Još jedan sjajan ludistički dramolet plodne, originalne i nagrađivane dječje spisateljice Ane Đokić Pongrašić. Kako novi naraštaj zmajeva podučiti zmajevskom zanatu, otimanju princeza i slično, pitanje je kojim se muče stari zmajevi. Mladi zmaj, njihov potomak, leži pred televizorom i jede kokice. Ipak, krenut će tražiti princezu jer se gnjavljenje starih zmajeva ne da izdržati. Kraj je priče početak jednog dugog prijateljstva zmaja i djevojčice iz grada, ali i pisanja zmajskog dnevnika. Duhovita i nježna radio-igra za djecu imala je svoj prapočetak u autoričinoj slikovnici, no za radio je dobila radijsku domišljenost u prostoru i dijalogu. Glumili su: Branko Meničanin, Ivan Brkić, Daria Lorenzi, Doris Šarić Kukuljica, Zoran Gogić, Ozren Grabarić, Vid Kralj i Leon Lučev. Režija: Petar Vujačić Tr. 22:29

„Malim Marulićem“ za 2009. godinu nagrađeni tekst poznate književnice za djecu Silvije Šesto , redateljica Jasna Mesarić adaptirala je za radio prenoseći ga u radiofonijski svijet izmišljene lutkarske igre u kojoj potraga za Broćkom postaje potraga za igrom, za emocijama i zajedništvom među lutkama ali i ljudima. Ova poetična i metaforička dramska igra uz živu i duhovitu glazbu Mate Matišića postaje zaigrana vinjeta zvukova u kojemu se riječ, ton i glas pretapaju uvirući i izvirući iz jednoga u drugo. GLUME: Duško Modrinić, Ines Bojanić, Kristijan Potočki, Mirna Medaković, Petar Leventić, Sunčana Zelenika, Alen Šalinović, Nika Mišković, Dražen Bratulić, Pero Juričić Tr. 31:44

„Mrvice iz dnevnog boravka“ roman poznate i popularne književnice Sanje Pilić govori o samo naizgled neobičnoj zagrebačkoj obitelji koja se bori s nestašicom novca, neizvjesnim poslovima, školskim obvezama, hirovitim kućanskim aparatima, sretnim i nesretnim ljubavima te znatiželjnim susjedima kao i brojne hrvatske obitelji. Jednoga dana robot kojega je napravio dječak Janko oživljava i postaje novi član ove obitelji. Janko počinje pisati kolumnu za Modru lastu, a otac Đozo postaje ljubomoran. Mrvice svakodnevnoga života, nezadovoljstva, humorne situacije i dječje zgode i nezgode protkane vječnim pitanje ljubavi i njezine životne važnosti daju šarm ovom tekstu. Uz profesionalne glumce u radioigri nastaloj prema romanu glume i djeca iz glumačkog studija ZeKaeMa pod vodstvom Ines Škuflić Horvat. Redateljica. Stephanie Jamnicky PREMIJERA: 10.lipnja 2012. ULOGE: Katarina Bistrović Darvaš, Franjo Kuhar,Tomislav Krstanović, Amanda Prenkaj, Bruno Car, Borna Ćosić i Nina Kosanović Tr: 38:43

Jedna u nizu radio-igri za djecu koju nam je nedavno preminula spisateljica za djecu, klasik hrvatske dječje književnosti, Sunčana Škrinjarić, ostavila u naslijeđe. Tijekom niza godina bila je plodan i stalan suradnik dramskog programa našeg radija, a naravno ponajviše emisije Radio-igra za djecu. U ovom duhovitom, iz rakursa dječjeg svijeta i njegovih problema, napisanom dramoletu, djevojčica Marijana će svoj problem s debljinom riješiti na vrlo čudan način – odlaskom u nebeske visine gdje će susresti vjetrove za koje je ona jednostavno – premršava. Igru je režirala 1992. godine Biserka Vučković. Režija: Biserka Vučković Glumili su: Vedrana Likan, Vlado Kovačić, Branka Cvitković, Špiro Guberina, Sven Medvešek i Đurđa Ivezić Tr. 28:46

Tr. 31:14 Hoće li odnosi među susjedima napokon postati – ljudski, sadržaj je posljednje epizode serijala „Ne daj se, Floki“. Dolazak na selo kod Jurinog djeda i bake, druženje sa životinjama i prirodom pomaže nervoznim građanima da se opuste i porazgovaraju napokon kao ljudi. U ovakvom raspletu čak ni pas lutalica, pametni Floki, nema što za dodati, a nama ostaje da razmislimo o onoj rečenici koju djed kaže svom unuku: „Životinje bolje razumiju jedni druge nego čovjek ponekada samoga sebe.“ Ovaj serijal tako je svoj put kojeg je počeo osamdesetih na televiziji još jednom prešao, ovaj put na radijskim valovima u jednom drugom vremenu koje čini se u nekim bitnim stvarima i nije tako drukčije od onoga prije više od dvadeset godina. Režija: Stephanie Jamnicky Glumili su: Dražen Bratulić, Veno Parašilovac, Ana Marija Bokor, Goran Malus, Franjo Đimi Jurčec, Frano Mašković, Mladen Vasary, Biserka Ipša, Tvrtko Jurić, Slavica Jukić, Slavko Juraga i Natalija Đorđević.

Tr. 25:40 Pisac Kazimir Klarić u trećem nastavku serijala „Ne daj se, Floki“ lucidno „vrti“ opozicije „ljudsko – životinjsko“ i „grad – selo“, a za to mu i u ovom nastavku fabulativnu osnovu daju susjedi iz jedne nove zgrade novog zagrebačkog naselja. Tužba penzića Franceka sve susjede dovlači na sud gdje se odnosi kvare i postaju – životinjski. Istovremeno na ulici i dalje živi pametni pas lutalica Floki koji se nada da će dječak Jura postati njegov budući gospodar. U tome će mu indirektno pomoći dolazak djeda sa sela i roktajući teret kojeg je dopremio u vreći, to jest jedan dobro uhranjeni pajcek. Režija: Stephanie Jamnicky Glumili su: Dražen Bratulić, Veno Parašilovac, Ana Marija Bokor, Goran Malus, Franjo Đimi Jurčec, Frano Mašković, Mladen Vasary, Biserka Ipša, Tvrtko Jurić, Slavko Juraga i Natalija Đorđević.

Tr. 27:11 Druga epizoda Klarićeva serijala „Ne daj se, Floki“, adaptiranog za današnje suvremene prilike, zaoštrava odnose na osnovu sumnjičenja susjeda Franje da obitelj malog Jure u kupaonici drži – pajceka. Na kraju će istinska glad susjeda pjesnika pomoći da se zauzda Franjino patološko osjećanje ugroženosti. U dobrom Klarićevu stilu komika mikrozajednice postaje suvremena farsa o novokomponiranoj urbanizaciji. Režija: Darko Tralić Glumili su: Biserka Ipša, Božidarka Frajt, Goran Grgić, Mladen Vasary, Nina Erak Svrtan, Pero Juričić, Slavica Jukić, Tomislav Martić, Veno Parašilovac, Zvonimir Zoričić, željko Duvnjak.

Klarićev serijal „Ne daj se, Floki“ u režiji Zorana Tadića (a nedavno repriziran na HRT-u) sigurno je jedan od najboljih uradaka u dramskom televizijskom programu namijenjenom djeci i njihovim roditeljima, te svekolikoj rodbini. Ovaj put nam „Floki“ dolazi u naše vrijeme, znači novo stoljeće, novo društveno uređenje i novu državu. No, opozicije grad-selo, životinje-ljudi, odrasli-djeca na kojima Klarić gradi kalambure i metafore i danas fantastično funkcioniraju. Duhoviti dijalozi, sočni karakteri, smiješni obrati, vjerujemo, i u ovoj radijskoj i suvremenoj obradi polučit će simpatije. Režija: Darko Tralić Glumili su: Biserka Ipša, Božidarka Frajt, Goran Grgić, Mladen Vasary, Nina Erak Svrtan, Siniša popović, Tomislav Martić, Veno Parašilovac, Zvonimir Zoričić, željko Duvnjak. Tr. 24:31

Treći nastavak priče o maloj vili Narvi koja svojom znatiželjom i željom da pomogne ljudima uvijek dovodi Vilinski svijet u opasnost ovoga puta nas seli u novi čudesni svijet . Dva lopova slučajno prelaze granice svjetova ali ovoga puta ne unose nemir nego donose neko neobično smirenje i pomirbu te zaslužuju biti vraćeni u svijet ljudi jer su bili dobri. ; glazbeni urednik: F. Meštrović ; ton majstor: M. Pijaca ; urednica: Nives Madunić Barišić; glume: A. Stanišić, E.Kišević, M. Prga, T. Jurić, F. Mašković, , A. Prica, A. Franić i K. Potočki. Redateljica: Stephanie Jamnicky Tr. 43:06 Premijerno emitirano: 18.09.2016

Na povratku iz svijeta ljudi mala vila Narvi i čarobnjak Kirun u vilinski su svijet zabunom povukli i dva ljudska bića i to ni manje ni više nego dva lopova. ; glazbeni urednik: Maro Market; ton majstor: Miro Pijaca;urednica: Nives Madunić Barišić; glume: A. Stanišić, E.Kišević, V. Winter, T. Jurić, S.Juraga, A. Prica, A. Franić i Petar Leventić Fantastična radioigra „Sumrak na vilinskim poljanama“ oživljava čaroban svijet vila i viljenjaka, jednoroga i čudesnih bića, čarobnih zdenaca i tajnih prolaza između svjetova. Mala vila Narvi, čarobnjak Kirun, vilinska kraljica, patuljci, nimfe i druga čudesna bića ispripovijedat će nam napetu priču o svijetu koji možda i nije toliko drugačiji od našega. Redateljica: Stephanie Jamnicky Tr:40:00 Premijerno emitirano : 22.03.2015.

Postoji li doista vilinsko kraljevstvo i jesu li vislinske suze doista čarobni dragulji? Što bi se dogodilo kada bi vile pokušale popraviti naš svijet ? Bi li to narušilo ravnotežu između svjetova? Fantastična radioigra „Svjetlo vilinskih poljana“ oživljava čaroban svijet vila i viljenjaka, jednoroga i čudesnih bića, čarobnih zdenaca i tajnih prolaza između svjetova. Mala vila Narvi otvara davno zaboravljeni prolaz između vilinskog i našeg svijeta. Promatrajući nesretnog mladića Filipa odlučuje mu pomoći i dolazi u naš svijet. Njezine plemenite nakane ipak nisu jednako dobro dočekane. Mladić ne želi pomoć, a istovremeno lopovi iz mračnoga svijeta pokušavaju ukrasti dragulje koji imaju čarobne moći. Jednorog želi zatvoriti prolaze među svjetovima, a vilinska kraljica odlučuje spasiti vilinski svijet po svaku cijenu. Iznimno napeta, bogata zvukom , glumački precizna i dirljiva ova radioigra vrlo je moderna i atraktivna. glazbeni urednik: Žarko Joksimović; ton majstor: Miro Pijaca;urednica: Nives Madunić Barišić; glume: A. Stanišić, E.Kišević, M.Klobučar, T. Jurić, S.Juraga, A. Prica, R.Radolović, A. Franić Redateljica: Stephanie Jamnicky ; Tr: 38:46 Premijera: 19.04.2013.

