Gotovca iz 1981 godine. Kao i knjiga, tako i naše epizode balansiraju između dokumentarnog i iluzionističkog načela. Dokument nas vraća u vrijeme i podsjeća na konkretne ljude – redatelje, glazbenike i likovnjake, dok mu ono iluzionističko načelo daje nadgradnju i metaforički komentar. Redatelj: Petar Vujačić; ton majstor: Tomislav Šeb; glazbeni urednik: Maro Market; urednica: Lada Martinac Kralj Glume: Dado Ćosić, Sreten Mokrović, Đorđe Jandrić, Željko Šestić, Tomislav Martić, Nenad Cvetko, Rakan Rushaidat, Zoran Gogić, Zlatko Ožbolt, Ranko Zidarić

Maja Ležaić: NEMA VIŠE TAKVIH KAO BENJA KRIK (prema motivima pripovijetki Isaka Babelja) Mlada dramaturginja Maja Ležaić napisala je ponudu za radiofonsku tapiseriju prema pričama iz Odese Babeljeva djetinjstva. Onako kako su u „Pričama iz Odese“ izmiješani vrtgolavi usponi lokalnih kriminalaca, pogromi Židova i neobične ljubavne priče, tako je u ovom dramaturškom sklopu sve navedeno prisutno, no na liniji radnje koja prati mladog Benju Krika koji od pogroma bježi tako što se skriva u grupi bandita. No, Benja uza svu svoju pamet neće moći ostati čistih ruku, niti će moći pobjeći od pogroma koji ga prati kao mӧra. Redatelj Petar Vujačić je sa skladateljem Marom Marketom i ton majstorom Daliborom Piskrecom stvorio uzbudljivu zvučnu sliku koja podrhtava između realiteta i sna, straha i užasa. Redatelj: Petar Vujačić, ton majstor: Dalibor Piskrec; skladatelj: Maro Market; urednica: Lada Martinac Kralj Glume: Rahan Rushaidat, Joško Ševo, Tomislav Martić, Petra Svrtan, Iva Mihalić, Sreten Mokrović, Frano Mašković, Zoran Čubrilo, Vedran Živolić, Lovro Ivanković, Ante Agostini, Dina Jularić

Stefan Zweig : NOVELA O ŠAHU / Na putničkom prekooceanskom brodu koji plovi iz New Yorka prema Buenos Airesu, u vrijeme kad je nacizam već počeo harati Europom, za jednim stolom i oko njega naći će se svjetski prvak u šahu, naftni magnat, austrijski odvjetnik, pripovjedač i nekolicina znatiželjnika. I svi će gledati u ploču koja leži na stolu, onu šahovsku. No ovaj sloj priče ne nosi glavnu temu pripovijetke. Zweig, majstor strukture, tek kad otvori priču u priči (austrijski odvjetnik se ispovijeda pripovjedaču) otkrit će nam jezgro svojega interesa: analizu kobnih posljedica po ljudski intelekt koju može izazvati perfidno gušenje slobode u totalitarnim režimima. I sam žrtva istoga, Zweig će oduzeti sebi život pijući otrov u brazilskom gradu Petropolisu, a „Novela o šahu“ je njegovo posljednje djelo. Silva Ćapin, mlada radijska i filmska redateljica, dramatizacijom ( prema prijevodu Branke Grubić) i redateljskim postupkom punim zvuka i sugestivnog baratanja cjelinom, kreirala je sa suradnicima protočnu i zanimljivu audio igru. U tome je našla odlične suradnike u ton majstoru Daliboru Piskrecu i glazbenom uredniku Mari Marketu, te glumcima Draženu Šivaku, Joški Ševi, Franu Maškoviću i Hrvoju Barišiću. U ostalim ulogama: Marko Cindrić, Dora Polić Vitez, Zoran Gogić, Filip Križan, Silvio Mumelaš i Luka Stilinović.

DUBRAVKO JELAČIĆ BUŽIMSKI: Nezaboravni razgovori u kavani Corso – Kako se rastalio čelik Prema jednoj od priča iz knjige „Nezaboravne priče iz kavane Corso“ posvećenoj, kako sam pisac kaže, „podjednako prostoru kavane i čovjeku koji je u njoj bio redovan gost: filmskom kritičaru i publicistu Vladimiru Vukoviću-Vladeku“. Za Vladekovim Stammtischom ovom prilikom raspravlja se o Ruskoj revoluciji, njenim vođama i njenim žrtvama. Iz duhovito-cinične debate (koju za susjednim stolom prisluškuje dežurni Udbaš) izranja priča o čovjeku, inače bivšem kažnjeniku Golog otoka, koji je sanjao o tome da se pokloni mumificiranom Lenjinu na Crvenom trgu. Kako počinje i završava njegov san poslušajte u prvom dijelu ovog mini serijala. Igraju: Sreten Mokrović (kao Vladek), Dado Ćosić (kao mladi Bužimski), te sam autor – Dubravko Jelačić Bužimski. Ostali: Vili Matula, Rakan Rushaidat, Alen Šalinović, Branko Meničanin i Tomislav Martić Redatelj: Petar Vujačić; ton majstor: Tomislav Šeb, glazbeni urednik: Maro Market; urednica: Lada Martinac Kralj

