Šta se dešava sa sistemom "dvije škole pod jednim krovom" uspostavljenom u Bosni i Hercegovini na kraju rata kao "privremena mjera" u mjestima ratnog sukoba između Hrvata i Bošnjaka? Tri decenije različitih smjena i obrazovnih planova, presuda Ustavnog suda o diskriminatornoj prirodi ovakvih škola, pozivima Evropske unije da se ukine segreacija u školama i djeca u pojedinim dijelovima zemlje i dalje na različita vrata ulaze u škole. Šta o tome kažu oni koji su pohađali ovakav nastavni plan? Kako ovakve škole vidi Admir Hodžić, direktor jedne od njih? Saznajte i po kojem programu pohađa školu dijete iz takozvanog "mješanog braka"? Zašto je Bošnjak išao u školu po hrvatskom planu? Nakon zatvaranja "dvije škole pod jednim krovom", šta će ih zamijeniti? Šta o njima misli ministar obrazovanja Srednjo-bosanskog kantona, Bojan Domić, kao i šta savjetuje Nedim Krajišnik, direktor Centra za obrazovne inicijative Step by step iz Sarajeva.

'Planine' smeća rastu na obodima gradova u Srbiji, gde komunalne službe svakodnevno odlažu tone otpada. Država se obavezala da u narednih deset godina zatvori smetlišta i da promeni sistem upravljanja otpadom. Da li će zacrtani rokovi biti ispoštovani i kako, za to vreme, izgleda život pored zagađivača? U podcastu Zaviri ispod površine vodimo vas u Valjevo i Užice gde se građani bore da se deponije u njihovom komšiluku zatvore.

Ko su nebinarne osobe? Kako im se trebamo obraćati? Zbog čega su važne zamjenice i kako živjeti rodno fluidno? Lejla Omeragić Ćatić pokušava pronaći odgovore na ova pitanja kroz razgovor sa Anelom Dumonjić, bosanskohercegovačkom feministkinjom i umjetnicom, nebinarnom osobom koja se izjašnjavam kao ona/oni. Na podcastu sarađivali Una Čilić, Asja Hafner, Tijana Radulović i Zoran Glavonjić.

Zvučnici, upaljač ispod nosa i maslinovo ulje. Šta ove tri stvari imaju zajedničko? Za dvadesetdvogodišnjeg mladića iz Bosne i Hercegovine sve je ovo korišteno tokom terapije "istjerivanja šejtana". Rezultat? Samopovređivanje, anksioznost, prekid odnosa sa porodicom. Kako je mladić, nekada student medrese, završio kao volonter prve sigurne kuće za LGBTQ osobe? Koliko bi za njega bilo značajno da je ovakav prostor postojao kada je kao tek punoljetna osoba ostao bez krova nad glavom zato jer je gay osoba? Šta treba znati o sigurnoj kući i kako ona može pomoći LGBTQ osobama slušajte u ZIP-u.

Prije deset godina Bosnu i Hercegovinu i Srbiju su zadesile katastrofalne poplave. Skoro deceniju kasnije područje Novog Sada doživjelo je superćelijske oluje. Prirodne katastrofe sa sobom nose smrtne posljedice, ostavljaju ljude bez domova, poljoprivrednike bez usjeva i mnoge sa dugotrajnim traumama. Kako se prilagoditi klimatskim promjenama? Da li postoje sistemi zaštite? Kakva su iskustva onih koji su na svojim leđima osjetili šta sve voda i vremenske nepogode mogu da urade? Slušajte u ZIP podcastu.

U podcastu o najugroženijoj manjini u Bosni i Hercegovini slušajte sa kakvim se preprekama Romi u ovoj zemlji susreću od pronalaska stana, odlaska kod doktora, pa do škole i zaposlenja. Kako je 21-godišnji Almir Agić iz Ilijaša uspio, uprkos preprekama i diskriminaciji, da se izdigne iz stereotipne slike i radi na izgradnju boljeg života za sebe, svoju porodicu ali i romsku zajednicu. Saznajte u ZIP-u uz Lejlu Omeragić Ćatić.

Koliko je godina prošlo otkako je Bosna i Hercegovina započela svoje dugo putovanje ka Evropskoj uniji? Šta se u međuvremenu dogodilo: koliko faza života stane između 1999. kada je započeo proces stabilizacije i pridruživanja do pregovora za članstvo? U ZIP podcastu Lejla Omeragić Ćatić je bliže pogledala u to primicanje Uniji. U tome su joj pomogli Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu, Rikard Jozwiak, urednik za Evropu na RSE i naravno građani BiH što iz zemlje što iz inostranstva. Kroz šta je BiH prošla na putu ka Evropskoj unji? Kroz šta prolazi i šta je čeka u budućnosti? Da li se proces mogao pokrenuti i ranije i da li će sada ići bolje, jače i brže ka svojoj evropskoj budućnosti? Saznajte i šta stanovnici BiH misle kada kažu da hoće u EU.

Šta je rodno odgovorni budžet? Koliko je njegova raspodjela ravnopravna i na koje sve aspekte svakodnevnog života žene utiče taj budžet? O tome kakvu ulogu rodno odgovorni budžet igra u poljima od zapošljavanja, preko infrastrukture, sigurnosti, javnog prevoza pa do čuvanja djece, Lejla je razgovarala sa profesorom ekonomskog fakulteta Ljiljanom Veselinovićem, Majom Gasal direktoricom Akademije za žene, Ćamilom Imamović predsjednicom Udruženja žena Most iz Jablanice. U potrazi za odgovorom kakve veze ima rod, budžet i trotoar pridružili su joj se i brojni stanovnici Sarajeva.

Kako žive ljudi koje svaki dan viđamo u gradovima, u parkovima, ulazima zgrada, na trotoarima, autobuskim i železničkim stajalištima? U ZIP podcastu Zoran Glavonjić razgovara sa osobama u situaciji beskućništa u Beogradu: kako žive, gde mogu potražiti pomoć i sa kakvim se sve problemima suočavaju.

Zašto su moderni ratovi toliko brutalni? Kako trenutno izgleda Tukididova zamka i zašto je sukob oko Tajvana opasan po svijet? Zašto se savremena antropologija ne bavi uzrocima ratova i kako su rodne uloge povezane s ratovima? O tome govore urednik vanjske politike RSE, Dragan Štavljanin i antropolog, Stef Jansen.

Prije 30 godina počelo je emitovanje programa Radija Slobodna Evropa. Novinari RSE-a su kroz zadnje tri decenije pratili promjene sistema, razvoje društava ali i tehnologija, bezbrojne proteste, ali i napretke širom zemalja Zapadnog Balkana, prvo samo kroz radijski program, a danas kroz razne platforme od videa, weba pa do Tik Toka. U vanrednom izdanju Zaviri ispod površine podcasta razgovaramo sa najmlađim članovima naših redakcija o budućnosti novinarstva, ali i sa kolegama koji su tu od početka o tome šta možemo naučiti iz prošlosti kako bi nam sutrašnjica bila bolja.

U Crnoj Gori boćanje donosi svjetska i evropska odličja, ali se o njemu malo govori. Koliko interesa postoji za to drevno takmičenje koje je zahvaljujući porodičnoj tradiciji očuvalo kulturološko nasljeđe Mediterana?