ZA DJECU OD 7 GODINA NA DALJE Franovi mama i tata upoznali su se u Americi u botaničkom vrtu. Njegov tata je Indijanac. Kada pođu na piknik mama , koja ima običaj mjesečariti, odluta tijekom noći i probudi se na visokom javoru. Tata Indijanac premda pravi pravcati Indijanac ima nekoliko kilograma viška i teško mu se uspinjati uz drvo koje pri tome govori, meškolji se i protivi . Ova vesela i neobična radioigra za djecu nasmijat će slušatelje neobičnim obratima, jezikom i karakterima. Redatelj: Mislav Brečić, tonmajstor: Srđan Nogić, skladatelj: Stanislav Kovačić, glume: Živko Anočić, Sven Medvešek, Jelena Miholjević, Franko Mašković, Krešimir Mikić, Mladen Vasary Premijerno izvedeno: 21.05. 2017. Tr. 38:21

Radioigra nastala prema japanskoj narodnoj priči Dva vrapca Petar i Toma, ukrcaju se na avion i odlaze u Japan ne bi li uživali u prazniku cvjetanja trešnjina cvijeta. Toma, želi pronaći starca zbog kojega je usahlo trešnjino drvo u carevu vrtu ipak procvalo. Na svome putovanju vrapci nailaze na broje prepreke : od jezičnih barijera do kulturoloških različitosti, a zajedno s njima i mladi slušatelji upoznaju Japan i njegove osnovne običaje. Duhovita i razigrana ova se radioigra po malo bavi i stereotipima i iznevjerenim očekivanjima, a blagom edukativnošću ipak nije zagušila osnovnu radiofonsku razigranost. Redatelj: Darko Tralić, tonmajstor: Srđan Nogić, glazbeni urednik: Žarko Joksimović. Glume: Vanda Winter, Srđana Šimunović i Mladen Vasary Premijerno emitirano 19.10. 2012. Trajanje: 33:04

Tko su staklena djeca? Što je Aspergerov sindrom? Jesmo li doista svjesni svojih postupaka? Učimo li našu djecu kako da se odnose prema osobama s posebnim potrebama ili nam je važnije da znaju matematiku i kemiju? Zašto jedan dječak stoji usred raskrižja i ne želi se pomaknuti? Zašto su roditelji pisali ravnateljici škole i tražili da ga se makne iz rareda? Ometa li on doista normalan razvoj druge djece ili bi svi oni trebali naučiti važnu životnu ekciju upravo iz druženja s nji? Pitanjasu ovo koja hrabro postavlja tekst Petre Cicvarić, a za radio ga je adaptirala urednica Nives Madunić Barišić. Režija Dražen Krešić, skladatelj: Stanislav Kovačić, adaptacija Nives Madunić Barišić, ton majstorica: Katarina Račić Glumili su: Mia Krajcar, Mateo Videk, Jelena Miholjević, Goran Grgić, Franjo Dijak, Sven Medvešek, Dunja Gajdić, Toma Medvešek i Tin Rožman.

Ostati prvi puta sam kod kuće veliko je iskustvo za svako dijete. Premda se možda junače djeci je to iskustvo uvelike nelagodno zato najčešće to izbjegavaju. Svaki zvuk u njihovu domu, svaki tamniji ut, šuškanje na hodniku, lupkanje pred vratima, uzvici na ulici ....sve su to zakovi za opasnost koji stvaraju strašnu nelagodu kod djeteta nenavikloga na samoću. Priča o pjetliću koji se bojao da će ga napasti lisac dok nejgov prijatelj i čuvar mačak odlazi u nabavku hrane poznata je u razičitim oblicimau mnogim zemljama, a brojni autori su je iskoristili za nastanak novih djela. Ova ajnovija radijska adaptacija ove priče naduhovit način govori o strahu , o obećanjima i o hrabrosti koaj je potrebnada bi se strah prevladao, ali i o lukavstvu i odanosti. Redateljica: Silva Ćapin , dramatizacija: Nives Madunić Barišić, glazbeni dramaturg: Franka Meštrović, ton majstorica: Marija Pečnik Kvesić Glumili su: Jadran Grubišić, Boris Barukčić i Dražen Bratulić Premijera 29.10.2023. Tr. 28:38

Bio jednom jedan kraljević koji je volio ljude, znatiželjno promatrao svijet i nijese boja svojega oca kralja. Svi drugi u tomu kraljevstvu strepili su zbog kraljeve samovolje. Jednoga dana jedan je stara s poda pokupio trulu jabuku i zbog toga umalo izgubio glavu. Jabuka je pripadala kralju. Kraljeviću je dobrota kao u svakoj bajci donijela sreću, a prevrtljivi, lažljivi sluga koji je pokušao iskoristiti situaciju za osobnu korist na kraju je nagrađen onako kako i budu svi nevaljalci. Ova narodna bajka u novom suvremenom ruhu sigurno će zabaviti i nasmijati sve uzrate slušatelja. Dramatizacija Nives Madunić Barišić, režija Hana Veček, ton majstorica Katarina Račić, glazbeni urednik: Maro Market Glumili su: Tin Rožman, Nikolina Prkačin, Zoran Čubrilo, Živko Anočić, Vid Ćosić i Barbara Prpić Premijera: 10.9.2023. Tr. 26:06.

Frida Kahlo poznata je meksička slikarica, a u djetinjstvu je preboljela dječju paralizu. Premda drasla u obitlji koja je podržavala njezinu umjetničku stranu bila je usamljeno dijete. Kako se nosila s izazovima odrastanja kao „različita“ na vrlo inspirativan način govori tekst kojega je za kazalište napisala jelena Kovačić. Adaptaciju za radio potpisuje redateljica Hana Veček, a u glavnoj ulozi je Amanda Prenkaj. Režija adaptacija: Hana Veček, on majstor: Tomislav Šamec, glazbena dramaturginja: Adriana Kramarić, Skladatelj: Luka Kunčević, glumili su: Amanda Prenkaj, Domagoj Ivanković , Zrinka Kušević, Luka Knez, Nikolina Prkačin i Ugo Korani.

Filip Peruzović Najljepši zvuk na svijetu Ovoj igrano dokumentarnoj emisiji namijenjenoj djeci autor Filip Pruzović uz ton majstora Tomislava Šameca i glazbenog drmaturga i skladatelja Maru Marketa kreće u potragu za zvukovima. Djevojčica Flora jednogase jutra probudila s neodređenim sjećanjem na vrlo lijep zvuk kojega ne uspjeva ponviti . U potrazi za tim zvukom šeće gradom te dolazi na Hrvaski radio gdje u našem studiju i uz pomoć majstora koji se bave zvukom i glazbom pokušavareproducirati ono što je riječima teško opisivo. Ima l i vzuk boju, toplinu i izgled i kako ga uopće opisati pitanje je kojim se bavi ova emisija snimana na terenu , u gradu, u sglazbenom studiju Mare Marketa te u studiju i na hodnicima Hrvatske radio televizije. Sudjeluju Flora Bokić, Petra Bokić, Filip Peruzović, Maro Market i Tomislav Šamec. Tr. 23:43

Dramatizacija vijerno slijedi pripovijest Ivane Brlić Mažuranić o divu i maloj vili Kosjenki koji su spasili djecu od poplave koja je potopila selo u kojemu su živjeli vrlo obijesni i nevaljali ljudi. Osobitost ove snimke je i nastup Franje Dijaka i Enesa Vejzovića, danas poznatih glumaca, a tada tek polaznika Dramskog studija Učilišta ZeKaeM. Dramatizacija: Sanja Lovrenčić, redatelj: Ladislav Vindakijevič, skladatelj: Davor Rocco, tonmajstori: Anka Savić i Zoran Sajko, glume: Alma Prica, Rajko Bundalo, Dubravko Sidor, Franjo Dijak, Zorana Braić, Vedrana Likan, Enes Vejzović i Tihomir Mak. Premijerno emitirano: 30. lipnja 1991. Tr. 35:40

U nastavku – peti, šesti i sedmi dan putovanja hrabrog, malog šegrta.(Prvi dio prepričan, na početku emisije, glasom dramatizatora Ljube Pauzina). Priča u ovom dijelu postaje trilerski napeta. Hlapić i Gita slučajno saznaju za plan crnog čovjeka. Hlapić odlučuje o tome obavijestiti dječaka Marka i njegovu mamu. Gita se ne želi odvojiti od Hlapića. U mrklini noći djeca kreću u svoj hrabri pothvat. Scene drugog dijela “Zgoda” su filmski realistične, a “nose” ih mali glumci, djeca Stjepan Martinović-Mikić i Maja Rožman. U ulozi majstora Mrkonje koji će napokon pokazati svoje dobro i nježno lice: Vanja Drach, majstorica: Dubravka Miletić, a naratorica – Marina Nemet. Režija: Biserlka Vučković, skladatelj Dinko Appelt, dramatizacija Ljubo Pauzin, tonmajstor Delka Milanov, glazbena urednica Adrina Kramarić, glumili su: Stjepan Martinčević Mikić, Mja Rožman, Marina Nemet, Vanja Drach, Dubravka Miletić, Slavica Jukić, Vladimir Kovačić, Pero Juričić, Davor Svedružić, Franjo Dijak, Robert Ugrina, Sven Šestak i Goran Malus. Premijerno emitirano: 08.02.1998. Tr. 38:00

Malen kao lakat, veseo kao ptica! Šegrt Hlapić se i danas dokazuje kao dječji junak naših dana. Međutim radijska verzija evergrina Ivane Brlić-Mažuranić do u tančine prati roman kako u strukturi tako i u činjenici da je glavni junak, mali šegrt, dijete! Da bi ove zadatosti ispratio Ljubo Pauzin (pjesnik, pisac za djecu i urednik dokumentarne radio-drame na HR-u) dramatizira roman u dva dijela. Također zadržava naratora komentirajući ga kao samu spisateljicu (u ulozi Ivane Brlić-Mažuranić glumica Marina Nemet). Preplićući narativno i dramsko Pauzin prati sve dane u kojima Hlapić stječe vrlo važna iskustva i radi samo za cjelinu neophodna sažimanja. Režija je povjerena majstoru dječje radio-igre, doajenu Dramskog programa HR, Biserki Vučković koja je neke od svojih najboljih uradaka napravila baš u ovom žanru imajući sluha i strpljenja glavne uloge povjeravati djeci. Režija: Biserlka Vučković, skladatelj Dinko Appelt, dramatizacija Ljubo Pauzin, tonmajstor Delka Milanov, glazbena urednica Adrina Kramarić, glumili su: Stjepan Martinčević Mikić, Mja Rožman, Marina Nemet, Vanja Drach, Dubravka Miletić, Slavica Jukić, Vladimir Kovačić, Pero Juričić, Davor Svedružić, Franjo Dijak, Robert Ugrina, Sven Šestak i Goran Malus. Premijerno emitirano: 01..02.1998. Tr. 30:54

Zašto se ljudi ne smiju u svojim kućama? Zašto po smijeh dolaze u cirkus? Sve dok ljudi ne postanu sretni bijeli će klaun hodati svijetom s plavom suzom na obrazu. Poetičan roman o dječaku koji ne vidi boje i slijepom starcu koji ga uči kako postavljati pitanja za radio je iznimno suptilno dramatizirao Saša Drach. Polaganim ritmom, naglašeno emocionalno, s duhovitim pasažima o snovima u kojima divlji zmaj otima princeze redateljica Biserka Vučković iskusno je isprela ovu poetičnu priču o svijetu u kojemu živimo. Redateljica: Biserka Vučković, tonmajstor: Delka Milanov, glazbeni urednik: Adriana Kramarić, dramatizacija: Saša Drach, glume: Marko Čopor, Adam Vedernjak, Kristijan Ugrina i dr. Premijerno emitirano: 30.10.1994. Tr. 39:20

Jedna bilježnica s neobičnim krugovima nalik šifriranom pismu, pobudit će pažnju djevojčice i njezine majke, a otkrića će baciti posve novo svjetlo na život jedne nepismene žene. Poetičan igrokaz o umjetosti koja prelazi sve prepreke i mora pronaći način da se ostvari ovoga put udružio je i dvije autorice Selmu Parisi koja je napisala igrokaz te pjesnikinju Dortu Jagić koja je napisala stihove za ovaj igrokaz. Redateljica : Silva Ćapin Igrali su: Sara Parisi, Elizabeta Kukić i Lucija Šerbedžija. Glazbena dramaturginja: Franka Meštrović Tonmajstorica: Katarina Račić