Imao sam srce - 150. godišnjica rođenja Antuna Gustava Matoša / Forma emisije je novinarski intervju koji vodi Željka Ogresta. U studiju ugošćava samog Matoša (u interpretaciji glumca Dražena Šivaka). Razgovor nam otkriva što sām Matoš misli o bitnim događajima u svojem životu, obitelji i neprijateljima, Parizu i Ujeviću, što misli o nekim društvenim i političkim temama, te naposljetku o samome sebi. Matošev dolazak u studio spoj je fikcije i novinarske forme, hibrid koji sebi može dopustiti Dramski program. Razgovor je protkan ulomcima iz radio igara, najavnicama, poezijom, te Ogrestinom poslovičnom duhovitošću. Tekstove koje Matoš/Šivak izgovora njegove su misli i pogledi objavljeni u istoimenoj knjizi (1955). Intervju su montirale Kristina Kegljen i Lada Martinac Kralj.

Antun Gustav Matoš: Mladi Gustl i Moć savjesti / Radio igra nastala prema prvoj objavljenoj Matoševoj pripovijetci, „Moć savjesti“, 1892, u književnom listu „Vijenac“. Neposredno prije toga mladi se Gustl vratio iz Beča, s neuspješne studentske avanture u kojoj je izgubio državnu stipendiju jer je radije svirao, čitao i lunjao nego studirao veterinu. Pripovijetka je u radiodramskoj formi uokvirena biografskim kontekstom, jednim jutrom u kojem mladi Gustl (igra ga Lovro Juraga) hoda centrom Zagreba s čelom na ramenu i kroz glavu mu prolaze napisane rečenice i sve ono što se događa s pisarem Josom, glavnim licem njegove pripovijetke (igra ga Pjer Meničanin). Redatelj Petar Vujačić sa skladateljem Marom Marketom i ton majstorom Srđanom Nogićem poigrao se majstorski u snu pisara Jose dobivši nadrealno duhovite slike, te ih kontrapunktirao s mirnim monološkim okvirima punima ironijskog podteksta. "Madi Gustl i Moć savjesti" dio je programa kojim nastavljamo u 2023. godini obilježavati 150. godišnjicu Matoševa rođenja.

Katherine Mansfield: USHIT / Što se krije pod brijegom nasmiješenosti, mondenosti, frivolnosti, neobaveznosti, čavrljanja uz piće, druženja uz večeru, druženja bez obveza? Majstorica kratke priče iz razdoblja modernizma, Katherine Mansfield, smjestit će u jednu večer nevjerojatan luk. Glavno lice pripovijetke, Bertha, žena finog ukusa, zanimljivog kruga prijatelja, odana supruga i nježna majka, sunovratit će se iz neobjašnjive ushićenosti u ponor bolne istine. Jedini svjedok ovog pada bit će rascvjetano drvo. Redatelj Mislav Brečić glavnu ulogu dodijelio je Miji Krajcar. U ostalim ulogama: Sven Medvešek, Barbara Prpić, Iskra Jirsak, Damir Poljičak, Adrian Pezdirc, Antonija Stanišić. Prijevod i dramatizacija: Branka Žodan; redatelj: Mislav Brečić, ton majstor: Dalibor Piskrec, skladatelj: Stanislav Kovačić.