Jeste li među onima koji zavide ljudima što žive na primorju? Ako zavirite iza reklama, njihova svakodnevica ljeti su saobraćajni kolapsi, buka, smeće i zagađenje mora, sezonski poslovi i preskupe cijene. Jer, masovni turizam donosi novac, ali ne garantuje bolji kvalitet života. O nekontrolisanom, prekomjernom turizmu i tome kako bespovratno troši prostor, mijenja vizuru i duh jadranske obale, govorimo u ovoj epizodi podcasta Zaviri ispod površine.

Kako prepoznati i liječiti posttraumatski stresni poremećaj koji je ozbiljan lični, ali i društveni problem sa kojim se svi mi možemo suočiti kao posljedica neke traume. Šta karakteriše ljude koji imaju PTSP? Da li mladi mogu da se na drugačiji način izbore sa ovim problemom? O svemu ovome u posljednjoj epizodi specijalnog izdanja ZIP-a Lejla Omeragić Ćatić razgovarala je sa psihoterapeutkinjom Branislavom Stević iz Centra za ratnu traumu Novog Sada. Šta kažu sarajevski taksisti: u kakvoj to sredini živimo? Da li roditelji strahuju da prenesu svoje traume na djecu? Slušajte u trećem izdanju serijala o PTSP-u. U prethodna dva smo govorili sa ljudima kojima je dijagnosticiran ovaj poremećaj, o njihovom iskustvu, ali smo se fokusirali i na ženski doživljaj preživljene traume.

Znate li šta je zajedničko za svetske zvezde Lady Gagu, Oprah Winfrey i Arijanu Grande? Sve tri su javno govorile o borbi sa posttraumatskim stresnim poremećajem, PTSP-om. U drugoj epizodi specijalnog izdanja Zaviri ispod površine o posttraumatskom stresnom poremećaju, Nevena Bogdanović provjerila je kako i kada se kod žena javlja proživljavanje traume. Na koji način se manifestuje PTSP kod žena i da li je ženski PTSP tabu tema? U potrazi za odgovorima pridružila joj se Biljanu Slavković, psihoterapeutkinja sa Instituta za psihodramu iz Beograda.

Koliko je postraumatski stresni poremećaj prisutan u bosanskohercegovačkom društvu? Da li smo svjesni simptoma, ali i načina liječenja? Kako se PTSP pojačava i ispoljava kroz godine? Saznajte u ovom ZIP podcastu sa Lejlom Omeragić Ćatić kojoj se u epizodu o kojoj istražuje PTSP pridružio Adnan Hasanbegović, dugogodišnji mirovni aktivista i ratni veteran. Čut ćete i stručna mišljenja kao i stavove ljudi sa ulica Sarajeva.

Populacijski fond Ujedinjenih nacija procjenjuje da se više od 140 miliona žena širom svijeta smatra nestalim kao posljedica rodno pristrasnog odabira pola. Ta brojka ukazuje i na obim selektivnih abortusa. No, kako se zna da oni postoje ako su zakonom zabranjeni saznajte u novom ZIP podcastu. Jasna Vukićević vodi nas u Crnu Goru, u kojoj postoji projekcija da će za dvije decenije biti 8.000 manje žena nego muškaraca. Od ranih 1980-ih, ultrazvuk i druge tehnologije omogućile su roditeljima da otkriju pol fetusa tokom prenatalnih skrininga, nakon čega se neki odlučuju na selektivni abortus. Iz UN-a naglašavaju da tehnologija nije osnovni uzrok problema. Jer, u zemljama gdje ne postoji rodni stereotip, ove tehnologije nisu dovele do rasta rodno pristrasnog odabira pola. Koliko je rodni stereotip u Crnoj Gori i dalje jak, ali i koje su njegove posljedice, slušajte u podcastu.

Sve popularnija kruzing industrija je u predpandemijskoj godini na globalnom nivou ugostila oko 30 miliona putnika-turista i "obrnula" 154 milijarde dolara, a očekuje se da će nakon 2023. godine ta brojka brzo biti dostignuta. Naredne godine će biti porinut i najveći brod za krstarenja na svijetu dug 365 metara i težak preko 250.000 tona, koji će moći primiti preko 5.600 putnika i 2.350 članova posade. No, ubrzani razvoj ove industrije prati i njen štetan uticaj na mnoge luke koje se sučavaju sa prekomjernim brojem kruzera, saobraćajnim haosom i gužvama koje parališu grad i cijele regije. Sa jedne strane hotel na moru, sa druge strane gužve koje parališu grad. Vodimo vas na putovanje kruzerima.

Dobro došli u podkast Zaviri ispod površine RSE. Ljeto je, vrijeme zrikavaca i julske žege. To je moja omiljena muzika ljeta, opisuje Crnu Goru autorica podcasta Jasna Vukićević. To je Mediteran kakav je nekad bio. Njegov zvuk je oblikovalo pjevanje a capella, promenada gradske muzike i hitovi koji su živjeli decenijama. Tempi pasati. Kako danas 'zvuči' Crna Gora?

U specijalnom izdanju ZIP-a govorimo o tome kako vratiti život u Srebrenicu te promijeniti narativ u društvu i u političkom diskursu prema Srebrenici i njenim građanima? O tome je, pored ostalog, Lejla razgovarala sa Valentinom Gagić i Bekirom Halilovićem iz Udruženja “ADOPT”. Ovo je njihova priča.

Koliko je Bosna i Hercegovina "pet friendly"? Da li nam životinje pomažu u prevazilaženju posljedica i trauma? I kako se uopšte odnosimo i brinemo o njima? Ovo su neke od tema o kojima pričamo u podcastu Zaviri ispod površine.

Od polovine maja, svake sedmice u Beogradu i još nekoliko gradova Srbije, na poziv opozicije, hiljade ljudi šetaju protiv nasilja. Traže odgovornost vlasti nakon dve masovne pucnjave u kojima je život izgubilo 18 ljudi. Na čelu kolone beogradskih protesta su studenti. Zašto protestuju? Slušajte u podcastu Zaviri ispod površine.

Da li je lakoća putovanja naše odmore pretvorila u površan selfie sa turističkom znamenitošću u pozadini? Odgovore tražimo u Crnoj Gori. Jasna Vukićević nas vodi na poznate turističke destinacije, ali nam približava i mjesta na sjeveru zemlje koji postaju sve popularnija kod onih koji ljeto žele provesti daleko od gužve. Volite li ležanje na plaži ili aktivan odmor? Da li biste na odmoru pravili sapun od maslinovog ulja? Jeste li turista ili putnik? U potrazi za odgovorima vodimo vas kroz Crnu Goru.

Koliko su opravdani strahovi oko umjetne inteligencije, a koliko se radi o preuveličanim upozorenjima? Kako stoje etika i AI? Šta je sa našim sposobnostima da prepoznamo sadržaj generiran preko nekog AI servisa? U potrazi za odgovorima na ova pitanja Lejli Omeragić Ćatić se u ovoj epizodi pridružila i Una Čilić. Kako zvuči album kada ga napravi umjetna inteligencija? Ili intervju sa stručnjakom? Poslušajte u ZIP-u u kojem razgovaramo i sa Bojanom Perkovom iz Share Fondacije, kao i Dragosom Tudoracheom, zastupnikom u Evropskom parlamentu i predsjedavajućim odbora za umjetnu inteligenciju.