Lemuel Gulliver, brodski liječnik, sva je svoja putovanja zapisao kao neku vrst memoarske građe. Zapisujući ih i naknadno razmišljajući o njima shvatio je da je cijeli život u potrazi za idealnim društvom, zemljom u čiji je sistem utkano načelo harmonije razuma, emocije i duhovnosti. I doista, na samom kraju svoje moreplovačke karijere, Gulliver pronalazi zemlju koju smatra idealnom u smislu društvena uređenja. U njoj vladaju konji i baš oni pronalaze ravnotežu između moći, razumnosti i suosjećajnosti, za razliku od klase i vrste kojom vladaju - yahooa koja je ustvari nekakva replika ljudske vrste. Tako Gulliver po prvi puta nalazi zemlju koju osjeća kao dom, ali i iz kojeg mora otići. Beznadnost kraja vjerojatno oslikava autobiografsko osjećanje samoga pisca koji nije mogao biti samo literat već i angažirani intelektualac svoga vremena i zato je cijeli život bio razapet između prokazivanja neistine i njegove literarne obrade. Režija: Ranka Mesarić, dramatizacija: Ana Đokić Pongrašić, tonmajstor: Nedjeljka Lambaša Milanov, glazbeni dramaturg: Davor Rocco Glumili su: Daria Lorenci , Franjo Dijak, Lela Margitić, Leon Lučev, Marko Torjanac, Rakan Rushaidat, Slavica Knežević, Slavko Juraga, Sreten Mokrović i Tvrtko Jurić. Premijerno emitirano: 22.03.2004. Tr. 32:15

Ove i slijedeće nedjelje nastavljamo s emitiranjem radioigara nastalih na osnovi "Gulliverovih putovanja". U trećem putovanju brodski liječnik Lemul Gulliver se zatiče na letećem otoku, u svijetu u kojem je vrhovno načelo vjera u umne sposobnosti i znanje. Swift se ruga ovoj ograničenosti na šarmantan i duhovit način postavljajući pitanje koje nam se čini i danas aktualno – ako povjerujemo toliko u moć intelekta hoće li ostati mjesta za ljubav i suosjećanje. Režija: Ranka Mesarić, dramatizacija: Ana Đokić Pongrašić, ton majstorica: Nedjeljka Lambaša Milanov, glazbeni dramaturg: Davor Rocco, glumili su Franjo Dijak, Lela Margitić, Leon Lučev, Marko Torjanac, Rakan Rushaidat, Slavica Knežević, Slavko Juraga, Sreten Mokrović i Tvrtko Jurić. PREMIJERNO EMITIRANO: 21.03.2004. Tr. 31:30

"Gulliver među divovima" drugo je putovanje znamenite knjige engleskog književnika-satiričara iz osamnaestog stoljeća Jonathana Swifta. Kao u zrcalu, Gulliverova sudbina se obrće kad dođe među gorostase. Slavni moreplovac u ovoj zemlji postaje patuljak koji zabavlja gomile gorostasa kao kakva rijetka i smiješna vrsta, a od maltretiranja ga spašava ljubav divovske djevojčice. I ovu dramatizaciju potpisuje Ana Đokić Pongrašić stavljajući naglasak na priči i događanju iz kojeg onda proizlaze poante i Swiftova razmišljanja o društvu i njegovom uređenju, o moći i moralu, samilosti i nasilju. U glavnoj ulozi i dalje – Sreten Mokrović. Režija: Vedrana Vrhovnik , dramatizacija: Ana Đokić Pongrašić, glazbeni dramaturg: Maja Žarković, tonmajstor: Anka Savić, glumili su: Ingeborg Appelt, Branka Cvitković, Hrvoje Zalar, Slavica Knežević, Srđana Šimunović, Sreten Mokrović, Sven Šestak, Pia Šmalcelj, Tvrtko Jurić, Žarko Savić i Željko Duvnjak. Datum premijere:19.10.2003.. Tr. 36:31

Radio-igra koju ćemo čuti prvi je dio serijala "Gulliverova putovanja" nastao po istoimenoj knjizi Jonathana Swifta, engleskog književnika iz osamnaestog stoljeća, romanopisca, satirika, pamfletista i pjesnika. Ovo čuveno i po mnogo čemu jedinstveno djelo predstavljamo mladim slušateljima s naglaskom na njegovoj fantastičnoj strani, ali i ne ublažavajući onu satiričku stranu radi koje je, uostalom, i nastalo. Riječ je zapravo o putovanjima brodskog liječnika Lemuela Gullivera po nepoznatim i dalekim krajevima, a u dubljem sloju satiri na cjelokupnu ljudsku narav, a posebno na vječite poroke sudova, stranaka, vlada i državnika. Ove nedjelje Gullivera ćemo ispratiti u čudesnu zemlju Liliput, a slijedeće u zemlju divova. Ovim serijalom između ostalog želimo napraviti posvetu cijeloj knjizi koja se posve neopravdano počela svoditi samo na njezino prvo poglavlje – Putovanje u Liliput. U preciznoj režiji Vedrane Vrhovnik glavne uloge dodijeljene su Sretenu Mokroviću, Pjeru Meničaninu, Hrvoju Zalaru i Borisu Miholjeviću. Režija: VEDRANA VRHOVNIK , dramatizacija: Ana Đokić Pongrašić, glazbeni dramaturg: Maja Žarković, tonmajstor: Anka Savić, glumili su Boris Miholjević, Hrvoje Zalar, Pjer Meničanin, Slavica Knežević, Sreten Mokrović, Sven Šestak, Tvrtko Jurić i Željko Duvnjak. Datum premijere: 12.10.2003. Tr. 35:51

Na kraju putovanja doktor Dollitle postat će kralj Indijanaca , usidriti plutajući otok i naučiti jezik školjaka. U trećemu dijelu Putovanja doktora Dolittlea doktor će konačno upoznati drugog slavnog prirodoslovca Indijanca Dugu strijelu. Uz njegovu pomoć započet će i s učenjem jezika školjaka, a u staklenom oklopu divovskog puža krenut će na put kući. Redatelj : Dario Harjaček, dramatizacija: Nives Madunić Barišić, tonmajstor: Tomislav Šamec, skladatelj: Damir Šimunović, glazbeni dramaturg: Maro Market, prijevod: Marina Leustek, glumili su: Ozren Grabarić, Sven Medvešek, Toma Medvešek, Mirela Brekalo Popović, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Mateo Videk, Jelena Miholjević, Filip Detelić, Ivan Pašalić, Frano Mašković. Tr. 32:50 Premijerno emitirano: 08.05.2022.

U pokušaju da nauči jezik školjaka doktor Dolittle sudjelovat će u borbi s bikovima, bježati pred ljutitom gomilom te preživjeti brodolom. Drugi nastavak Putovanja doktora Dolittlea započinje otkrivanjem slijepoga putnika na brodu. Uz vijerne doktorove suputnike psa Đipa, papigu Polineziju, arfičkog princa Bumpa, majmuna ČI-Čija na putu prema plutajućem otoku pridružio im se i Gurnime-povuciga. Redatelj : Dario Harjaček, dramatizacija: Nives Madunić Barišić, tonmajstor: Tomislav Šamec, skladatelj: Damir Šimunović, glazbeni dramaturg: Maro Market, prijevod: Marina Leustek, glumili su: Ozren Grabarić, Sven Medvešek, Toma Medvešek, Mirela Brekalo Popović, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Mateo Videk, Jelena Miholjević, Filip Detelić, Ivan Pašalić, Mladen Vasary, Domagoj Janković. Premijerno emitirano: 01.05.2022. Trajanje:26:02

Doktor koji govori jezik životinja ovoga puta spasti će prijatelja lažno optuženog ni manje ni više nego za ubojstvo. U tomu će mu pomoći svjedočenje prijateljeva psa. Hugh Lofting započeo je pripovijest o neobičnom doktoru Dolittleu koji može razgovarati sa životinjama i putuje po svijetu i prolazeći kroz najnevjerojatnije avanture pišući pisma s ratišta vlastitoj djeci. Priče je i ilustirao. Radioigra u tri dijela ovoga puta prati doktorovo putovanje tijekom kojega želi naučiti jezik školjkaša ne bi li saznao nešto više o povijesti svijeta. U prvom dijelu osim priprema za putovanje doktor psu Bobu da sjvedočeći na sudu spasi život svojemu gospodaru. Redatelj : Dario Harjaček, dramatizacija: Nives Madunić Barišić, prijevod: Marina Leustek, tonmajstor: Tomislav Šamec, skladatelj: Damir Šimunović, glazbeni damaturg: Maro Market, glumili su: Ozren Grabarić, Sven Medvešek, Toma Medvešek, Mirela Brekalo Popović, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Mateo Videk, Jelena Miholjević, Filip Detelić, Ivan Pašalić. Premijera: 24:04. 2022. Trajanje: 34:02

Napisana 1915. ova Nazorova poema jedno je od najuzbudljivijih djela hrvatske književnosti za djecu i mlade.Tamna u svojoj temi nesloge koja guši svaki plemeniti napor, a opet zahtjevna u formi (rimovani dvanaesterac) bila je intrigantan zadatak za adaptiranje u radijski medij. Redatelj Petar Vujačić se s timom vrsnih suradnika i glumaca poduhvatio zadatka koji prelazi okvire uobičajenog repertoarnog zadatka i sačinio emisiju posebnog literarnog i radiofonskog ugođaja. Režija: Petar Vujačić , radio-prilagodba: Lada Martinac-Kralj, tonmajstor: Miroslav Pijaca, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić, glumili su: Branko Meničanin, Franjo Dijak, Zoran Gogić, Ozren Grabarić, Jelana Hadžimanev, Hrvoje Ivkošić, Ivo Rogulja, Nikša Marinović, Dora Polić, Krunoslav Šarić, Vlatko Dulić. Tr. 44:03 Premijerno emitirano: 11.02.2007.

Bajka o vilama i slabvenskim božanstvima ispripovijedana suvrmenim jezikom i u maniri razigranoga crtića . Autorica je mlada drmaturginja i dramtičarka kojoj je ovo prvi tekst adaptiran za radio. Redateljica Stephanie Jamnicky

Različitost i predrasude motiv su ovog igrokaza za djecu koji s velikim uspjehom igra u njemačkim kazalištima, a sam autor adaptirao ga je i za radio. Crna pantera Luky i bijeli tigar Pasha pripremaju se za akrobatski nastup pred princezom i planiraju kako svoga trenera oženiti . Kada se trener tome usprotivi, Luky i Pasha pretpostave da je njihov trener homoseksualac a što ih naljuti i natjera na bijeg. Međutim, susret s klokanom Djangom, samoukim boksačem poljuljat će njihove predrasude i pokazati im da moraju promijeniti svoj stav prema homoseksualnosti, ali i dobro razmisliti prije nego što prosuđuju nekoga na temelju površnih indicija. Ovaj igrokaz za djecu osnovnoškolskoga uzrasta na vrlo dojmljiv, a opet topao i jednostavan način upućuje djecu na postojanje istospolnih zajednica u društvu u kojemu odrastaju. Redateljica: Katja Šimunić, prijevod s njemačkog: Sanja Lovrenčić, tonmajstor: Marija Pečnik Kvesić glazbena dramaturginja: Franka Meštrović, glumili su: Vanda Winter, Frano Mašković, Alen Šalinović , Jelena Miholjević i Živko Anočić. Premijerno emitirano: 27.05.2018. Tr. 40:38:00

Nazorovo je lice u ovoj pripovijetci lice mističnog pjesnika koji arhetipsko pronalazi u dubinama iz kojih izvire osjećanje vjere. Poznate elemente legende o svetom Kristoforu Nazor koristi za prozu napisanu baroknom rečenicom, prepunom metaforike i drugih stilskih figura, te bogatim rječnikom. Dramatizacija koju potpisuje Lada Martinac Kralj nije htjela narušiti te osnovne osobine Nazorovog stila te ga je ispoštovala na način kombiniranja narativnog i dramskog diskursa. Opravdanje nalazi u činjenici da je legenda nešto što se prepričava i svjedoči. Živa riječ čuva legendu od zaborava pa su sva lica pripovijetke (osim Hristofora) prisutna i kao svjedoci onoga što se zbilo. Vrlo preciznu i inteligentnu režiju potpisuje Jasna Mesarić koja je kombinirala emotivnu prisnost s blagim patosom. Podršku svog postupka našla je i u glazbi grupe “Legen” poznatoj po traženju inspiracije u izvornom, narodnom muzičkom izrazu. Režija: Jasna Mesarić , dramatizacija: Lada Martinac, skladatelji: “Legen” i Davor Rocco, ton majstor: Vito Gospodnetić, glumili su: Tomislav Martić, Nada Subotić, Ivica Katić, Ljubomir Kapor, Katja Zubčić, Ljubo Zečević, Vladimir Dulić, Žarko Savić, Katarina Bistrović Darvaš, Boris Festini i Bartol Buljubašić. Tr. 37:20 Premijerno emitirano: 12.09.1999.