Predrag Lucić: Cervantesov trg ili Trg robova Temom slobode kojoj je suprotstavljena sveopća glupost „Cervantesov trg ili Trg robova“ satiričan je i romantičan, duhovit i slojevit, lucidan i ludističan dramski tekst. Preciznim sklopom, metaforičnom nadrealnošću, reljefnim karakterima, umješnim dijalozima i zavodljivim jezičnim kalamburima podsjeća nas na onaj dio prirode Predraga Lucića koji je uvijek i zauvijek pripadao kazalištu i drami. Redatelj Petar Vujačić okupio je ansambl kojega predvode Frano Mašković kao Don Quijote, Rakana Rushaidat kao Meho i Alena Šalinovića kao Sancho. Također igraju i Joško Ševo, Darko Milas, Alma Prica, Pjer Meničanin, Tomislav Martić, Petra Svrtan, Lucija Šerbedžija i drugi. Svoj bitan autorski doprinos dali skladatelj Maro Market i ton majstorica Katarina Račić. Adaptaciju teksta potpisuje urednica Lada Martinac Kralj

Pripovijetka njemačkog noveliste iz razdoblja romantizma E. T. A. Hoffmanna, „Pješčuljak“, zaranja u napuklu psihu mladog čovjeka koji u raljama straha, a kojeg vuče još iz djetinjstva, i nabujale mašte, gubi tlo pod nogama. Dosadašnje adaptacije i bavljenje ovim piscem u našem radiodramskom prostoru uglavnom su pronalazile predloške za psihološke drame s elementima fantastike. Ovaj put adaptacija dramaturginje Dine Vukelić i režija Ive Hamer Srnec, mladih radijskih autorica, ponuđeni Hoffmannov psihogram nadograđuju bogatom glazbenom produkcijom (skladateljica: Linda Uran) i ostvaruju rezultat na granici drame i glazbene drame. Autorstvo ton majstora Tomislava Šameca uvelike je pridonijelo zvukovnoj sugestivnosti i njenoj preciznosti. U glavnoj ulozi mladi, zanimljivi glumac - Lovro Juraga. U ostalim ulogama: Dorotea Ilečić Sever, Slavko Juraga, Antonija Stanišić, Frano Mašković, Dora Dimić Rakar, Željko Duvnjak, Antonio Agostini Prema prijevodu Dubravka Torjanca dramatizirala Dina Vukelić; redateljica: Iva Srnec Hamer; ton majstor: Tomislav Šamec; skladateljica: Linda Uran; urednica: Lada Martinac Kralj

Nives Madunić Barišić: Babuška ili Medeja iz našeg susjedstva / Tamna poetičnost i uznemirujuća dramatičnost „Babuške ili Medeje iz našeg susjedstva“, donijela je drami Nives Madunić Barišić preporuku žirija za nagradu Marin Držić u prošloj godini. Spisateljica motiv Medeje literarno i psihološki uvjerljivo „spušta“ u naše susjedstvo sugerirajući da je tragedija moguća ovdje i sada. Poveznica, koju autorica ispisuje gustim poetskim stilom između ljubavi i vrtloga nasilja, posuta je stereotipnim shvaćanjima o ulozi žene u društvu, obitelji, zajednici i daje ih u usta svima, ne samo muškom svijetu nego još više ženama i to svih generacija. Redatelj Mislav Brečić podijelio je uloge između grupe glumaca koji su se do kraja posvetili ozbiljnim zadacima koje je tekst stavio pred njih. Barbara Prpić kao Medeja osvaja desetinama nijansi hladnog bola, a Rakan Rushaidat, interpretira muškarca koji istovremeno u sebi nosi nasilnika i uplašenog dječaka. U ostalim ulogama nevjerojatno sugestivne: Elizabeta Kukić, Ksenija Marinković, Hrvojka Begović, Snježana Sinovčić Šiškov, Mia Krajcar, Doris Šarić Kukuljica, Sara Stanić i Dora Dimić Rakar, Sam redatelj je sa ton majstorom Srđanom Nogićem i skladateljem Stanislavom Kovačićem kreirao dojmljivu, a uznemirujuću cjelinu koju slušatelj nosi sa sobom dugo nakon slušanja.

Ivana Sajko: željezo, 2170 /Migrantska obitelj putuje u obećani svijet, svijet u kojem, uvjereni su, „ljudi su sretni ili ne postoje“. Putuju dugo i napokon stižu. Traže ključanicu iza čijih vrata će se otvoriti život. Nažalost, nisu računali da je ključ koji su masno platili obična prevara. Hoće li se i obećani svijet pokazati istim takvim? Na što sve treba biti spreman u igri preživljavanja? Ivana Sajko ispisuje tekst u formi iskaza kojeg dodjeljuje najmlađem članu obitelji. Jasno iscrtani simboli osvjetljavaju duboku potresnu i istovremeno tvrdu putanju, tvrdu kao što je migrantska sudbina. Redateljica Stephanie Jamnicky okupila je ekipu glumaca spremnu za izazov koji pruža tekst Ivane Sajko, a to su: Mladen Vujčić, Franjo Kuhar, Antonija Stanišić, Karmen Sunčana Lovrić i Nermina Kreso Kavain.