Kako prepoznajemo da nam je narušeno mentalno zdravlje? Idemo li kod psihologa? Da li stigmatizacija doprinosi povlačenju u sebe i zapuštanju bolesti? Kakve generacije izlaze iz društava u kojima se nasilje glorifikuje? Ovo su samo neka od pitanja čije je odgovore tražila Lejla Omeragić Ćatić. U tome su joj pomogli psihologinja Tanja Tankosić Girt, kao i Goran Čerkez iz federalnog ministarstva zdravlja Bosne i Hercegovine, ali i građani na ulicama Sarajeva među kojima je bio i muzičar Laka.

Na listama čekanja za različite operacije i preglede krajem aprila 2023. u Srbiji je bilo preko 75 hiljada ljudi. Broj pacijenata na listama rastao je iz dana u dan. Zašto? U ovoj epizodi ZIP-a gledamo ispod površine listi čekanja u Srbiji, ali razgovaramo i sa kolegama na Kosovu, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Prvi maj se obilježava u znak sjećanja na oko 40.000 radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. tražeći osmosatno radno vrijeme. U sukobima sa policijom, poginulo je više od 200 radnika, mnogi su uhapšeni, a osmoro je osuđeno na smrt. U znak sjećanja na taj događaj 1. maj se od 1889. obilježava kao Međunarodni praznik rada. Nakon gotovo vijek i po, postavljamo pitanje - što je nama danas Prvi maj?

U samo mjesec dana u Republici Srpskoj su u javni diskurs dospjeli nacrti zakona, ideje i odluke kojima se kriminalizuje kleveta, nevladine organizacije i rad civilnog društva podvode pod strane agente, moguća zabrana za pripadnike LGBTIQ populacije da prilaze obrazovnim ustanovama, te zamrzavanje odnosa Republike Srpske sa ambasada Sjedinjenih Država i Velike Britanije u BiH. Zbog čega predsjednik RS-a Milorad Dodik sada povlači ove poteze i šta kroz njih želi da uradi? Slušajte u ZIP podcastu u kojem Lejli Omeragić Ćatić odgovore na ova pitanja daje Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu. Saradnik na podcastu Milorad Milojević.

Da li odgajamo mlade koji će biti posmatrači ili akteri promjena? Da li su "eho sobe" nadglasale dijalog u javnom prostoru? To su neka od pitanja koja u Budvi postavljamo u razgovoru sa mladim debaterima o kulturi dijaloga, kao kamenu temeljcu demokratije i promjena.

Rezervacija mesecima unapred i pune sale – tako u Beogradu izgleda odlazak na premijerne predstave sezone. A van glavnog grada, kragujevačko pozorište, najstarije u Srbiji, decenijama čeka novu zgradu. Grad Bor nema pozorišni ansambl, a subotički glumci 16 godina čekaju da se usele u novu zgradu. Dok država obećava ulaganja, glumci upozoravaju da skromna izdvajanja za kulturu, koja su manja od jednog procenta budžeta Srbije, jedva pokrivaju minimum troškova pozorišta.

Prijavi nasilje, bježi od nasilnika u sigurnu kuću, započni proces, osamostali se. Sve ovo žene čuju kada govorimo o nasilju kroz koje neke od njih prolaze. Ali, gdje početi? Kako prijaviti? Kome se obratiti? I kako dobiti podršku? Lejla Omeragić Ćatić pokušala je da prođe kroz ova pitanja u ZIP podcastu sa Melihom Sendić iz Centra ženskih prava Zenica, Slađanom Milovanović iz Fondacije Lara, Ajnom Jusić iz udruženja Zaboravljena djeca rata i drugima.

Bila je prva vozačica u Crnoj Gori, fotografkinja, išla u lov. Bavila se politikom, govorila francuski, njemački i ruski jezik i bila savjetnica svoga oca crnogorskog kralja Nikole. Ovo je priča o princezi koja je rođena na kraljevskom dvoru, a nakon skoro pola vijeka egzila, umrla u tuđini i siromaštvu. Danas u Crnoj Gori prvi autoput nosi njeno ime, a u rodnom Cetinju je dobila spomenik. Njena svestrana ličnost, otresitost i hrabrost, razlog je što roditelji i danas kćerkama daju njeno ime. Ovo je priča o princezi Kseniji.

Godine 2022, tri decenije nakon što su antiratni aktivisti i aktivistkinje u Srbiji ustali protiv krvavog rata u socijalističkoj Jugoslaviji koji je krenuo iz Beograda, na drugom kraju Evrope počeo je novi rat.  "Najteže je govoriti protiv rata kada se on događa", kaže istoričarka Sanja Radović. Ruska invazija na Ukrajinu je za godinu dana odnela desetine hiljada života, razorila čitave gradove i raselila milione.  Kroz razgovore sa onima koji su se protivili ratu, kako u Srbiji devedesetih, tako i u Rusiji 2022, podkast ZIP pokušava da odgovori na pitanje: kako se boriti se za mir dok vlasti otvaraju frontove?

Kotorski karneval čuva tradiciju dužu od pola milenija. I ovog februara se širom Boke Kotorske pripremaju karnevalske grupe, u tajnosti šiju maske, pišu tužbe i odbrane za suđenje Karnevalu - krivcu za sve loše što nam se desilo lani, pa će njegovim spaljivanjem svo zlo biti pretvoreno u prah i pepeo. Na dan karnevala izlazi Karampana, satirični list koji nastaje od duhovitih dosjetki na bokeškom dijalektu, a fešti prethodi karnevalska trpeza "papalada ala maka". Maškarama se tjera zima, slavi život i nasljeđe koje povezuje Boku sa mediteranskom kolijevkom civilizacije.

Da li ste se ikada pitali kako se biraju ambasadori i ambasadorice Bosne i Hercegovine? Kako im izgleda jedan radni dan i kako mogu pomoći građanima? U potrazi za odgovorima Lejla je razgovarala sa ambasadoricom Bosne i Hercegovine u Češkoj Martinom Mlinarević, ali i sa stručnjakom za međunarodne odnose i diplomatiju Jasminom Hasićem. U ZIP-u saznajte kako oni ocjenjuju bh. diplomatiju i šta kažu građani kakvo im je iskustvo sa ambasadama.

Više od tri hiljade diviljih deponija registrovano je u poslednjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine Srbije, a od toga gotovo 1.500 nije bilo očišćeno. Polovina otpada je na gradskim smetlištima, uz rizik po zdravlje ljudi i često bez kontrole šta se tamo odnosi. U ovoj epizodi ZIP-a pričamo o deponijama, zagađenim rekama i reciklaži. I tražimo odgovor na pitanje šta da se radi sa onim što svaka balkanska kuća ima – kesom sa plastičnim kesama.  