Mali duh je noćni duh, ali silno je želio vidjeti Sovograd pri danjem svjetlu. Kada mu se želja konačno ispunila vrlo brzo je shvatio da nisu sve želje dobre. Sovogradu nastaje prava pomutnja . Crni neznanac pokvarit će i proslavu 325 obljetnice slavne pobjede nad Šveđanima. Ova duhovita priča dobro je poznata djeci diljem svijeta, a sada iz proznoga prosedea prenosi se i u radiofonski prostor osvježena novom dinamikom, duhovitim obratima, zanimljivim karakterima i vječnim pitanjem vjerujete li u onostrano! Redatelj: Mislav Brečić, dramatizacija: Nives Madunić Barišić, tonmajstor: Srđan Nogić, glazbeni urednik: Maro Market, glume: Živko Anočić, Mladen Vasary, Darko Milas, Željko Duvnjak, Sven Medvešek i drugi. Premijerno emitrano: 27.12.2015.

Washington Irving, američki je književnik, biograf i diplomat, a A.S. Puškin , ruski književnik. Zanimljivo je da su obojica u razmaku od samo tri godine (1831. i 1834.) objavila djela inspirirana istom legendom o nastanku palače Alhambra u Granadi. Svaki na svoj način i iz svojih pobuda napisali su djela koja su ih nadživjela. „Bajka o zlatnom pjetliću“ inspirirala je i druge autore poput skladatelja Nikolaja Rimsky-Korsakova koji je 1907. napisao istoimenu operu. U ovoj radioigri dva se književnika nadmudruju govoreći dijelove svojih djela i pokušavaju otkriti prednosti lirskog u odnosu na epski izričaj formirajući pri tome pravu dramsku strukturu potpomognutu glazbom iz istoimene opere. Redateljica: Stephanie Jamnicky dramatizacija: Nives Madunić Barišić prijevod: Radovan Venturin Glume: Frano Mašković, Ozren Grabarić, Žarko Potočnjak i Malden Vasary. Premijerno emitirano: 15.03.2013. tr. 42:26

Iako jedna od najpoznatijih Andersenovih bajki “Snježna kraljica” nikad nije bila povod radijskoj obradi. Razlog tome leži u njezinoj zahtjevnoj i posebnoj strukturi (sedam epizoda unutar fabule-potrage), te širokom emocionalnom dijapazonu. U ovu avanturu upustili smo se s redateljicom Biserkom Vučković želeći najmlađem slušateljstvu učiniti božićni dar složen od atmosfere pravih zimskih slika, originalnih dječjih glasova, nježne priče o pobjedi dobra i srca nad zlim i hladno-racionalnim. Također smo pokušali većinu epizoda sačuvati, te ih nizati bez pomoći pripovjedača kako bi (gotovo) filmsku formu “Snježne kraljice” što vjernije prenijeli. Režija: Biserka Vučković, dramatizacija: Miroslav Pendelj, tonmajstor: Zoran Sajko prijevod : Josip Tabak, glazbeni urednik: Davor Rocco glume: Senka Bulić, Anita Berisha, Sven Mađarević, Vlado Kovačić, Pjer Meničanin, Lena Politeo, Maja Rožman, Filip Nola, Enes Vejzović Tr. 28:00 Premijerno emitirano: 17.12.2000

I ovo Nazorovo biće, djevojčica koju u ribareve ruke donese morski val, plod je prirode i čovjeka, fantastike i realiteta, bajke i drame. Slično guščarici Anki iz «Bijelog jelena» i Halugica se zaljubljuje kao djevojka u smrtnika i suočava se s tragičnom opozicijom svog porijekla. Priča prepuna emocije i poetskih pripovjednih pasaža ovaj put u novoj dramatizaciji i režiji doživljava svoj re-make i namijenjena je doslovno svim naraštajima. Redateljica: Stephanie Jamnicky, tonmajstorica. Anka Savić, glazbena dramtureginja: Franka Meštrović, dramatizacija: Nives Madunić Barišić. Glumili su: Antonija Stanišić, Ana Marija Bokor, Duško Modrinić, Ivana Boban, Ens Kišević, Marija Kohn, Ivica Pucar, Marija Tadić, Tomislav Martić i Tvrtko Jurić. Premijerno emitirano: 27.05.2007. Tr. 35:05:00

Emisija nije namijenjena mlađima od 12 godina Na temelju razgovora s mladima u dobi od 14 do 18 godina redateljica i dramska pedagoginja Iva Srnec Hamer pokušala je saznati kako je to biti tinejdžer u modernom društvu u Hrvatskoj, kako ih doživljavaju vršnjaci, kako odrasli i kako se oni u svemu tome osjećaju. Tonmajostr: Srđan Nogić, glazbena urednica Franka Meštrović

Prema istoimenoj knjizi norveške autorice Linn Skaber te dokumentarnim razgovorima s mladima , polaznicima dramskih radionica Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba , u dobi od 13 do 18 godina redateljica i dramska pedagoginja Iva Srnec Hamer ovom emisijom otvara pitanje odrastanja u najturbulentnijem i životno možda najzahtjevnijem periodu puberteta. Kombinacijom igranih prizora, svojevrsnih primjera životnih situacija te dokumemtarnih razmišljanja nastala je i ova emisija. Sadržaj je namijenjen samo starijima od 12 godina

Poznata priča o djevojčici Dorothy koja u pokušaju da se vrati kući u Kanzas susreće neobična stvorenja i stvara nezaboravna prijateljstva sa Strašilom, Limenim drvosječom, Plašljivim lavom i drugim stanovnicima neobične zemlje Oz. U toj avanturi prepunoj opasnosti svi će po nešto naučiti o sebi. Lyman Frank Baum bio je američki pisac romana za djecu, a najpoznatiji je kao tvorac romana Čarobnjak iz Oza. Napisao je trinaest nastavaka serijala o Ozu. Redateljica : Stephanie Jamnicky, dramatizacija : Nives Madunić Barišić, tonmajstor: Srđan Nogić, glazbeni dramaturg: Franka Meštrović Glumili : Mia Krajcar, Sreten Mokrović, Frano Mašković, Alen Šalinović, Dora Polić Vitez, Goran Grgić, Biserka Ipša, Natalija Đorđević, Marija Kolb i Mladen Vujčić. Urednica: Nives Madunić Barišić Premijerno emitirano: 21. travnja 2019. Tr. 40:25

Teslin Mačak, a veliko slovo je stoga što mu je to i osobno ime, bojao se gusaka, ali u ostalim avanturama vijerno je pratio malog Nikolu pri njegovu odrastanju u Smiljanu. Tesla je bio nadaren dječak koji je smislio pušku, udicu za lov na žabe , maleni motor koji pokreću kukci ... Proučavao je šišmiše i nije se bojao elektriciteta ni grmljavine.... Nikolin Mačak i njegov prijatelj Šiš prisjetit će se nekih njegovih nepodopština u ovoj veseloj radioigri za djecu nižih razreda osnovne škole. Redatelj: Goran Ribarić, tonmajstor: Srđan Nogić, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić Igrali su: Matija Čigir, Mateo Videk, Paško Vukasović,Matija Šekoranja, Elizabeta Brodić,Urša Raukar, Fabijan Pavao Medvešek i Ivan Čuić.

Smiju li djevojčice igrati hokej, igrati se bagerima, odijevati hlače? A dječaci mogu li voljeti balet i poeziju više od nogometa i smiju li odijevati haljine? Zašto djevojčice smiju nositi hlače, a dječaci ne smiju nositi haljine ? Jeste li ikada razmišljali o tome? Tekst Predah u ormaru pod nazivom Iza duge nagrađen je 3. mjestom na natječaju za najbolji tekst za djecu Mali Marulić 2022. godine. Redateljica: Stephanie Jamnicky, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni urednik: Maro Market Igrali su: Tina Orlandini, Matko Buvač, Kristijan Ugrina, Dora Polić Vitez, Ana Maras, Frano Mašković, Zoran Gogić i Biserka Ipša.

prema narodnoj priči i motivima poeme Branka Ćopića Pijetao i mačak napisala urednica Nives Madunić Barišić.Ostati prvi puta sam kod kuće veliko je iskustvo za svako dijete. Premda se možda junače djeci je to iskustvo uvelike nelagodno zato najčešće to izbjegavaju. Svaki zvuk u njihovu domu, svaki tamniji ut, šuškanje na hodniku, lupkanje pred vratima, uzvici na ulici ....sve su to zakovi za opasnost koji stvaraju strašnu nelagodu kod djeteta nenavikloga na samoću. Priča o pjetliću koji se bojao da će ga napasti lisac dok nejgov prijatelj i čuvar mačak odlazi u nabavku hrane poznata je u razičitim oblicimau mnogim zemljama, a brojni autori su je iskoristili za nastanak novih djela. Ova ajnovija radijska adaptacija ove priče naduhovit način govori o strahu , o obećanjima i o hrabrosti koaj je potrebnada bi se strah prevladao, ali i o lukavstvu i odanosti. Redateljica: Silva Ćapin

Gvalup je djevojčica malena kao lakat, jaše na zecu i voli smišljati priče. Lamar je žena koja na obali mora živi u kućici i smišlja priče. Kada se ove dvije junakinje upoznaju kreće njihova pripovjedačka avantura a iz njihovih maštaonica rađaju se neobične, duhovite, tople i neočekivane pripovijesti. Kada se ove dvije junakinje upoznaju kreće njihova pripovjedačka avantura a iz njihovih maštaonica rađaju se neobične, duhovite, tople i neočekivane pripovijesti. Redateljica: Stephanie Jamnicky , dramatizacija: Nives Madunić Barišić, glazbena urednica: franka Meštrović, na flauti svirala: Adriana Kramrić, tonmajstor: Tomislav Šamec, igrali su: Marija Kolb, Alma Prica, Filip Križan, Irena Tereza Prpić, Sreten Mokorović, Petra Svrtan, Mladen Vujčić, Dora Polić Vitez, Dražen Bratulić. Tr. 33:43

prema narodnoj priči napisala urednica Nives Madunić Barišić Prema poznatoj narodnoj priči nastala je i ova suvremenaaaptacija pripovijesti o mladoj djevojci koja otkriva ljubav i buni se protiv posesivnosti majke koja ne pristaje na njezino odratanje. Duhovita i razigrana ovadramatizacija odstupa od klasične bajke i govori o odrastanju , ali i roditeljstvu „na mukama“. Redateljica: Stephanie Jamnicky, ton majsorica Marija Pečnik Kvesić, glazbena urednica Franka Meštrović Glumili su: Dunja Fajdić, Dora Polić Vitez i Toma Medvešek.