Da li ste nekada poželjeli da putujete kroz vrijeme? Šta je u dalekoj budućnosti vidio lutajući svevremenski reporter Dedaj, a šta u ekskluzivnom intervjuu poručuje najviši od svih za širenje proširenja, Maybe de la Future? Kako na društveno-političku sliku može da utiče 'pidžama licemjerstvo' i šta je posadu svemirskog broda „Evropska zvjezdana unija“ dočekalo kada su stigli na odredišnu stanicu? Kapetanica Lejla istražuje neistražena područja galaksije.

Da li ste nekad poželjeli da makar dotaknete život koji se mjeri milenijumima? Nije nemoguće, treba samo doći u Bar. Tu živi maslina koja ima 2.245 godina. Zagrlite je, i dotaći ćete vječnost iz ljudske perspektive. Ovog hladnog decembra vodimo vas na jug Crne Gore gdje je maslina izvor života i zdravlja, ali i spona sa porodičnim i kulturnim nasljeđem. Ona je način života.

Po prvi put u životu, Lejla je upoznala nekoga da je HIV pozitivan. On sada ima 38 godina, a HIV infekciju dobio je kada je imao manje od 30. Prije toga je na testiranja išao redovno, ali desio se, kako kaže, jedan period od godinu i po do dvije, kada je preskočio testiranje. Živi normalno, radi, druži se, liječi se kao i mnogi drugi sa HIV infekcijom. A kroz razgovor u podcastu pomaže u borbi protiv stigmatizacije osoba koje imaju AIDS. "Strah, neznanje i šta će reći svijet - tri su ključne loše karakteristike jednih, koje dovode do stigmatizacije i patnje drugih ljudi", kaže Lejla.

'Nikad nisam dobio pravu priliku da radim i da se osećam ko čovek' – ovako Vladimir Ziriković iz Beograda počinje svoju priču. Na diskriminaciju osoba sa invaliditetom ukazuju izveštaji domaćih i međunarodnih institucija – od nepristupačnog javnog prevoza i ustanova, preko nejednakih šansi za obrazovanje, zapošljavanje i lečenje. Kako savladati arhitektonske prepreke, a kako stereotipe i predrasude – o tome za podkast ZIP govore Branko Jokić, Vladimir Ziriković, Nikola Đurđević i Ljupka Mihajlovska.

Zašto umjesto u kina mladi danas više vole da filmove gledaju sami na kompjuteru? U ovoj epizodi ZIP-a govorimo o filmu i kako ga je u očima mladih promijenilo ubrzanje stvarnosti koje živimo. Vodimo vas na radionicu filma za djecu, gdje ćemo upoznati kreativne osmoškolce koji uče o filmu, ali i dobit ćemo od njih preporuke koje bi to filmove trebali da pogledamo.

Koliko smo svjesni moći koju naše riječi imaju na društvenim mrežama? Imamo li isto empatije u razgovoru licem u lice i recimo u nekom chatu? Opravdanja za online nasilje nema, no šta uraditi kada vas neko zlostavlja u tom prostoru? Saznajte u ZIP podcastu.

Naći stan u Beogradu za oko 300 evra mesečno, koliko je minimalac u Srbiji – postala je "nemoguća misija". Rente u Beogradu, u širem centru grada, skočile su i do tri puta, a veliki potres na tržištu izazvao je rat u Ukrajini - jer Rusi utočište od sankcija traže u Srbiji. Kako Nataša iz Moskve u Beogradu plaća stan 110 evra dnevno? Kako trudnica mora da plati 800 evra mesečno za stan, a kome su stanodavci dali otkaz? Koliko je podstanara u Beogradu, a koliko nelegalnih stanova? Koliko košta najskuplji kvadrat, prodat u naselju Beograd na vodi? Saznajte u ZIP-u!

Šta će biti sa grijanjem u Bosni i Hercegovini ove zime? Usred energetske krize širom Evrope planiraju se mjere i subvencije, dok će građani BiH, sve su prilike, ostati uskraćeni za subvencije i ozbiljnije mjere, ali će zimu dočekati sa poskupljenjima. Da li se grijati na struju? Hoće li biti plina i kolika je cijena peleta? Ili je rješenje u tome kako kaže jedna Lejlina sagovornica da kupimo deke?

Nakon što je muškarac u Bihaću ubio ženu, u 19 gradova u BiH održani su protesti protiv femicida. Kako se žene mogu zaštititi od nasilja i da li su ga prijavljivale? Lejla je razgovarala sa ženama o njihovim iskustvima, ali i svakodnevnici kojoj svjedoče u svojim okruženjima.

Moleban "za spas porodice" ispred hrama Hristovog vaskrsenja je u dijelu crnogorske javnosti okarakterisan kao moleban protiv Prajda, pogotovo nakon serije molebana koje je Srpska pravoslavna crkva organizovala uoči Europrajda održanog u Beogradu. U ovom ZIP-u govorimo o tome da li je moleban protiv Prajda postao trend i kako je došlo do toga.

Širom svijeta, od Beograda, preko Zagreba, Pariza, New Yorka do Teherana žene dižu svoj glas. Zbog smrti djevojke u Iranu, zbog intervjua sa silovateljem u Srbiji, zbog femicida, zbog podrške ženama i solidarnošću sa onima koje traže svoja osnovna prava. U ZIP-u donosimo njihove priče.

U susret izborima u Bosni i Hercegovini, u ZIP podcastu Lejla pokušava da pronađe odgovor koliko je društvo u BiH građansko i pita se: šta radimo mi, koji se zovemo građanima, za boljitak društva u kojem živimo?

Putujemo i družimo se sa putnicima i osobljem u vozu koji ide na jug, od Sarajeva ka Čapljini. U ovom ZIP-u Lejlina stanica bit će Mostar gdje će je dočekati pjesnik Marko Tomaš. Saznaćete: Zašto vozovi bude sentiment među ljudima?

Pokušaj prvog Prajda u Beogradu 2001. godine završio se nasiljem. Više od dvadeset godina kasnije, desnica pokušava da zabrani Prajd. Koliko se u Srbiji poštuju prava LGBT+ zajednice? U potrazi za odgovorom, na ulicama Beograda, Neveni Bogdanović pridružilo se troje mladih LGBT+ aktivista koji govore o svojim iskustvima.

Predsezona je krenula dobro, onda se u julu dogodio zastoj, a kolone turista tek su krenule ka Crnoj Gori krajem tog mjeseca. Šta se desilo sa turističkom sezonom ove godine? Da li ima šanse da se dostigne milijarda prihoda od turizma iz 2019. godine?

Grebemo ispod površine praznovjerja ili sujevjerja. Zašto smo sujevjerni? Sa čim su povezana razna vjerovanja od toga da se torba ne treba spuštati na pod, pa do toga da kucamo u drvo za sreću? I šta su čekale Lejla i Lejla pa da prave halvu?

Na osnovu čega zaključimo da je osoba koju smo tek upoznali takva i takva? Zašto ono o čemu ne znamo mnogo gledamo sa predrasudama i kroz stereotipe? Još nisu našli vakcinu koja bi nas učinila imunim na njih, ali leka ipak ima: upoznavanje i rušenje onih barijera o drugima i drugačijima od nas. Kako se boriti protiv predrasuda?