U gradu Esperelu, velikomu toliko da ga Brzi Martin uspije optrčati za manje od pola sata, žive sasvim neobični ljudi – tri brata pekara, stari mornar Jan, poštar Maks, braća Danko i Janko, teta Jelica i klobučar Zvonko. Jednoga ana ribar mora peći kruh, poštar otići u drugi grad, Brzi Martin nagovoriti mlinara da prestane bojati rijeku , a Danko i Janko spasiti grad od nevaljalih čovječuljaka. Uz ove i ruge pustolovine upoznajete grad malih čuda Sanje Lovrenčić. Redateljica : Stephanie Jamnicky, dramatizacija: Nives Madunić Barišić, glazbena urednica: Franka Meštrović Glumili su: Mirna Medaković, Tvrtko Jurić, Ivan Vukelić, Mladen Vujčić, Lovro Ivanković, Nenad Cvetko, Marin Klišmanić, Meto Videk, Marija Kolb, Alen Šalinović, Dunja Sepčić i Karmen Sunčana Lovrić Tr. 28:52

Kada jednom prežive rastavu roditelja djeca se teško mire s novim partnerima koji ulaze u živote njihovih roditelja. Kada u njezin život uđe mamin novi dečko, Lidija počinje pokazivati sve svoje najgore osobine. U pokušaju da maminog dečka prikaže kao nasilnika Lidija će se okomiti na njegova psa i cijelu obitelj dovesti u zabludu. Problemi roditelja i djece, ali i odnosi među vršnjacima, a sve to upleteno u koprenu intrige omiljene su teme jednog od najčitanijih domaćih autora za djecu i mlade Hrvoja Kovačevića koji je ovom prigodom napisao radioidramu za mlade za naš radio. Redateljica: Jasna Mesarić ; tonmajstor:Miro Pijaca, glazbeni urednik: Franka Meštrović Glume: Ivana Krizmanić, Jelena Miholjević, Alen Šalinović i Kristijan Jajić Premijera: 19.01.2014. Tr. 26:18

Sva djeca žele kućne ljubimce, ponekad su to i egzotične ili divlje životinje. Što bi se dogodilo kada bi jedna doista divlja životinja pronašla dom u obiteljskom stanu u stambenoj zgradi? Slutite, nevolje su na vidiku. Ida i Toma, trinaestogodišnjaci imat će mnogo više problema s neobičnim kućnim ljubimcem nego što su mogli pretpostaviti. Duhovita radioigra nastala je prema romanu „Sasvim neobičan ljubimac“ Kristine Hell. Redateljica Ranka Mesarić; tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Franka Meštrović; glume: Maja Katić, Živko Anočić, Katarina Bistrović Darvaš i Sven Medvešek Premijera: 11.03.2012. Trajanje: 35:16

Ljubav, povjerenje i odanost temeljni su motivi ove iznimno poetične japanske bajke . Motiv žene-ždrala svoju inačicu ima i u tradiciji europske bajke s motivom žene-labuda. Ljubav ili novac, povjerenje ili istina, odanost ili priklanjanje očekivanjima zajednice određuju tijek ove bajke. Sudbina dvoje ljudi određena je njihovm osobnom snagom i postojanošću. Pristupajući bajci s nakanom da se naglasi njezino japansko izvorište, redateljica Jasna Mesarić zvukovno ju je smjestila i oblikovala s prigušenim tonovima, zvonkom plastičnošću i preciznom lokalizacijom u japansko selo u provinciji. Glumci se suzdržano predaju likovima ostavljajući priči da istka svoju poetičnost bez velikih gesti. Režija Jasna Mesarić, prijevod: Lovro Škopljanac, glazbeni urednik: Franka Meštrović, tonmajstor: Katarina Barišić, glume: Slavko Juraga, Natalija Đorđević, Pero Juričić, Zorko Rajčić Tr. 26:25 Premijerno emitirano 26.09.2010.

Bio jednom jedan kraljević koji je volio ljude, znatiželjno promatrao svijet i nijese boja svojega oca kralja. Svi drugi u tomu kraljevstvu strepili su zbog kraljeve samovolje. Jednoga dana jedan je stara s poda pokupio trulu jabuku i zbog toga umalo izgubio glavu. Jabuka je pripadala kralju. Kraljeviću je dobrota kao u svakoj bajci donijela sreću, a prevrtljivi, lažljivi sluga koji je pokušao iskoristiti situaciju za osobnu korist na kraju je nagrađen onako kako i budu svi nevaljalci. Ova narodna bajka u novom suvremenom ruhu sigurno će zabaviti i nasmijati sve uzrate slušatelja. Dramatizacija Nives Madunić Barišić, režija Hana Veček.

Jedna je razmažena princeza poželjla za rođenadn nešto što nitk odrugi nema. Je li to pravi pravcati jednorog ili nešto običnije poput mačka koji govori? Na putu do željeloga daa princeza mora na teži način naučiti što znači zahvalnost, odanost i prijateljstvo. Ova vesela i duhovita bajka s vješticama, zmajevima i raznim čudesima osvojila je drugu nagradu na Natječaju za dramski tekst Mali Marulić u Splitu, a za radio je tekst adaptirala urednica Nives Madunić Barišić. Redateljica Stepnhanie Jamnicky , tonmajstor: Srđan Nogić, glazbena dramaturginja: Franka Meštrović Igrali su: Dražen Bratulić, Tena Pataky, Dora Polić Vitez, Biserka Ipša, Sreten Mokrović, Ivan Glowatzky i Frano Mašković.

Kako se rađaju djeca ? Donose li ih rode ili ih rađaju patke? Možda patak? Može li jednome dječaku mama biti patak?Duhovita radioigra za djecu novosadskog dramatičara i radijskog profesionalca Slobodana Govorčina osvojila je i New York i Bratislavu donijevši svojemu autoru najviša priznanja i nagrade. Radiofonijskazaigranost i glumačka uvjerljiovost odlike us ove radioigre za djecu, a njezina nenametljiva poruka o životu , odrastanju, oprezu, strahovimai potpori roditelja koja je neupitna. Redateljica: Vedrana Vrhovnik, tonmajstor: Dubravko Robić, glazbeni urednik : Maro Market, skladatelj. Matija Antolić, glume: Daria Knez, Mateo Videk, Dean Krivačić, Frano Mašković, Hrvojka Begović, Roko Sikavica, Elizabeta Brodić, Lucija Dujmović, Vini Jurčić, Denis Bojak i Filip Križan. Tr. 32:53 Premijerno emitirano: 26. 11. 2017.

Bajka s naglašenim elementima fantastike iz Ewersove zbirke za djecu "Prodana baka" koja svoje veliko finale ima na morskome dnu! Izgrađena na tipičnim motivima bajke – oteta princeza koju spašava vrli junak – "Gusarski brod" je u dramatizaciji Jakše Zlodre dobio i ludistički štih koji Ewersu kao autoru prirodno pripada. Režiju potpisuje Petar Vujačić koji s ovom trećom pričom iz zbirke "Prodana baka" zaokružuje Ewersov ciklus kojeg smo na ovaj način upoznali i kao autora za djecu. Dramatizacija: Jakša Zlodre; režija: Petar Vujačić; tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić; glume: Franjo Dijak, Hrvoje Ivkošić, Ivo Rogulja, MArtina Klarić, Marija Kohn, Vesna Kovačić, Sunčana Zelenika, Tomislav Martić, Mima Čulina i Henrik Šimunković Premijerno emitirano:1.8.2004. Tr. 20:43

Lakomislenost, brbljavost, ali i beskrajna maštovitost glavnog junaka bajke, siromašnog mladića sa sela Ivanušku, dovedu u nevjerojatne neprilike. Neugledni konjić spašava ga na dugom putu prepreka, ali i pomaže mu da spozna glavne životne vrijednosti kao što su poštovanje drugoga i poniznost. Bajka Petra Pavloviča Eršova postigla je svojevremeno veliku popularnost jer je adaptirana za animirani film, a mi je postavljamo u radijski medij kao priču koja može zabaviti mlađe, ali i starije slušatelje. Dramatizacija Nives Madunić Barišić sačuvala je veliki fabulativni luk, a duhovita redateljska rješenja Stephanie Jamnicky joj donijele šarmantnost i protočnost. Dramatizacija: Nives Madunić-Barišić, režija: Stephanie Jamnicky , tonmjastor: Delka Lambaša Milanov, glazbeni dramaturg: Franka Meštrović, glume. Alma Prica, Nikša Butijer, Franjo Kuhar, Frano Mašković, Hana Hegedušić, Ivan Lovriček, Srđana Šimunović i Vlasta Knezović. Premijera: 16.03. 2008. Tr. 41:54

Za ovakvu bajku djeca bi rekla da je – šašava. Originalna radio-igra Ane Đokić-Pongrašić je ludistički komentar žanra bajke. Lica Viteza i Princeze dobila su obilježja običnih ljudi, a nevidljivi pripovjedač postao dramsko lice koje se s tim licima svađa, nadzire ih i “tjera2 prema sretnom kraju, tj. ženidbi. Duhoviti dijalog, iskričava asocijativnost i podsmješljivost svemu stereotipnom što nam se u literaturi i odgoju događa “Viteza željeznoga srca” čini talentiranom minijaturom, pa će se kao takvom poigrati redatelj Ladislav Vindakijević i u glavnoj ulozi Zlatko Vitez. Režija: Ladislav Vindakijević Glumili su: Zlatko Vitez, Mila Elegović, Nada Subotić, Dražen Čuček. Tr. 33:05 Premijerno emitirano: 3.10

“Alisa u zemlji čudesa” djelo je Lewisa Carrolla, engleskog književnika. Napisano je 1865. godine i jedno je od najpoznatijih djela dječje fantastike na svijetu. Djelo govori o djevojčici koja propadne kroz zečju rupu i nađe se u čarobnom svijetu naseljenom zanimljivim stanovnicima, posve nesvakidašnjim i gotovo magičnim. Lutajući kroz tu zemlju, Alisa se susreće s problemima i izazovima koje mora savladati kako bi pronašla put kući. Režija: Jasna Mesarić, dramatizacija Sanja Lovrenčić, prijevod: Antun Šoljan, glazbena urednica: branka Janjanin, ton majsotrica. Delka Milanov Glumili su: Jasna Palić Picukarić, Slavica Knežević, Otokar Levaj, Nada Subotić, Branka Cvitković, Vera Zima, Slavko Brankov, Ivo Rogulja, Đimi Jurčec, Drago Krča, Asja Jovanović, Matija Prskalo. Tr. 35:15 Premijerno emitirano: 14.05.1992.

Radio-igra nastala na osnovi Collodieva “Pinocchia“ pokušala je sačuvati što više epizoda iz razgranatog tijeka romana. Na ovo smo obratili pažnju i stoga jer smatramo da je ogromna popularnost drvenog lutka i priče o laganju koje se kažnjava dugim nosom s jedne strane “Pinocchia” pretvorila u odgojni simbol zapadne civilizacije, a s druge, što je paradoksalno, doprinijela “zaboravu” glavne verzije, njene priče i njene osnovne teme. Uz ovaj razlog tu je naravno i činjenica da je “Pinocchio” naslov iz školske lektire. Dramatizacija: Lada Martinac, prijevod: Sarajlić Razija, režija: Dražen Ferenčina; glazbeni urednik: Branka Janjanin Magdalenić, tonmajstor: Delka Milanov, glume: Matija Prskalo, Emil Glad, Vesna Tominac, Hrvoje Zalar, Sreten Mokrović, Krešimir Zidarić, Dražen Kuhn, Mario Mirković, Cvetko Nenad, Linda Begonja i Marko Juraga Tr.. 39'50'' Premijera 16.02.1997

Sara je neobična djevojčica koja će i u najtežim životnim trenucima ostati postojana i hrabra, nesebična i mudra te će promijeniti živote svih koje susretne. Nakon što joj umre otac Sara naglo osiromaši i od bogate djevojčice postane služavka u otmjenoj engleskoj školi za djevojčice. Premda na hladnom tavanu, oskudno odjevena i uvijek gladna ona u sebi pronalazi snagu i izdržava sve nevolje zadržavajući toplinu i nesebičnost poput prave princeze. Brojne ekranizacije ovoga klasika od Mary Pickford i Shirley Temple u naslovnim ulogama do Liesel Matthews u filmu Alfonsa Cuaróna iz 1995. dokaz su stalne inspiracije knjigom F. H. Burnett. U prijevodu i dramatizaciji književnice Ane Đokić Pongrašić Sara će progovoriti novom snagom te vjerojatno postati inspiracija i današnjim djevojčicama. A njezina lutka Emilly zadubljena nad knjigom koju čita razveselit će i starije slušatelje . Redateljica: Katja Šimunić, dramatizacija. Ana Đokić Pongrašić, tonmajstor: Marija Pečnik Kvesić ;glazbeni urednik: Adriana Kramarić, glume: Dunja Fajdić, Asja Jovanović, Urša Raukar, Boris Bakal, Vanda Winter, Amanda Prenkaj, Maja Katić, Dunja Sepčić, Vedran Komerički, Begović Sunčica i Lucija Barišić. Trajanje: 42: 59 Premijerno emitirano: 20.04.2014

Stribor je jedan od četiri Svarogova sina, staro Slavensko božanstvo rođeno iz božjega daha. Stribor je bog šume i djed vjetrovima. U njegovoj šumi događaju se razna čuda, a grešne duše ispaštaju za svoja zlodjela. Ivana Brlić Mažuranić priču je utemeljila u brojnim vjerovanjima iz Slavenske mitologije. Ova radijska dramatizacija poznate priče otišla je korak dalje stvarajući čudesni svijet šume i neobičnih šumskih likova koji pomažu i ili priječe baku i Malika Tintilinića na putu prema Striboru. Glazbeno radiofonijska čarolija oživljava drevni svijet mitskih bića i narodnih vjerovanja, istovremeno prateći modernu strukturu spektakla. GLUME: Biserka Ipša, Filip Križan, Kristijan Potočki, Mirta Zečević, Dražen Bratulić, Alen Šalinović, Petar Leventić, Maja Katić, Nika Mišković, Srđana Šimunović, Zoran Gogić, Silvio Vovk i Sven Jakir. Redateljica : Jasna Mesarić Dramatizacija: Nives Madunić Barišić Skladatelj: Mate Matišić Tr. 27:25 Premijerno emitirano: 12.12.2012.

Autorska interpretacija jedne od najpoznatijih Andersenovih bajki, spoj je bajke i grotesknog stripa, napisana duhovito, iskričavo, satirički i žanrovski asocijativno pa može biti zanimljiva svim, pa i najstarijim naraštajima. Glavni “muljatori” neodoljivo podsjećaju na lica iz “Alana Forda”, dok glas djeteta koji donosi istinu o carevoj golotinji pripada malom – Hansu Christianu Andersenu. U režiji Vedrane Vrhovnik, Pongrašićkin originalni pristup dobio je dosljednog čitača, a isto tako i u glumačkim interpretacijama Pere Juričića, Hrvoja Zalara, Pjera Meničanina i ostalih. Tr. 32:40 Premijerno emitirano : 29.12.2002.

Mlada gusjenica ne vjeruje da su joj leptiri prekrasnih krila pravi roditelji i da će jednoga dana i ona biti poput njih pa zato bježi od kuće i naravno upada u različite nevolje, ali susreće i nove prijatelje te uči mnogo toga i o životu i o samoj sebi. Redateljica: Tea Gjergjizi Agejev, tonmajsotrica . Anka Savić, glazbena urednica: franka Meštrović, glumili su: Lana Barić, Nina Benović, Ecija Ojdanić, Frano Mašković, Hrvoje Zalar i Radovan Ruždjak. Premijerno emitrano: 21.01.2007. Tr. 23:31

Manje poznata pripovijetka „Odani prijatelj“ Oskara Wildea o prijateljstvu i lažnom prijateljstvu ispripovijedana je iz vizure životinja. Oštra, pomalo surova i trpka fokusira se na čovjeka i njegovu sebičnost. Mlinar Hans i vrtlar Ivica naglašenih karaktera i jasnih dramskih silnica naglašavaju poantu priče fokusirajući suvremenost pod okriljem arhaičnoga jezika i mjesta radnje. Dramatizacija Lade Martinac-Kralj nenaglašenim osuvremenjivanjem ostvarila je sjajan spoj između tradicije i suvremenosti tako svojstven Wildeovom književnom stilu. Režija: Petar Vujačić, dramatizacija: Lada Martinac-Kralj, prijevod: Stjepan Krešić, glazbeni urednik: Žarko Joksimović, glumili su: Žarko Savić, Zvonimir Zoričić, Vanda Winter, Ana Maras, Jelena Miholjević i Frano Mašković. Premijerno emitirano: 20.09.2009. Mediarc Id. 117771 Tr. 27:38

Duhovita i inteligentna replika na Carrollovu „Alisu iza ogledala“ autorice Vanje Matujec, poznate ne samo kao spisateljice za djecu nego i glumice, gdje se šašavi svijet u koji upada Alisa otvara iza kompjuterskog ekrana. No, osim što skupa s Alisom upoznajemo niz neobičnih spodoba koje imaju imena i funkcije poznate nam iz računalnih programa a ugrožene virusom, događa se i neočekivano otkriće – čak i u svijetu u kojem je sve isprogramirano postoji potreba za emocijama, a posebno za – ljubavlju. Režija: Mislav Brečić, tonmajstorica: Nedjeljka Lambaša Milanov, glazbena urednica: Ariana Kramarić, glumili su: Tomislav Rališ, Vanja Matujec, Željko Duvnjak, Žrko Savić, Dražen Bratulić, Biserka Ipša, Doris Šarić Kukuljica, Iva Mihalić i Anica Kovačević. Premijerno emitirano: 05.02.2009. Tr: 33:19

U nedavno tiskanoj knjizi „Zaboravljene bajke“ nalaze se gotovo nepoznate bajke koje njegova autora H. C. Andersena otkrivaju u posve novom svjetlu. Egzotični krajevi, neobične kulture, izumi samo su neki od motiva ovih neobičnih ponekad duhovitih, ponekad mračnih a nerijetko vrlo okrutnih bajki. „Profesor i buha“ je priča o letenju balonom, čežnji za slavom, gubitku ljubavi, putovanjima…Neobično suvremena, iznenađujuća i spretno sklopljena ova bajka istovremeno nasmijava i tjera na razmišljanje…Bez radiofonske egzotičnosti, a satkana od finih nijansi ljudskosti pruža jedan nov pogled na poznatog Andersena. Redatelj: Darko Tralić, Prijevod: Anka Katušić Balen Dramatizacija. Nives Madunić Barišić , Tonmajstor: Zoran Sajko Glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić ULOGE. Mirna Medaković, Mladen Vasary, Mila Elegović, Zvonimir Zoričić, Vlasta Knezović i Pero Juričić Premijerno emitirano: 14.12.2010.

Topla priča o tri medvjedića koji moraju odrasti i naći svoje mjesto u svijetu odraslih dobro je poznat lektirni naslov. Bukalo, Mrgud i Bero uz nesebičnu roditeljsku podršku staroga Bruna naučit će loviti ribe, skupljati med , brati bobice… No, kada u šumi pronađu gitaru koji su zaboravili neki izletnici samo će jedan od četvorice medvjeda znati što s njom. Priču je za radio dramatizirao sam autor Ludwig Bauer čuvajući sve njezine elemente a u dramskome joj obliku dajući samo nužnu dijalošku razigranost. Oslanjajući se na čvrstoću priče i glumačku interpretaciju redatelj Darko Tralić ostao je vjeran izvorniku pružajući tako slušateljima užitak jednostavnog oživljavanja likova iz poznate im priče. Redatelj: Darko Tralić, tonmajstor: Katarina BArišić, glazbeni urednik: Adriana Kramarić, glume: Zvonimir Zoričić, Boris Mirković, Petar Leventić i Jerko Marčić. Premijerno emitirano: 05.12. 2010.

Što se dogodi kada završi rat? Počne li odmah cvjetati cvijeće, ptice cvrkutati, a sunce sjati kao nekada ili treba vremena da se zaliječe rane i odagnaju strahovi koji su potamnjeli nebo i zemlju? Što se događa kada se jedan vitez raspolovi pa u jednoj polovici ostane srce, a u drugoj samo zlo i jad? Ivor Martinić jedan je od naših ponajboljih suvremenih dramtičara mlađe generacije, a u ovoj radioigri za mlade pozabavio se ozbiljnim pitanjem prepolovljenosti duše u čovjeku i unutarnje borbe dobra i zla. Redatelj: Mislav Brečić , tonmajstor: Tomislav Šamec, skladatelj: Stanko Kovačić, glume . Mia Krajcar, Filip Juričić, Sven Medvešek i Janko Rakoš. Ova emisija nagrađena je u Bratislavi na festivalu Prix Ex Aequo kao najbolja emisija za mlade.

Tekst suvremenog slovenskog autora govori o iznimno aktualnom problemu igara koje pred sudionike postavljaju izazove koje treba izvršiti , a koji nerijetko završavaju tragično. Ovim su izazovima najčešće izloženi maloljetnici , a želja za pripadanjem odvodi ih do ekstremnih situacija. U ovom dramskom tekStu grupa osmaša naći će se u takvoj situaciji, a što će izabrati saznajte slušajući je.

Nagrađen drugom nagradom na natječaju za dramski tekst za djecu i mlade Mali Marulić u Gradskog kazališta lutaka Split 2022. godine tekst Kupus je sve na duhovit i originalan način bavi se odnosom bake i unuka tinejdžera te među generacijskim razumijevanjem i nerazumijevanjem. Unuk želi postati dijelom školskog benda, a baka mu u tome pomaže. Kako ? Najbolje je poslušati emisiju. Režija : Hana Veček, tonmajsotr: Tomislav Šamec, glazbena dramaturginja: Adriana Kramarić, sklada, svirao i pjevao Alex Rakoš, ojkala i glumila Doris Šarić Kukuljica, a samo glumili: Damir Poljičak i Pera Svrtan. Premijerno emitirano: 08.05.2022.

Kada ostarjeli čarobnjak greškom napravi čarobni napitak koji popiju jedna koza i jedan mačak mladi čarobnjakov pomoćnik morat će pronaći način da spasi čarobnjaka, kozu, selo i samoga sebe. Hoće li u tome uspjeti poslušajte u novom radijskom igrokazu kojega je napisala naša vrijedna suradnica i nagrađivana književnica Nada Mihaljević. Režija: Silva Ćapin, tonmajstor: Katarina Barišić, glazbena urednica . Franka Meštrović, glumili su: Dražen Bratulić, Matija Šakoronja, Lana Barić, Frano Mašković, Ivan Grčić i Janko Rakoš. Tr. 40:15 Mediarc Id 0279051 Premijerno emitirano 27.11. 2022.

Različitost i predrasude motiv su ovog igrokaza za djecu koji s velikim uspjehom igra u njemačkim kazalištima, a sam autor adaptirao ga je i za radio. Crna pantera Luky i bijeli tigar Pasha pripremaju se za akrobatski nastup pred princezom i planiraju kako svoga trenera oženiti . Kada se trener tome usprotivi, Luky i Pasha pretpostave da je njihov trener homoseksualac a što ih naljuti i natjera na bijeg. Međutim, susret s klokanom Djangom, samoukim boksačem poljuljat će njihove predrasude i pokazati im da moraju promijeniti svoj stav prema homoseksualnosti, ali i dobro razmisliti prije nego što prosuđuju nekoga na temelju površnih indicija. Ovaj igrokaz za djecu osnovnoškolskoga uzrasta na vrlo dojmljiv, a opet topao i jednostavan način upućuje djecu na postojanje istospolnih zajednica u društvu u kojemu odrastaju. Redateljica: Katja Šimunić, prijevod s njemačkog: Sanja Lovrenčić, tonmajstor: Marija Pečnik Kvesić glazbena dramaturginja: Franka Meštrović, glumili su: Vanda Winter, Frano Mašković, Alen Šalinović , Jelena Miholjević i Živko Anočić. Premijerno emitirano: 27.05.2018. Tr. 40:38:00

Kako odgovoriti na nasilje i je li moguće zaštititi nekoga od nasilja pitanja su koja danas muče i roditelje i nastavnike i stručnjake. No kako se s time nose djeca, što proživljavaju i mogu li se snaći u svakodnevici? Nisu li suviše krhk da bi se oduprla i prihvatila savjete koje im dajemo mi odrasli? A što se događa s prijateljstvom kada je jedna osoba izložena nasilju, a druga joj ne zna pomoći? Sve su to teme ovog iznimno poetskog teksta za djecu i mlade. Redateljica: Iva Srnec Hamer, ton majstorica: Katarina Račić, skladatelj Stanslav Kovačić Glume : Matija Čigir, Silvio Mumelaš, Mia Krajcar, Antonija Stanišić Šperanda .