Od povorke ponosa do povorke ponosa, LGBTQ populacija zahtjeva osnovna ljudska prava i više razumijevanja u društvu. Zbog čega su važne povorke? Da li radimo na podizanju svijesti o ljudskim pravima LGBTQ osoba van jednog dana u kojem se povorka održava? Slušajte u ZIP-u sa Lejlom Omeragić Ćatić.

Od početka ove godine 143 osobe u Crnoj Gori su promijenile ime. Koliko nas ime koje nosimo određuje? Koliko nam olakšava ili otežava život? I šta ako želimo da ga promijenimo? Saznajte samo u ZIP podcastu.

Da li smo više sposobni da pričamo o laganim temama? Znamo li danas provesti vrijeme sa prijateljima pričajući o ničemu, a svemu? Šta nas to koči i kako da ga riješimo?

Gde je nestao šećer iz prodavnica u Srbiji? Ko je kriv za prazne rafove, zašto su neki građani pojurili u prodavnice i kupovali po 20 kila belog šećera i da li će cene namirnica rasti? U ZIP podcastu potražili smo odgovore na ova pitanja, a stručnjaci su nam dali i besplatan savet: da li je 'pametno' praviti zalihe.

Kako je moguće da smo došli u situaciju relativizacije toga šta je fašizam, a šta antifašizam? Kako i zašto su to postali rastezljivi pojmovi? Kroz epizodu vas vode Lejla Omeragić Ćatić i njen sagovorinik i književnik, dramski pisac i društveni teoretičar Igor Štiks koji razmatraju fenomene antifašizma, solidarnosti.

Spomenici antifašistima na meti su ekstremnih desničara, neki su zapušteni, a neka mesta stradanja u Drugom svetskom ratu nisu ni obeležena – to su slike iz 'vodiča kroz antifašistički Beograd'. Ko danas u Srbiji prekraja istoriju, pa izjednačava četnike i partizane? Kako su se desničari i simboli ruske invazije na Ukrajinu našli na zvaničnoj proslavi Dana pobede nad fašizmom? U novoj epizodi ZIP-a odgovore je potražila Nevena Bogdanović.

Ko su antifašisti danas i protiv čega se bore? Koji su to pojavni oblici fašizma u dobu u kojem živimo? Saznajte u ZIP-u u kojem donosimo i priču o devastiranom Partizanskom spomen - groblju u Mostaru, nekada jednom od najmonumentalnijih antifašističkih spomenika na Balkanu.

Milioni ljudi i životinja na planeti, koja nam je zajednički dom, u ovom trenutku na svojoj koži osjećaju katastrofalne rezultate klimatskih promjena. Šta ostavljamo generacijama iza nas, kako živjeti bez stvaranja otpada i šta je to ekološka anksioznost koja se javlja kod sve većeg broja mladih ljudi? Saznajte u ZIP-u sa Lejlom Omeragić Ćatić. Saradnik na podcastu Mirnes Bakija.

U svijetu brzine, kakofonije i površnosti: jedan podcast usporava sliku. Svake sedmice zavirite ispod površine sa nama dok pokušavamo bolje razumjeti ljude, društva, pojave, svakodnevnicu i one koji opstaju kroz život i vrijeme.

Izbori u Srbiji prošli, pa je vreme da se saberu utisci – u novoj epizodi podkasta ZIP, Nevena Bogdanović daje reč biračima, onima koji su izašli na izbore, ali i onima koji su odlučili da "preskoče" glasanje. Zašto su apstinirali? Ko su glasači pobedničke Srpske napredne stranke, a ko glasa za opoziciju? Šta građani očekuju u narednom mandatu predsednika Aleksandra Vučića i Vlade, i gde vide Srbiju za pet godina?

Svake godine u isto vrijeme slušamo različite procjene kakvo će biti turističko ljeto u Crnoj Gori. Teško je predvidjeti jer je turizam privredna grana koja je vrlo osjetljiva na svaku promjenu, globalnu ili lokalnu. Tako je i ove godine... Šta nas čeka ovo crnogorsko ljeto saznajte u ZIP-u.

Više od šest miliona Ukrajinaca i Ukrajinki raseljeno je zbog invazije koju je na njihovu zemlju pokrenula Rusija. Oni su danas izbjeglice, ljudi koji su bili prisiljeni napustiti sve svoje: porodicu, prijatelje, jezik, navike. U ovom ZIP-u Lejla Omeragić Ćatić donosi nam priču o izbjegličkom putu, načinu života, nostalgiji kao patnji duše, ali i priču o tome kolika je naša empatija i solidarnost.

Najveći sukob u Evropi od Drugog svetskog rata - tako se opisuje ruska invazija na Ukrajinu, koja je dovela do egzodusa izbeglica, stradanja civila i optužbi za ratne zločine. Šta Rusija traži u Ukrajini, kako se preživljava u opkoljenim gradovima, zašto su neka deca sama na izbegličkom putu, da li ekonomska kriza čeka samo Moskvu ili i Zapad - to su bila vaša pitanja na koja u novom ZIP-u tražimo odgovor.

Nijedan rat nema žensko lice. Bezbroj pitanja oko samo jednog, ratnog, i to iz ženskog ugla, u novom osmomRatovskom podcastu Zaviri ispod površine otvara Lejla Omeragić – Ćatić. Je li svijetu dosta okrutnog, patrijarhata, kako majke mogu zaustaviti ratove, kako na rat reaguju žene, kolika je snaga solidarnosti, zašto performativni feminizam šteti solidarnosti žena?

Koliko danas čitamo knjige? Da li internet i streamovi utiču na našu kulturu čitanja? Da li nam se u očima vide sve nepročitane knjige, kao što kaže jedan od sagovornika podcasta. I šta nam to donose knjige i pisana riječ: saznat ćete u ZIP-u od profesora, književnika, čitalaca, slučajnih prolaznika na ulici i Lejle Omeragić Ćatić.

Slučaj odbjeglog mladunca lava otvorio je pitanje držanja egzotičnih životinja kao i pitanje koliko je ovaj problem prisutan u Crnoj Gori. U ovom ZIP-u slušajte kako je tekla potraga za Simbom, kakve su reakcije Crnogoraca, ali i komentare stručnjaka o držanju životinja.

Koliko vremena dnevno provodite na mobilnom telefonu? Beograđani sa kojima je razgovarala Nevena Bogdanović davali su različite odgovore: četiri sata, devet, sedam, pet ili čak dvanaest. Postoji li granica kad 'skrolanje' po društvenim mrežama prelazi u zavisnost, koliko dugo je 'pristojno' čekati na odgovor danas kad su svi online, znamo li da čuvamo privatnost i kako je internet postao skener stanja u Srbiji: poslušajte u novoj epizodi ZIP podkasta.

Omikron soj korona virusa širi se svim zemljama svijeta, pa tako i Bosnom i Hercegovinom. U ZIP podcastu razgovaramo sa stručnjacima o trećoj dozi vakcine, o zdravstvenim sistemima, posljedicama po nevakcinisane, slaboj procijepljenosti i o tome kako bi sve moglo završiti. I kakav je bio Lejlin put kao covid pacijenta?