Kako su ptice dobile boje? Jesu li oduvijek bile šarene ili su boju zaslužile pjevanjem? Ako nešto jako želiš ili ako u nešto jako vjeruješ možeš sve , barem tako misli maleni crvendać dok okolo pjeva i pokušava zaslužiti crveno perje za kojim žudi . Redateljica: Vedrana Vrhovnik, prijevod : Mirko Rumac, dramatizacija: Vedrana Vrhovnik, tonmajstor: Anka Savić glazbeni urednik: Davor Rocco glumci: Helena Buljan, Marina Kostelac, Sreten Mokrović, Semka Sokolović Bertok, Matilda Sorić, Ivana Buljan i Slaven Knezović. Premijerno emitirano: 07.04.1996. Tr. 30:06

Mali mrav Ticalo ne želi biti običan mrav. Želi poći u svijet i okušati se u nečemu drugom osim skupljanju hrane i čuvanju mravinjaka. Na svom putu susreće slona pa i sam poželi biti slon, ali nedostaje mu surla. Nastojeći pronaći surlu susreće kornjaču koja stalno spava, vukove koji ga pozivaju da i sam bude vuk, sovu a na kraju čak i mravojeda . Kao i svatko tko u potragu kreće pun nade i otvorena srca tako i Ticalo o svijetu i njegovim stanovnicima saznaje puno toga, ali na kraju shvaća da je lijepo biti ono što jesi. Tekst koji je prilagođen radiju nagrađen je drugom nagradom za dramski tekst za djecu i mlade „Mali Marulić“ 2012. godine Gradskog kazališta lutaka Split. Redatelj: Mislav Brečić; tonmajstor: Dubravko Robić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; glume: Krešimir Mikić, Jelena Miholjević, Enes Vejzović, Željko Duvnjak, Hrvoje Kečkeš, Tomislav Krstanović, Goran Grgić PREMIJERA 22.09.2013. Trajanje: 27:54

Anđeo Grga izgubio je jedno krilo i ne može se vratiti na nebo k svojim prijateljima. Uz nesebičnu pomoć i žrtvovanje malih šumskih bića, Grga će dobiti čarobno krilo a kada se vrati na nebo odužit će se svojim prijateljima onim što im je najviše potrebno – oblacima koji nose kišu. Ova jednostavna ali dirljiva radio igra za djecu predškolskog uzrasta nastala je prema lutkarskom igrokazu koji je 2010. godine nagrađen trećom nagradom na natječaju za dramski tekst za djecu „Mali Marulić“ GKL Split. Redatelj: Darko Tralić, tonmajstor: Srđan Nogić, glazbeni urednik: Žarko Joksimović Glume: Petar Leventić, Pero Juričić, Petra Težak, Vanda Winter, Maja Katić, Jasna Palić Picukarić, Mladen Vasary, Biserka Ipša, Zvonimir Zoričić Premijerno emitirano: 12.02.2012. Tr. 28:46

Jedna od najljepših bajki slavne književnice u kojoj se arhetipska borba dobra i zla završava svjetlošću prosvjetljenja. Razložna dramatizacija i nadahnuta, te precizna režija. Režija: Ladislav Vindakijević, dramatizacija: Sanja Lovrenčić, skladatelj: Davor Rocco, tonamajstori: Krešimir Osman i Emir Eno Altić Glumili su: Miljenka Androić Vlajki, Damir Šaban, Ankica Dobrić, Dragan Despot, Drago Krča, Emil Glad, Hrvoje Zalar, Ranko Stojić, Sunčana Zelenika i Željko Šestić. Premijerno emitirano: 16.03.1992.

Jedna od najpoznatijih svjetskih bajki „Ljepotica i zvijer“ poznata je u mnogim verzijama, ali najslabije u onoj izvornoj koju je napisala žena. Radijska verzija ove poznate bajke temelji se prije svega na dramatizaciji izvorne priče u kojoj ljepotica ima sestre i braću a u kojoj razlog zbog kojega je mladić pretvoren u strašnu zvijer nije u njegovoj osobnoj krivnji nego u postojanju zla kao jednog od životnih fenomena. Mladića kroz njegovu patnju vodi njegova dobra vila, a ljepotica dobiva slobodu da odluči što je za nju ljubav i prema tome se postavi. Prijateljstvo ili ljubav pitanje je kojim se bavi ova dramatizacija. Režija je međutim spektakularna, puna efekata kako i priliči velikoj bajci . Nedostatak vizualnoga ovdje je nenadmašno nadomješten bujnošću zvuka, a zvijer prestaje biti strašna zbog svoga izgleda nego svega što bi mogla biti.. Ova bajka tako prelazi okvire dječje klasike i postaje problemska radio igra za mlade puna efektne i plastične zvučnosti. Redateljica: Ranka Masarić, prijevod: Divina Marion , dramatizirala urednica: Nives Madunić Barišić, tonamjstor: Zoran Sajko, glazbena urednica Adriana Kramarić, glume: Filip Juričić, Natalija Đorđević, Maro Martinović, Katarina Bistrović Darvaš, Ana Maras, Mia Biondić, Tvrtko Jurić i Silvio Vovk. Tr. 32:26 Premijerno emtirano: : 27.06.2010. Mediarc Id 128891

Topla priča o unuci i djedu koji žele bolesnu baku povesti na put oko svijeta. U tome će ih spriječiti prevarant koji će im pokušati podvaliti kofer pun lažnoga novca. Ova vesela radioigra s pjevanjem nagrađena je 2. nagradom na natječaju za dramski teskt Mali Marulić 2021. godine Redatelj: Dario Harjaček Glumili su: Dunja Fajdić, Pero Juričić, Helena Buljan, Mirela Brekalo, Slavko Juraga, Mladen Vasary, Jelena Miholjević Skladatelj: Damir Šimunović Premijerno emitirano: 1.09.2021.

Klasična bajka o Trnoružici ispripovijedana je već puno puta na različite načine. U ovoj dramatizaciji naglasak je stavljen na djevojku koja živi u šumi s tri tetkice koje joj nisu otkrile istinu o njezinu podrijetlu.Ona ne zna niti da je princeza niti da je začarana. Uživa u životu u šumi ,ali privlači je svijet izvan nje. Kada upozna tajanstvenoga mladića poželi pobjeći iz šume i krenuti u avanturu. Da bi to spriječile vile je odvode natrag u dvorac samo nekoliko sati prije nego što će Groznanina kletva prestati. Režija: Mislav Brečić , dramatizacija Nives Madunić Barišić, skladatelj: Stanislav Kovačić, tonmajstorica . Lana Deban, glumili su: Mia Krajcar, Živko Anočić, Jelena Miholjević, Linda Begonja i Daria Lorenci Flatz. Premijerno emitirano: 23.09.2018. tr. 35:51

Zašto učenik osmog razreda izlazi iz škole kroz prozor? I zašto to radi u sred noći? Kvartovski policajac nalazi se u nevolji kada otkrije da se radi o inspektorovom mlađem bratu. Privesti dječaka ili ipak pozvati inspektora pada saznaju što se dogodilo , dilema je koju mora riješiti policajac. No kada se inspektor pojavi priča postaje još zamršenija. Kakva su to pisma koja dječak krije u džepu? Ova duhovita radioigra za mlade na tragu je poznatih krimića Hrvoja Kovačevića koji su postali neizostavan dio literature za mlade. Redatelj: Mislav Brečić; ton majstor:Lana Deban; glazbena urednica: Adriana Kramarić; glume: Živko Anočić, Pjer Meničanin, Rakan Rushaidat, Maja Kovač i Boris Svrtan Premijera 17.05.2013.

Duhovit igrokaz o jezičnim nesporazumima između maloga rakuna koji ne može izgovoriti pojedine samoglasnike i ostalih šumskih životinja koje ga isprva smatraju strancem. Tekst je nagađen 2. mjestom na natječaju Mali Marulić za nagradom najbolji dramski tekst 2018. godine . Redatelj : Goran Ribarić , ton majstorica: Katarina Račić, glazbena dramaturginja: Franka Meštrović, glumili su: Mateo Videk, Barbara Nola, Dubravka Ostojić, Slavko Juraga, Jelena Miholjević, Goran Grgić i Domagoj Janković Tr. 39:56 Premijera: 31.05.2022.

Na kraju putovanja doktor Dollitle postat će kralj Indijanaca , usidriti plutajući otok i naučiti jezik školjaka. U trećemu dijelu Putovanja doktora Dolittlea doktor će konačno upoznati drugog slavnog prirodoslovca Indijanca Dugu strijelu. Uz njegovu pomoć započet će i s učenjem jezika školjaka, a u staklenom oklopu divovskog puža krenut će na put kući. Redatelj : Dario Harjaček, dramatizacija: Nives Madunić Barišić, tonmajstor: Tomislav Šamec, skladatelj: Damir Šimunović, glazbeni dramaturg: Maro Market, prijevod: Marina Leustek, glumili su: Ozren Grabarić, Sven Medvešek, Toma Medvešek, Mirela Brekalo Popović, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Mateo Videk, Jelena Miholjević, Filip Detelić, Ivan Pašalić, Frano Mašković.

U pokušaju da nauči jezik školjaka doktor Dolittle sudjelovat će u borbi s bikovima, bježati pred ljutitom gomilom te preživjeti brodolom. Drugi nastavak Putovanja doktora Dolittlea započinje otkrivanjem slijepoga putnika na brodu. Uz vijerne doktorove suputnike psa Đipa, papigu Polineziju, arfičkog princa Bumpa, majmuna ČI-Čija na putu prema plutajućem otoku pridružio im se i Gurnime-povuciga. Redatelj : Dario Harjaček, dramatizacija: Nives Madunić Barišić, tonmajstor: Tomislav Šamec, skladatelj: Damir Šimunović, glazbeni dramaturg: Maro Market, prijevod: Marina Leustek, glumili su: Ozren Grabarić, Sven Medvešek, Toma Medvešek, Mirela Brekalo Popović, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Mateo Videk, Jelena Miholjević, Filip Detelić, Ivan Pašalić, Mladen Vasary, Domagoj Janković. Premijerno emitirano: 01.05.2022. Trajanje:26:02

Doktor koji govori jezik životinja ovoga puta spasti će prijatelja lažno optuženog ni manje ni više nego za ubojstvo. U tomu će mu pomoći svjedočenje prijateljeva psa. Hugh Lofting započeo je pripovijest o neobičnom doktoru Dolittleu koji može razgovarati sa životinjama i putuje po svijetu i prolazeći kroz najnevjerojatnije avanture pišući pisma s ratišta vlastitoj djeci. Priče je i ilustirao. Radioigra u tri dijela ovoga puta prati doktorovo putovanje tijekom kojega želi naučiti jezik školjkaša ne bi li saznao nešto više o povijesti svijeta. U prvom dijelu osim priprema za putovanje doktor psu Bobu da sjvedočeći na sudu spasi život svojemu gospodaru. Redatelj : Dario Harjaček, dramatizacija: Nives Madunić Barišić, prijevod: Marina Leustek, tonmajstor: Tomislav Šamec, skladatelj: Damir Šimunović, glazbeni damaturg: Maro Market, glumili su: Ozren Grabarić, Sven Medvešek, Toma Medvešek, Mirela Brekalo Popović, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Mateo Videk, Jelena Miholjević, Filip Detelić, Ivan Pašalić. Premijera: 24:04. 2022. Trajanje: 34:02

Bajka o milosrđu kao načinu života, suosjećajnosti kao imperativu postojanja. Jedan kip, kip Sretnog princa, vidi patnju građana grada u kojem je postavljen, ali ne može ništa učiniti, dok se ne upozna s Lastavićem koji će biti njegova ruka koja izvršava dobra djela. Davanje sebe drugima za posljedicu ima smrt male ptice i rušenje kipa, ali i nagradu u budućem životu. Režija: Jasna Mesarić, prijevod: Luko Paljetak, dramatizacija Jakše Zlodre, tonmajstor: Vito Gospodnetić, glumili su Živko Anočić kao Lastavić, Sreten Mokrović, Filip Juričić, Natalija Đorđević, Pero Juričić, Asja Jovanović i Tvrtko Jurić. Premijerno emitirano: 10.07.2005. tr. 27:55

Autor od Andersena preuzima zaplet Snježne kraljice to jest dio priče koja se odnosi na zrcalo, otmicu dječaka Kaya i djevojčicu Gerdu koja krene na put da bi pronašla dječaka, ali nadopisuje cijeli svijet zla kojeg direktno, fabulativno vezuje uz lice Snježne kraljice. Također uvodi galeriju lica koja su nadahnuta poetikom šašavog humora i cijelu igru pretvaraju u fantazmagoriju carrolovskog tipa s poantom pobjede ljubavi i nesebičnog davanja nad zlom. Igru je režirala Stephanie Jamnicky s podjelom u kojoj uz poznate glumce zagrebačkog glumišta igraju troje djece - glumaca. Režija: Stephanie Jamnicy, tonmajstori: Anka Savić i Dubravko Robić, glazbena urednica: Maja Žarković, glume: Biserka Ipša, Ana Marija Bokor, Doris Šarić Kukuljica, Dražen Braulić, Franjo Dijak, Natalija Đorđević, Margita Pauzin, Lana Trampuž, Ksenija Ugrina, Veno Parašilovac. Premijerno emitirano: 26.12.2004. Tr. 32:29

Priča o „Trgovcu Navu“ jedna je od manje poznatih pripovijesti Ivane Brlić Mažuranić objavljena nakon autoričine smrti 1943. godine u knjizi naslovljenoj Bajke i basne. Temeljni motiv ove poetične pripovijesti jest nepokolebljiva vjera u dobrotu kao odraz božanskoga u ljudima. Unatoč životnim nedaćama Nav čeka i vjeruje, trpi i ohrabruje sve oko sebe, dajući ljubav i diveći se ljepoti svijeta koji ga okružuje. Ova priča na suptilan način govori o prepoznavanju životnoga puta, možda čak i životne zadaće i ustrajnosti koja je potrebna da se s toga puta ne skrene. Ujedno, ovo je priča koja daje nadu, ispunjava nas ljubavlju i srećom, a dječjom zanesenošću Navova vjera u božju providnost i više je nego ohrabrujuća. Razigrana dramaturgjja, nepretenciozno ispripovijedana priča i izvrsna glumačka ostvarenja redateljskom sveobuhvatnošću daju ovoj igri radiofonsku punoću i začudnost ne gušeći izvornu pripovijest. Redateljica: Stephanie Jamnicky; dramatizacija: Nives Madunić Barišić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; ton majstorica: Marija Pečnik Kvesić; urednica: Nives Madunić Barišić. Glume: Žarko Potočnjak, Rikard Simonelli, Zvonko Novosel, Biserka Ipša, Vanda Winter, Živko Anočić te Lucija i Sara Barišić Tr. 34: 10 Premijerno emitirano: 04. 04. 2010.

Bajka o ocu i tri kćeri , o ljubavi, razumijevanju, opraštanju ... Kada ostarjeli kralj odluči izabrati nasljednicu svojega prijestolja između triju kćeri psotavi im nimalo lako pitanje: koja ga kako voli, a onda koja ga uspije uvjeriti da ga voli najviše naslijedit će njegovo prijestolje. Nevolja je već u postavljenom pitanju, a onda i u kraljevoj taštini pa kada mu najmlađa kćer kaže da ga voli jednostavno - onako kako se voli sol on pomisli na bol koju sol može izazvati, na njezinu gorčinu, i ne čuje njezino objašnjenje da bez soli ništa nema pravi okuspa tako ni njezin život ne bi imao punoću bez ljubavi prema ocu. Tvrdoglava kao otac i Kordelija će nakon što ju ota protjera živjeti život bez oprosta i bez suza sve dok još veća bol ne sruši sve njezine zidove, a tada će se dogoditi čudo. Redateljica : Hana Veček, glazbena dramaturginja: Adriana Kramarić, tonmajstorica: Marija Pečnik Kvesić, glumili su: Olga Pakalović, Neva Radeljković, Sreten Mokrović, Pjer Meničanin, Petra Svrtan, Ana Marija Štorga i Vid Ćosić. Tr. 40:03 Premijerno emitirano: 29.11.2020.

premijera Kada ostarjeli čarobnjak greškom napravi čarobni napitak koji popiju jedna koza i jedan mačak mladi čarobnjakov pomoćnik morat će pronaći način da spasi čarobnjaka, kozu, selo i samoga sebe. Hoće li u tome uspjeti poslušajte u novom radijskom igrokazu kojega je napisala naša vrijedna suradnica i nagrađivana književnica Nada Mihaljević. Režija: Silva Ćapin, tonmajstor: Katarina Barišić, glazbena urednica . Franka Meštrović, glumili su: Dražen Bratulić, Matija Šakoronja, Lana Barić, Frano Mašković, Ivan Grčić i Janko Rakoš.

Za djecu od 10 godina na dalje Dvadeset i tri godine nakon Domovinskog rata djeca čiji su roditelji tada bili njihovi vršnjaci sve manje razumiju razmjere rata i njegove posljedice . O ratu se govori kroz politiku, a osobne sudbine sve su manje predmet promišljanja. „Mali ratni dnevnik“ Stjepana Tomaša napisan je kao iznimna intimna ispovijest dvanaestogodišnje djevojčice Cvijete u najtežim trenucima njezina dotadašnjeg života. U Osijeku dane provodi u podrumu osluškujući opće i zračne uzbune i bježeći pred granatama i bombama. Strahuje za roditelje koji svakodnevno odlaze na posao i tek telefonom razgovara s prijateljicama iz škole. Kada rat dođe do svoga vrhunca roditelji je šalju u Austriju u izbjeglištvo s ostalom osječkom djecom. Ova radijska adaptacija romana koji je dio lektire za šesti razred osnovne škole pokušava objasniti današnjoj djeci zašto je važno ne zaboravljati one koji su dali svoje živote u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu. Redatelj: Mislav Brečić, tonmajstor:Dubravko Robić, glazbena urednica : Framka Meštrović, glume: Darko Milas, Elizabeta Kukić, Dunja Fajdić, Ivan Brkić, Goran Grgić, Krešimir Mikić, Marina Bažulić i Krunoslav Klobučar. Premijerno emitirano: 22:06. 2014.

Grupa djece-prognanika smještena je u samostanu. Jedan od dječaka izdvaja se izrazitom povučenošću. Mali Adam bježi u snove kako bi zaboravio tragediju koja mu se dogodila u stvarnosti. U snovima ga sačekuje par šašavih ribara-anđela. Branko Hribar u ovom radio-dramoletu je ispleo nježnu i duhovitu priču rukopisom koji miješa realno i irealno, lirsko i humorno. Režija je povjerena jednom od najsenzibilnijih redatelja za djecu – Biserki Vučković. Tonmajstor: Delka Milanov, glazbeni urednik : Adriana Kramarić, glume: Stjepan Martinčević Mikić, Ivo Rogulja, Kruno ŠArić, Sven Medvešek, Jelena MIholjević, Nina Škuflić, Mladen Vujčić, Mateja Porubić, Ivan Dragičević, Dinko Mandić i Mea Vučković. Premijerno emitirano: 24.11.1996.

Jedno dvorište, dvije suprotstavljene skupine dječaka uz mnogo vike, buke i laganja satkali su jednu od najljepši priča o djeci za djecu. Nježni Nemeček genaracijama čitatelja ostao je jedan od najdojmljivijih likova, a njegova sudbina malo koga je ostavila suhih očiju. Poznati roman za djecu dramatizirala je Hana Veček, a osobitost ove izvedbe su njezini glumci. Djeca iz dramske skupine OŠ Gustava Krkleca iz Zagreba s redateljicom tijekom školske godine dramskim metodama rješavaju svoje svakodnevne sukobe i nesnalaženja s nakupljenim ,nerijetko vrlo negativnim emocijama. Iz ove igre i druženja nastaju dramske igre. Ovoga puta dječaci iz dramske skupine Hane Veček našli su se u situaciji da pred mikrofonom u pofesionalnom studiju s profesionalnim glumcima, tonmajstorom i redateljicom osvijeste značenje bavljenja glumom. Rezultat je iznimna kreacija svih sudionika. Bogata zvukom , osjećajima i interpretacijama ova radio igra zasigurno će ući među vrhunce radiodramskog stvaralaštva za djecu. Režija i dramatizacija: Hana Veček, ton majstor: Tomislav Šamec, glume: Janko Rakoš, Janko Volarić Popović, Alex Rakoš, Hana Veček, Mateo Horvat, Denis Slavković, Marcel Em, Livio Punjek, Marko Marić, Marcel Mesarek i Amel Beriša. Premijerno emitirano: 08.05.2016.

Emisija je namijenjena mladima od 14 godina na dalje. Originalna radijska drama Vedrane Vrhovnik priča je o odrastanju kroz bježanje od roditeljskih autoriteta i osvajanju slobode. Glavni protagonisti su 17-godišnjaci, mladi ljubavni par, koji kradući tatin automobil i odlazeći na more, misli da je napokon pokazao svoju zrelost. No, djevojku ovaj čin koliko oslobađa toliko i frustrira, pa joj kroz glavu prolazi događaj iz ranog djetinjstva kad je protestirala bježeći iz vrtića. Ova radijska igra napisana je iskrenim, a jednostavnim stilom kojem je autorica u ulozi redatelja dodala još dokumentarističku boju. Igra je namijenjena mladima, ali tema bjegova koji su metafora životnih stepenica nužnih da bi živjeli kao zrele osobe, zanimljiva je, čini nam se, svim naraštajima. Ova emisija je nagrađena glavnom nagradom na međunarodnom radijskom festivalu u Bratislavi . Redateljica: Vedrana Vrhovnik; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstori: Marija Pečnik Kvesić i Miroslav Pijaca Glume: Klara Dugalić, Nina Erak Svrtan, Filip Juričić, Hrvoje Zalar, Maja Kanurić, Anita Matić, Gita Pauzin, Siniša Popović, Mirta Zečević. Premijerno emitirano: 25.04.2004.

Emisija je namijenjena mladima od 12 godina na dalje Baka i unuk prisiljeni provesti nekoliko dana zajedno otkrivaju da i nisu toliko različiti. Kada se unuk mora pripremiti za audiciju u školi baka mu na neobičan način pomaže. Uloge: Alex Rakoš, Doris Šarić Kukuljica, Damir Poljičak i Petra Svrtan. Režija. Hana Veček Glazba:Alex Rakoš

ZA DJECU OD 8 GODINA NA DALJE Najnoviji tekst komediografa Kazimira Klarića svojim poznatim duhovito – iščašenim stilom govori o roditeljskim frustracijama u današnjem vremenu. Kako nagraditi odlične đake, doima se pitanjem koje očekuje jednostavan odgovor, ali u Klarićevoj obitelji zavrti se nevjerojatan splet okolnosti jer djeca žele kućnog ljubimca i to posebne vrste. Zašto na kraju ove originalne radio-igre otac zajauče «zašto mene nitko neće za kućnog ljubimca» možete čuti ako poslušate ovu radioigru namijenjenu svim generacijama slušaelja. Glumili su: Goran Grgić, Kristijan Potočki, Renata Sabljak, Sreten Mokrović, Vlasta Knezović Redatelj: Darko Tralić Premijera: 09.12. 2007. Tr. 29:53