Januar je gotovo pa tradicionalno mjesec u kojem se donose rezolucije kojima nastojimo poboljšati naše živote. No, koliko nas izdrži do februara sa našim željama? Da li smo u još jednoj COVID godini odlučili da rizikujemo, napravimo planove i odredimo ciljeve? Kakav nam je spisak želja za ovu godinu slušajte u ovoj ZIP epizodi.

Kroz priče o bajkama, mašti, radosti, sreći, snovima i nadanjima u novogodišnjem ZIP-u vodi vas Lejla Omeragić Ćatić.

Gde su nastali prvi beogradski grafiti, šta jesu, a šta nisu murali i šta se promenilo za više od 20 godina koliko ulična umetnost postoji u glavnom gradu Srbije? Kroz Beograd, galeriju na otvorenom, u ZIP-u vas vodi Nevena Bogdanović. Usput, odgovara i na ova pitanja - koja su naselja najpopularnija za ličnu umetnost, čiji su beogradski zidovi, kako su desničarske poruke postale dominantne na fasadama i zašto ulična umetnost nisu slike ratnih zločinaca koje propagiraju govor mržnje.

U ovoj epizodi ZIP-a vodimo vas u na sjever Crne Gore u Kolašin na prvi ovogodišnji snijeg. Tražimo odgovor na pitanje da li su klimatske promjene dovele do toga da zime više nisu tako ni duge ni hladne kao nekada? Da li su zime sada drugačije od onih koje pamtimo iz djetinstva?

Ne postoji opravdanje za nasilje bilo koje vrste, a kada se nasilje pravno i pravedno ne sprečava, onda se dešavaju i najcrnji scenariji. Ubistvo. Femicid. A globalna kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja je ove godine usmjerena na sprečavanje femicida – zločina iz mržnje nad ženama. Kako se pristupa problemu rodno zasnovanog nasilja u BiH? Kakve su kazne i kako se ova borba za ravnopravnost završava?

U Srbiji je za odlazak u kafanu, restoran, klub ili kladionicu u večernjim satima potrebna COVID propusnica – potvrda o vakcinaciji, negativan test na korona virus ili potvrda o preležanoj bolesti. Ko proverava propusnice, da li ih imaju gosti lokala, kolike su kazne i da li je mera dovoljna da smanji visoke brojeve zaraženih i preminulih u Srbiji?

Nakon serije poskupljenja čini se da je život u Crnoj Gori postao nikada skuplji. Gorivo je, od početka godine poskupilo 14. puta i dostiglo cijenu od euro i po po litru. U septembru je za osnovne životne namirnice za četvoročlanu porodicu neophodno bilo izdvojiti 665 eura, ili šest eura više nego u avgustu, dok je prosječna plata u Crnoj Gori 530 eura. Kako se, u okviru ovakvog standarda, živi u Crnoj Gori u jeku globalnih poskupljenja?

Druga godina pandemije COVID-19 donijela je i poskupljenja. Statistika za mjesec septembar pokazuje da su cene u Srbiji porasle za 5,7 posto. Šta se može sa platom u Srbiji, kako građani komentarišu poskupljenje goriva? I šta se može kupiti za 30 eura?

Sve je veći broj građana lokalnih zajednica koji se bore protiv izgradnji malih hidroelektrana. Sa druge strane, investitora je sve više. Kakav je zakonski okvir u BiH, kakve su razlike u mini hidroelektranama, šta su fid-in tarife, te kako je moguće pomiriti ekonomiju i ekologiju? Samo u ovoj epizodi ZIP-a razgovaramo sa građanima, stručnjacima kao i investitorima u mini hidroelektrane u BiH.

Zbog čega mladi odlaze iz Crne Gore: da li zbog karijere, boljeg života, avanture, želje za promjenom ili zbog svega toga po malo? Statistika i istraživanja poput Vestminsterske fondacije za Zapadni Balkan pokazuju da 70 posto mladih razmišlja o odlasku iz ove zemlje. Zašto se mladi sve češće odlučuju za opciju 'domovina ti je tamo gdje ti je dobro' a ne za onu 'svuda pođi, ali kući dođi'?

Već 17 godina stanovnicima Zrenjanina uskraćeno je da piju vodu iz slavine. Uprkos tome plaćaju račune za vodu, ali i kupuju flaširanu za piće jer im se u vodi nalazi arsen. Kako živi četveročlana porodica bez pijaće vode, te kakve opasnosti prijete od vode sa arsenom saznajte samo u ovom ZIP-u.

Četvrt stoljeća od kada je završio rat u Bosni i Hercegovini, na Svjetski dan mira propitujemo kakav je to mir kojeg žive državljani BiH, ali i regiona: da li je to neki čudan, frustrirajući mir? I da li postoje načini da se živi u miru "na miru"?

Podjele su sve dublje a crnogorsko društvo nakon cetinjskih događaja tone u nazadovanje na svim poljima, od ljudskih prava i sloboda do evropskih integracija, kažu analitičari za ZIP podcast. Kako događaje u Cetinju kada je uz visoke tenzije ustoličen mitropolit crnogorsko-primorski SPC Joanikije komentarišu Cetinjani i oni koji su bili neposredni svjedoci?

Ljetnje vrućine nijesu novost u Podgorici, ali je ovoga ljeta za razliku od drugih peklo duže nego inače. Kako Podgoričani žive na plus 30 i nešto stepeni, može li se bez klime ili gdje pobjeći od vrućine? Peđa Tomović vodi nas kroz nekoliko "vrućih" crnogorskih dana.

Pod sloganom ‘Slavimo život’ u Novom Sadu je održan prvi veliki muzički festival u pandemiji COVID-19. Tokom dvadesetog izdanja Exita nastupilo je preko 300 izvođača, na 20 bina i svaku večer bilo je više od 40.000 ljudi. Da li je delta soj prvo što vam pada na pamet? Zvanično, nije bilo prenosilaca korone jer su svi morali imati potvrdu da su ili vakcinisani ili negativni. Kako je bilo na muzičkom festivalu tokom pandemije, kako je biti na koncertu sa hiljadama ljudi i šta o Exitu kažu neki od izvođača i posjetilaca? Samo u ovoj epizodi ZIP-a.

Od “Baklje slobode” do prognanstva i svjetskog neprijatelja broj jedan javnog zdravlja, prešla je svoj put cigareta koja je decenijama duboko bila utkana u svaku globalnu poru. U novoj epizodi ZIP podcasta Lejla Omeragić - Ćatić vodi ‘javnu raspravu’ o pušačkim i nepušačkim mukama: ima li stvarne drame, koji su realni problemi, kao i o kultu cigare kroz istoriju i umjetnosti.

Cetinje, grad podno Lovćen planine, vezan je za crnogorski identitet, državnost i kulturu, kao nijedan drugi grad ove zemlje. Od cetinjskog duha, historijskog značaja i ’NBA’ nivoa humora, u ovom izdanju ZIP podcasta slušajte šta predstavlja grad od 16,500 stanovnika Crnogorcima.

U oazi prirode na samo šest kilometara od centra Beograda, pored orla belorepana i belog lokvanja na bari Revi možete videti još jednu 'skrivenu atrakciju' - deponiju građevinskog otpada visoku sedam metara. Građani, koji su stražama i protestima sprečavali kamione da istresaju otpad, dobili su uveravanje beogradskih vlasti da se šut više neće 'parkirati' kod bare Reve. Da li građani veruju da je borba za zaštitu bare od otpada završena, kako izgleda šetnja po deponiji i kojim sve prirodnim oazama glavnog grada Srbije preti opasnost?

Svi ste vidjeli slike bašti i vrtova na krovovima i balkonima urbanih prostora poput Londona i New Yorka. Da li ste pomislili radi li to iko u vašoj blizini? Odgovor za vas pronašla je Lejla, koja se u Sarajevu upustila u urbanu poljoprivrednu priču i pronašla ljude koji u nedostatku prostora ili zemlje, na kreativan način ispunjavaju svoju želju da se bave poljoprivredom.

Pad zaraženih, vakcinacija i prvomajski praznici doveli su i do prvog odmora van granica Crne Gore. Kako je putovati uz epidemiološke mjere, razne potvrde, ali i kako je biti na plaži, obilaziti nove lokacije i biti na odmoru “kao prije”? Predrag Tomović vodi nas na jug Albanije.

Nakon što je primila obje doze vakcine Nevena je pomislila, kako kaže možda i prvi put, da je kraj pandemije stvarno blizu. Tako je, uz i dalje poštovanje mjera i pravila odlučila da posjeti svoju baku koja je također primila obje doze. Baku nije vidjela od prošlog ljeta i pogodite šta joj je rekla da najviše želi da se desi kada završi pandemija? Saznajte u ovoj epizodi ZIP-a, a također poslušajte kako tri generacije žena u jednoj porodici podnose pandemiju?

Maske na otvorenom, maske na zatvorenom. Online nastava, zatvoreni kafići, ograničeno kretanje. Šo se tiče mjera za spriječavanje širenja korona virusa, one su svuda slične. No, da li su svima i jasne? Najjasnije bi trebale biti te osnovne lične mjere – maska, higijena i distanca, a brojne druge nerijetko u javnosti izazivaju negodovanje. Jer ili se nedovoljno objasne ili ne objasne nikako. Međutim teško je, bez informativne kontinuirane kampanje, kakvu malo ko ima, i objasniti ih sve. O mjerama, ali i mentalnom zdravlju govorimo u ovoj epizodi ZIP-a.

Turista nema, ali zato ne fali optimizma iz Vlade Crne Gore da će ih ove godine ipak biti i da će država po tom osnovu zaraditi 65 posto od onoga što je zaradila rekordne 2019. godine kada je prihod od turizma premašio milijardu eura.   Kada se to prevede u novac, Vlada procjenjuje da ćemo od ove turističke sezone, druge u COVID uslovima prihodovati 700 miliona eura.  Da li je to optimizam sa ili bez pokrića, da li je Crna Gora već izgubila predsezonu i ima li nagovještaja dolaska turista tokom ljeta i u postsezoni? Slušajte u ovoj epizodi ZIP-a.

Putovanja uvijek donose širinu i uvijek nešto novo, nove ljude, predjele, tradicije, kulture i zato se vjerovatno tako snažno vežu za uspomene ili za maštu. Naročito u situacijama poput ove, kada je mnogima uskraćena sloboda putovanja, što zbog niza administrativnih prepreka, a što zbog straha od zaraze korona virusom. U ovom podcastu razgovaramo o putovanjima, onima u vrijeme pandemije, ali i o onima koje sanjamo i kojih se prisjećamo.

Istorija kaže da, otkad su propevali u praistorijskim pećinama i duvali u rog pa do danas, muškarci žele da neprikosnoveno vladaju muzičkom scenom, ali i da nameću kako žena treba da izgleda, kako da se ponaša, šta da peva. Koliko se brzo menjaju uloge na bini i kako ruše rodne stereotipe žene koje su uzele mikrofon? U ovonedeljnom podkastu ZIP sa Nevenom Bogdanović zavirite na top-liste, Jutjub trendinge, TV programe i festivalske bine i poslušajte žene koje menjaju muzičku scenu regiona.

Kafa na stotinu načina ali samo je jedan dojč, rekli bi u Crnoj Gori. Za one koji ne znaju u ovom podcastu imate priliku čuti šta je dojč kafa, zbog čega je posebno vole Podgoričani? Jesmo li se zbog pandemije i drugačijeg načina života odrekli dojč kafe? Koji su sociološki aspekti tolike potrebe za kafom čak i u vrijeme pandemije? Saznajte u ZIP podcastu.

Početkom februara bosanskohercegovački entitet Republika Srpska dobio je prvu isporuku od 2.000 doza Sputnik V vakcine. Mjesec dana poslije toga, dobili su još 20.000, a Federacija BiH, koja čeka isporuku COVAX-a, dobila je donaciju od predsjednika Srbije od 10.000 doza vakcine Astrazeneca. I to je to. Dok druge zemlje počinju i sa masovnom imunizacijom stanovništva, u BiH je vakcinisano tek oko hiljadu zdravstvenih radnika. Tim povodom Lejla Omeragić Ćatić u ZIP podcastu pokušava da sazna: gdje je zapelo sa vakcinama?

Srbija je, prema zvaničnim podacima Vlade, premašila brojku od milion datih doza vakcine protiv korona virusa. U tih više od milion doza našla se i jedna za našu novinarku. U ovoj epizodi ZIP podcasta idemo u Srbiju na punktove za vakcinaciju. Je li nešto više od milion prijavljenih za vakcinu dovoljno, ili kako kaže deo epidemiologa poražavajuće malo, koliko se čeka na vakcinaciju i koje su vakcine dostupne – odgovore poslušajte u ovoj epizodi ZIP-a.

Nakon što je prošle godine na kratko proglašena ‘korona free’ destinacijom, Crna Gora je danas među zemljama u regiji sa najviše oboljelih na stotinu hiljada stanovnika. Ko je odgovoran za to? Da li je odgovoran sistem, odnosno zdravstvene institucije inspekcije i drugi kontrolori ili građani koji ne poštuju mjere za sprječavanje širenja epidemije? Naš Predrag Tomović izašao je na ulice Podgorice i provjerio koliko se građani pridržavaju propisanih mjera. U ovom ZIP-u slušajte kako je Crna Gora došla do vrha liste najviše oboljelih od COVID-19.

Više od 4.000 svjedočanstava objavljeno je u Facebook grupi ‘Nisam tražila’ nastalom nakon što je glumica iz Srbije javno istupila i optužila za silovanje svog bivšeg profesora glume. Brojne žene širom Zapadnog Balkana istupile su javno sa svojim iskustvima o seksualnom nasilju i uznemiravanju. Kako se zatvara krug nasilja? Šta je potrebno kako bismo na vrijeme naučili djecu da kažu ne, kako stvoriti siguran prostor za razgovor o nasilju? Slušajte u novoj epizodi ZIP-a. Sa vama je Lejla Omeragić Ćatić, Ajna Jusić predsjednica udruženja ‘Zaboravljena djeca rata’, psihologinja Sandra Muratović, ali i brojna svjedočanstva žena koje su preživjele nasilje.

'Korona bal' pod maskama, gužve po COVID ambulantama, rad od kuće i žongliranje između privatnog i poslovnog života, izlet na more i planinu tokom pandemije, te sila narušenih ljudskih prava. To su pored ostalog teme u kojima smo zaranjali ispod površine proteklih pola godine.

Tokom mjeseca decembra obilježava se Međunarodni dan ljudskih prava, kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja nad ženama i djevojčicama, no kakvo je stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, protiv čijeg su Ustava donesene četiri odvojene presude za diskriminaciju? U ovom izdanju ZIP-a Lejla Omeragić Ćatić se pita ko je taj ko sebi uzima za pravo da određuje kako nismo svi jednaki pred zakonom? Odakle nekome ideja da nam uskrati prava?

'Svijetlo na kraju tunela' je izreka koja na najbolji način oslikava entuzijazam i nadu cijelog svijeta da će vakcine protiv COVID-19 koje su početkom decembra primili prvi građani u Velikoj Britaniji i Rusiji, ali i sve druge koje su prošle treću, završnu fazu ispitivanja, promijeniti tok pandemije, ugasiti virus i omogućiti stanovnicima planete da se vrate životu kakav je bio prije pojave korone. U ovoj epizodi ZIP-a slušajte kada bi to svijetlo mogli da ugledaju Crna Gora i region, odnosno kada bi smo mogli da očekujemo početak imunizacije.

Sat, dva, pet ili sedamnaest – koliko ćete vremena provesti u redu ispred COVID ambulanti u Srbiji zavisi od grada, procedure i broja onih koji čekaju na pregled u danima kada se broji sve više zaraženih. Kako izgleda čekanje u redu, a kako prijem u bolnice? Šta možemo da uradimo kako bi se gužve smanjile?

Osim nošenja maski zbog korona virusa, Sarajlije će, kao i ranijih godina, i ove zime masku nositi i zbog zagađenosti zraka. Već u posljednjih sedam dana novembra 2020. indeks kvalitete zraka u Sarajevu varira između nezdravog i opasnog, a slično je i u drugim bh. gradovima gdje se vrši monitoring. Vodimo vas kroz zimski turistički obilazak Sarajeva u smogu i magli, razgovaramo i sa stručnjacima, ali i premijerno, kroz sevdah pjesmu, naša autorica će vam dočarati kako je živjeti sa zagađenim zrakom.

Dok epidemija korona virusa u Crnoj Gori ne posustaje, među nama ima onih koji su se nakon borbe sa virusom vratili prirodi i tamo potražili snagu da nastave normalan život, u mjeri mogućeg u uslovima u kojima svijet, a sa njim i Crna Gora, funkciniše od početka godine. U ovoj epizodi posjetili smo Žabljak, koji se nalazi u podnožju Durmitora, gdje nam je društvo pravio Miloš Lazarević, ekološki aktivista, poliglot koji je nedavno prebolio COVID-19. Da li nas je pandemija vratila prirodi? Šta radimo da zaštitimo naše okruženje? Slušajte u ovoj epizodi ZIP-a.

Gde je opozicija u novom sazivu Skupštine Srbije? Kako se donose zakoni i koliko zarađuju poslanici? U novoj epizodi podkasta ZIP pratimo šta se dešava u sali parlamenta. Razgovaramo sa poslanicima, ali i sa onima koji kontrolišu njihov rad.

Dvadeset sedam godina se navršava od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Poslušajte u podkastu RSE priređenom u godini navršavanja četvrt veka od potpisivanja sporazuma, kako sada izgleda BiH, duboko podeljena država.

Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima obilježava se svakog drugog novembra. Prema podacima Komisije za praćenje istraga napada na novinare, u Crnoj Gori se do sada dogodilo 87 napada čija su meta bili ne samo novinari nego i imovina medija. U ovoj epizodi podsjećamo na neke od najdrastičnijih slučajeva napada na crnogorske medije i novinare i tražimo odgovore na pitanja da li će promjenom vlasti doći i do promjene u odnosu države prema medijima i prije svega rasvjetljavanja napada na novinare od kojih su neki stari više od deceniju.

Šta smo naučili za gotovo osam meseci od kako su se prvi slučajevi korona virusa pojavili u Srbiji? Dok brojevi zaraženih rastu i iz dana u dan dostižu najveće vrednosti od početka epidemije, da li smo svesni rizika? Proverite u ovoj epizodi ZIP podcasta.

Neizvjesno je kako će i kad virus nestati, ali bez obzira na to, mnogima kojima vrsta posla to dozvoljava, rad od kuće postaje nova normalnost. Milioni ljudi u svijetu zbog pandemije počeli su, radeći od kuće, da otkrivaju nove izazove. Poslodavcima se tako otvaraju finansijske prednosti, zaposleni imaju više fleksibilnosti, no i duže radno vrijeme. Kako balansirati poslovni sa društvenim životom, kako se prilagoditi ideji da kuća više nije samo kuća, već je kuća sada i posao i posao kuća?

Korona virus zarazio je milione ljudi širom svijeta, bolest koju izaziva COVID-19, ubila je više od milion, zatvorila većinu svijeta u četiri zida, zakovala za bolnički krevet ili ih natjerala da svoj dotadašnji život potpuno promijene, postanu sve izolovaniji pa i usamljeniji i da se na kraju sudare sa sopstvenim demonima i najdubljim strahovima. Kako preživjeti taj pritisak i ostati, što bi rekli 'zdrav u glavu'? Saznajte u ovoj epizodi ZIP podcasta.

Kako je jedan dio čovječanstva tako brzo prešao put od svjesnog do besvjesnog po pitanju vakcina, dok se istovremeno tako brzo prelazio put od pisaće mašine do touch screena? Ovo je jedno od pitanja koje je u novoj epizodi ZIP-a stanovnicima Sarajeva postavila Lejla Omeragić Ćatić. Poslušajte kakvi su stavovi njenih sagovornika u vezi vakcina protiv zaraznih bolesti i šta na sve to kaže medicinska struka kao i oni koji svakodnevno rade na razotkrivanju dezinformacija o vakcinaciji.

Kako je protekla ova sezona u Crnoj Gori? Da li su možda domaći turisti uspjeli da spase poslove ugrožene zbog pandemije? I kako je to boraviti na polupraznoj plaži? Ostanite uz ovu epizodu ZIP-a sa Predragom Tomovićem koji nas vodi kroz Budvu.

Kako izgleda posjeta bioskopu u vrijeme pandemije, uz masku i mjere kojih treba da se pridržavamo? Kako je bilo na otvaranju filmskog festivala uz publiku? U ovoj epizodi ZIP-a Nevena Bogdanović vas vodi kroz jedan beogradski bioskop, kao i otvaranje ‘Beldoksa, međunarodnog festivala dokumentarnog filma.

Mnogo se pitanja nakupilo proteklih mjeseci oko korona virusa, a malo koje ima odgovora. U podcastu pod nazivom Zaviri ispod površine (ZIP), Radio Slobodna Evropa tragaće za odgovorima na neke od njih. Ovom prilikom Lejla Omeragić Ćatić u šetnji Sarajevom, kroz razgovore sa stručnjacima, a i nekim ličnim utiscima – zaista će vam pomoći da dođete do odgovora na pitanje zbog čega su maske važne.